Jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za logistiku predviđa kako će u novom novom normalnom svijetu lanci opskrbe proći nevjerojatnu transformaciju kako bi postali otporniji
Profesor supply chain strategije Richard Wilding s britanskog Sveučilišta Cranfield predviđa scenarij za industriju koja je tijekom COVID pandemije održavala svijet na životu i spajala ljude više nego ikad prije. Njegovo istraživanje rezultiralo je scenarijem koji omogućuje pozicioniranje supply chaina kao lidera opskrbe u budućnosti.
Analizom ključnih utjecaja COVID-19 na lanac opskrbe nudi nekoliko zaključaka vezanih za strategiju i aktivnosti postavljanja lanaca opskrbe budućnosti. Na temelju analize situacija s kojima se ova važna industrija susreće tijekom pandemije, rad opisuje scenarij prelaska logističke industrije na potpuno nove norme.
„Kako se diljem svijeta ublažavaju ograničenja a ekonomija doživljava oporavak, polako dolazi vrijeme za prve osvrte na otpornost globalnih lanaca opskrbe“, kaže Katja Busch iz DHL-a koji je zajedno s Wildingom proveo ovo istraživanje i objavio ga u white paperu. „Važno je da kao eksperti logistike analiziramo izazove i iskustva svih industrija tijekom krize i vizualiziramo otpornost supply chaina u vremenima koja dolaze.“
U budućnosti će se ova industrija morati početi oslanjati ne samo na kupce prve, već i na one druge i treće razine, te obavljati kontinuirane provjere svojih kapaciteta kad je u pitanju praćenje protoka robe. Nadalje, potražnja će biti volatilnija, a ukusi potrošača će agresivno varirati, povećavajući tako potrebu za fleksibilnijim i alternativnim transportnim tokovima i skladišnim mrežama.
Dok će internetska trgovina biti sve raširenija i izravna će se prodaja povećati, ostali maloprodajni kanali i industrije suočavat će s određenim problemima. Ovi su samo neki od aspekata koji utječu na suvremene lance opskrbe koji će se neminovno zauvijek promijeniti.
Potpuna zatvaranja mnogih dijelova svijeta i stroga, restriktivna regulacija rezultirali su negativnim utjecajem na tvornice i distribucijske centre. To će u budućnosti za posljedicu imati preraspodjelu lokacija kad su u pitanju proizvodnja, skladištenje, multisourcing, te povratak proizvodnje u matične zemlje ili u neposrednu blizinu. Novo normalno bit će obilježeno prioritetom da se poslovanje učini što otpornijim.
„Snimke u medijima bile su uistinu apokaliptične; i prije no što je uveden lockdown, police supermarketa brojnih zemalja zjapile su prazne. Tjestenina, toaletni papir, riža, analgetici, konzervirana rajčica, brašno – sve je prodano u hipu,“ kazao je Wilding.
„Tvornice i distribucija tendiraju ka zakašnjeloj reakciji kad su u pitanju ekstremne fluktuacije na polju potražnje. Okidač za maničnu kupovinu više nije bio lockdown, već su ljudi kupovali jer su vidjeli druge kako kupuju. Kao i u svakoj drugoj krizi, prednosti, ali i nedostaci postaju još vidljiviji. Tada je najvažnije učiti iz nesvakidašnjih situacija i poboljšati poslovanje. Ako funkcionirate na isti način kao što ste funkcionirali prije pandemije, to je znak da nešto radite pogrešno,“ zaključuje.
I na kraju, zaključuje se u istraživanju, konfiguriranje radnih mjesta u post-COVID svijetu morat će se uskladiti sa smjernicama za socijalno distanciranje i sanitarne uvjete, što će imati velik utjecaj na logističko poslovanje, posebice u skladištima i uredima. Osim fokusa na povećanje otpornosti kao na glavni zadatak logističke industrije, tvrtke će također trebati intenzivno raditi i na smanjenju disrupcije procesa uzrokovanih radom na daljinu.
Kako bi podržali velik broj radnika u radu od kuće, informacijski će sustavi trebati biti još robusniji i imati sposobnost podržavanja raštrkane radne snage koja mora imati pristup podatkovnim sustavima. Dobra strana ove priče je što će takvo „novo normalno“ sa sobom povući i intenzivniju digitalizaciju te automatizaciju poslovanja.
