Ćorić: Vlada nije odustala od ideje neradne nedjelje

Foto: Hina / Damir Senčar

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izjavio je danas da je inicijativa za regulativom rada nedjeljom nešto drugačija od one koja trenutno postoji te da bi zakon o regulaciji rada nedjeljom mogao biti izglasan iduće godine. Pojasnio je da Vlada želi izbjeći eventualne probleme s ustavnošću.

“Nije ideja da idemo sa zakonom koji će trajati tri mjeseca i onda nakon tri mjeseca pred Ustavnim sudom, odnosno po ocjeni tog suda pasti. Ideja je da uzmemo u obzir sve ono što smo imali prilike čuti i vidjeti tijekom javne rasprave, sve prijedloge i komentare, pozitivne i negativne kritike na zakonski prijedlog”, rekao je Ćorić dodavši da je prijedlog u svojoj inicijalnoj formi nešto drugačiji od prijedloga koji su prije postojali.

Upitan kad bi zakonski prijedlog mogao u proceduru, odgovorio je da nema nijednog razloga da, uz neko kratko vrijeme prilagodbe i ako zakon bude izglasan u prvoj polovici sljedeće godine, ne bude i u implementaciji već 2022. godine. 

Nacrt prijedloga novog Zakona o trgovini, koji je predviđao da će trgovine moći raditi samo 16 nedjelja u godini, prošao je javno savjetovanje još 1. kolovoza. No konačnog teksta novog izmijenjenog zakona još nema u Vladinoj proceduri, a ustavna stanka u radu Sabora, koji bi ga trebao izglasati, počinje 15. prosinca, što znači da se do daljnjega odgađa primjena zabrane rada trgovina nedjeljom.

Na e-savjetovanje stigle su 73 primjedbe na prijedlog Zakona.

Ustavni sud već je dvaput rušio zakone koji su definirali neradnu nedjelju u trgovini, 2004. i 2009. U obrazloženju odluke iz 2009. na zakonsko rješenje koje je bilo vrlo slično onome koje sada predlaže Vlada, a u kojem opet dopušta brojne iznimke za one koji mogu raditi nedjeljom – od benzinskih crpki, kioska, tržnica, prodaje putem automata, objekata u lukama i kolodvorima, OPG-ova, turističkih i kulturnih objekata, do trgovina u sklopu vjerskih objekata ili bolnica – Ustavni sud je zaključio da to nije u skladu s Ustavom i člankom 49. stavkom 2. kojim “država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu”. (Hina)