Rekordan skok proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u siječnju

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u siječnju ove godine porasle su za 17,1 posto u odnosu na isti mjesec 2021., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), što je najviša stopa rasta otkad DZS vodi te podatke, tj. od 2011. godine.

Rast godišnje stope proizvođačkih cijena nastavlja se tako 11. mjesec zaredom. Započeo je ožujku prošle godine, kada je stopa inflacije mjerene proizvođačkim cijenama iznosila 3,5 posto, a u idućim mjesecima se intenzivirao, pa je u travnju iznosila 5,8 posto, u svibnju 7,6 posto, u lipnju 7,2 posto, u srpnju 7,9 posto te u rujnu 12,1 posto.

U listopadu lani taj rast je dosegnuo 16,4 posto, a u studenom 16,6 posto. Nadalje, u prosincu lani taj je skok iznosio 16 posto, da bi u siječnju dosegao najvišu razinu, 17,1 posto, najveći rast od kada se prate ti podaci, odnosno od siječnja 2011. godine.

U odnosu na prosinac lani, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u siječnju bile su 1,8 posto više. Statistika pokazuje da su na rast proizvođačkih cijena najvećim dijelom utjecale cijene energije. Naime, ako se usporede proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno, isključujući energiju, tada su u siječnju na godišnjoj razini porasle 6,4 posto, a na mjesečnoj za 1,5 posto.

Na domaćem tržištu proizvođačke cijene skočile za 20,7 posto

Na domaćem su tržištu proizvođačke cijene u siječnju porasle za 1,5 posto u odnosu na prosinac lani, dok su prema siječnju 2021. porasle za 20,7 posto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u siječnju su u usporedbi sa prosincem  na domaćem tržištu proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle u trajnim proizvodima za široku potrošnju za 2,6 posto, u intermedijarnim proizvodima za 2,2 posto, u energiji za 2,1 posto, u netrajnim proizvodima za široku potrošnju za 0,7 posto te u kapitalnim proizvodima za 0,6 posto. 

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, na domaćem su tržištu na mjesečnoj razini najviše porasle cijene u opskrbi električnom energijom, parom i klimatizaciji za 2,6 posto, prerađivačkoj industriji za 1,5 posto, opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 0,1 posto, dok su  pale u rudarstvu i vađenju za 5,5 posto. (Hina)