U Gudovcu pokraj Bjelovara otvoren je 23. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam, na kojemu više od 400 izlagača iz desetak zemalja predstavlja najnovija dostignuća u poljoprivredi, na stotinu tisuća četvornih metara natkrivenih i otvorenih površina.
U sklopu Proljetnog sajma koji traje do nedjelje, 3. travnja, održava se i 17. međunarodni pčelarski sajam te Sajam opreme za hortikulturu HOROP, Sajam građevinske i komunalne opreme GRO-KO. Usto, zahvaljujući kvalitetnoj suradnji s uzgajivačima, u sajamskim štalama bit će konji i goveda.
Sajam je otvorio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je istaknuo da je Hrvatska zadnjih godina izložena izazovima na koje nije mogla utjecati poput prirodnih katastrofa, bolesti, a sada i rata u Ukrajini za koji se nada da se neće proširiti.
Naglasio je da je Vlada uložila ogromna sredstva za očuvanje radnih mjesta te podsjetio na aktualni paket mjera u vrijednosti od 4,8 milijardi kuna za očuvanje standarda, ali i proširenje opsega socijalnih mjera.
“Nije vrijeme za političke igre nego za ozbiljnu politiku, vrijeme koje traži ljude koji imaju upravljačko i životno iskustvo i koji će osmišljavati strategije”, istaknuo je Jandroković.
Direktor tvrtke Bjelovarski sajam Zlatko Salaj istaknuo je zadovoljstvo odazivom izlagača kojih je ipak 30-ak posto manje u odnosu na rekordnu 2019. godinu. “Proljetni sajam održava se na čak 100 tisuća četvornih metara površine i zbog toga je najveći ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji”, rekao je Salaj.
Bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić spomenuo je dugu tradiciju bavljenja poljoprivredom u toj županiji i brojne mjere kojima regionalna samouprava pomaže poljoprivrednicima.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak istaknuo je značaj iskorištavanja geotermalne energije kojom Bjelovar obiluje, a koja se može iskoristiti i za poljoprivrednu proizvodnju. U Velikom Korenovu pored Bjelovara upravo se projektira poslovna zona površine 80-ak hektara na kojoj će poljoprivreda biti značajno zastupljena.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković naglasila je da je Hrvatska četvrta u Europi, ne računajući Veliku Britaniju koja je izišla iz Europske unije, po iskorištavanju sredstava iz programa Ruralnog razvoja. Kazala je i da je jesenska sjetva unatoč svim izazovima prošla dobre te je zasijano šest posto površine više u odnosu na prethodnu. Spomenula je i izvanredne mjere u iznosu od 868 milijuna kuna namijenjene sanaciji štete od covid-a. (Hina)
