Rat u Ukrajini pogodit će globalnu trgovinsku razmjenu u ovoj godini, upozorila je Svjetska trgovinska organizacija (WTO), snizivši prognozu njezinog rasta i upozorivši da će posljedice osjetiti ljudi diljem svijeta kroz više cijene hrane i energije.
Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine 2,8 posto, procjenjuje WTO, snizivši dosadašnju prognozu za 1,3 postotna boda. U 2021. aktivnosti su porasle 5,7 posto.
Globalna trgovina trebala bi ove godine porasti oko tri posto, za 1,7 postotnih bodova slabije no što je WTO bio prognozirao u listopadu prošle godine. U 2023. rast bi trebao neznatno ubrzati.
U WTO-u upozoravaju da, zbog prirode sukoba u Ukrajini, te prognoze uključuju visok stupanj neizvjesnosti. “Rat u Ukrajini izazvao je ogromnu ljudsku patnju, a oštetio je i svjetsko gospodarstvo, i to u jako osjetljivom trenutku”, upozorila je u priopćenju glavna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala. “Njegove posljedice osjetit će ljudi širom svijeta, posebno oni u zemljama s niskim dohotkom, gdje kućanstva veliki dio dohotka troše na hranu”, naglasila je.
Rat će najteže pogoditi Ukrajinu čije bi se gospodarstvo moglo smanjiti za četvrtinu u ovoj godini u usporedbi s predratnom prognozom, pokazale su simulacije WTO-a. Sankcije će pak prouzročiti pad ruskog gospodarstva za oko pet posto, a utjecat će i na Europu, glavno odredište i ruskog i ukrajinskog izvoza.
EU bi tako mogao očekivati oko 1,5 posto manji BDP dok bi u ostalim zapadnim zemljama gubitak mogao iznositi oko jedan posto.
Ključni dobavljači
Udjeli Rusije i Ukrajine u svjetskoj trgovini i proizvodnji relativno su mali, ali te su dvije zemlje važni dobavljači ključnih proizvoda, posebice sirovina za proizvodnju hrane i energenata.
U 2019. Rusija i Ukrajina isporučivale su četvrtinu svjetske pšenice, 15 posto ječma i 45 posto proizvoda od suncokreta. Samo na Rusiju otpada 9,4 posto svjetske trgovine gorivima, uključujući 20 posto udjela u izvozu prirodnog plina.
Osim toga, Rusija i Ukrajina ključni su dobavljači sirovina u industrijskom lancu vrijednosti, upozorava WTO.
Industrija na suhom
Rusija spada među glavne dobavljače paladija i rodija, ključnih sirovina u proizvodnji katalitičkih konvertera za automobile, i u 2019. pokrivala je četvrtinu globalne uvozne potražnje za paladijem.
Proizvodnja poluvodiča u značajnoj pak mjeri ovisi o neonu koji isporučuje Ukrajina, s udjelom u američkom uvozu od čak 90 posto.
Poremećaji u opskrbi tim sirovinama mogli bi utjecati na proizvođače automobila koji su se tek počeli oporavljati od nestašice, ističe WTO.
Ranjivi
Smanjene isporuke žitarica i drugih prehrambenih proizvoda podići će pak cijene poljoprivrednih sirovina, što će negativno utjecati na opskrbu hranom u siromašnijim regijama.
Afrika i Bliski istok najranjivije su regije, jer više od polovine potreba za žitaricama pokrivaju uvozom iz Ukrajine i Rusije, ističe WTO, upozorivši da bi zbog smanjenih isporuka cijena pšenice u nekim zemljama podsaharske Afrike mogla porasti od 50 do 85 posto.
“Aktualna kriza vjerojatno će pojačati međunarodnu prehrambenu nesigurnost u razdoblju ionako rekordno visokih cijena hrane zbog pandemije covida-19 i drugih čimbenika”, upozorava WTO u bilješci.
Dva bloka?
Na dulji rok rat bi mogao potaknuti podjelu globalnog gospodarstva na dva bloka, smatraju u WTO-u.
Ekonomske sankcije mogle bi dovesti do raskidanja veza između velikih gospodarstava iz geopolitičkih razloga, radi postizanja višeg stupnja samodostatnosti u proizvodnji i trgovini.
Čak i ako se ne formiraju službeni blokovi, kompanije bi mogle odlučiti smanjiti rizik preusmjeravanjem lanaca opskrbe, objašnjavaju u WTO-u.
Takav razvoj događaja izazvao bi veliki gubitak prihoda, posebno u gospodarstvima u nastajanju i u razvoju” i mogao bi dugoročno smanjiti BDP na globalnoj razini za oko pet posto, ponajprije kroz ograničenu konkurenciju i gušenje inovacija.
Pad BDP-a mogao bi biti još i snažniji budući da procjena uzima u obzir tek ograničeni skup prednosti od globalne trgovine koji bi u takvom scenariju bio izgubljen, upozorava WTO. (Hina)
