Okrugli stol o kulenu kao dijelu gastronomskog identiteta Slavonije

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Kulen je dio gastronomskog identiteta Slavonije i Baranje, a Hrvatska mora unaprijediti kompletnu enogastronomsku ponudu, koja se unatoč potencijalu još nije etablirala u Europi i svijetu, istaknuto je u ponedjeljak na okruglom stolu “Dan kulena” u osječkoj Županijskoj komori.

Potpredsjednik HGK Dragan Kovačević ocijenio je kako kulen spada u skupinu proizvoda koja je u skladu s očekivanjima modernih turista, koji traže otklon od masovnog turizma i u potrazi su za autentičnim doživljajem.

Konzumacijom kulena i sličnih proizvoda te kroz integriranu enogastro ponudu turisti mogu najbolje spoznati tradiciju, kulturu i način života ljudi na određenoj turisitčkoj destinaciji, dodao je.

Kovačević ističe kako Hrvatska mora kvalitativno i kvantitativno unaprijediti ukupnu enogastro ponudu, jer zadnja istraživanja pokazuju da tek pet posto turista kao motiv dolaska u Hrvatsku ističe enogastronomiju.

Navodi kako je jedan od načina povećanje proizvodnih kapaciteta, gdje su ključni nositelji proizvodnje bile velike tvrtke u mesnoj industriji, koja se, nakon pandemijske i ukrajinske krize, suočava s drastičnim povećanjem cijena energenata.

Naveo je da je provedeno istraživanje u 18 tvrtki koje bilježe 90 posto ukupne potrošnje električne energije mesne industrije, i koje su u 2021. godini imale troškove električne energije od 155 milijuna kuna, a u 2022. godini do sada 440 milijuna kuna.

 To  povećanje cijena ne može pokriti ni cijela konsolidirana dobit sektora mesne industrije, napomenuo je Kovačević. Stoga se, dodao je, od nadležnih tijela očekuju ozbiljnije kompenzacijske mjere, kao i da se dodatno razmotri smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto za smrznute mesne, kao i za suhomesnate proizvode.

Načelnik Sektora za testiranje, genetsko vrednovanje i uzgoj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Dragan Solić ističe kako svinjogojstvo u Hrvatskoj nije u zavidnoj poziciji, jer se broj svinja godinama smanjuje ali da, zbog događanja na globalnom tržištu, svi postaju svjesni da bez domaće proizvodnje primarnog proizvoda, nema ni prerađevina.

“Vjerujemo da u Hrvatskoj postoji mogućnost obnove svinjogojske proizvodnje, a proizvodnja suhomesnatnih proizvoda tu otvara veliki prostor”, izjavio je Solić.

Direktorica osječko-baranjske Turističke zajednice Ivana Jurić smatra kako je hrana prva asocijacija na Slavoniju i Baranju za nekoga tko nije iz tih krajeva, a kulen jedan od proizvoda koji čini identitet ovoga područja, pa je važno raditi na povećanju proizvodnih količina i kontinuitetu kvalitete.

Trenutna situacija govori da kulena nema dovoljno na tržištu te da postoji prostor za rast, kazala je Jurić. (Hina)