Cijene hrane pale su u rujnu, šesti mjesec zaredom, odražavajući pojeftinjenje biljnih ulja koje je zasjenilo rast cijena žitarica, pokazalo je u petak izvješće agencije UN-a za poljoprivredu FAO.
FAO-ov indeks cijena košarica osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u rujnu za 1,1 posto u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu, na 136,3 boda.
Njegova vrijednost pada od ožujka kada je dosegnuo rekordnih 159,7 bodova, ali je još uvijek viša za 5,5 posto nego u istom lanjskom mjesecu.
Najviše su u rujnu pale cijene biljnog ulja, za 6,6 posto u odnosu na kolovoz, kliznuvši na najnižu razinu od veljače prošle godine zahvaljujući pojačanoj opskrbi i nižim cijenama sirove nafte.
Šećer, mlijeko i mliječni proizvodi i meso bili su nešto manje od jedan posto jeftiniji nego u kolovozu, utvrdio je FAO.
Slabljenje eura prema dolaru i sumorni gospodarski izgledi bili su uteg cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda, dok su meso i šećer pojeftnili zahvaljujući pojačanoj opskrbi govedinom iz Brazila i dobrim izgledima za urod šećerne trske u toj južnoameričkoj zemlji.
Rujan je donio više cijene samo žitaricama, za 1,5 posto u odnosu na kolovoz. Cijene pšenice porasle su 2,2 posto zbog suše u Argentini i SAD-u, snažnog izvoza iz EU-a i pojačane neizvjesnosti koja obavija ukrajinski pristup lukama na Crnom moru luke od prosinca.
Poskupjela je i riža, za 2,2 posto, djelimice i zbog zabrinutosti koju su potaknule teške poplave u Pakistanu.
U odvojenim procjenama ponude i potražnje žitarica FAO je blago snizio prognozu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, na 2,768 milijardi tona, što bi predstavljalo pad za 1,7 posto u odnosu na prošlu godinu.
To je za 1,7 posto ispod procijenjene proizvodnje u 2021.
Proizvodnja bi ove godine trebala biti manja u prvom redu zbog slabijih izgleda za žitarice koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, budući da bi prinosu u velikom proizvođaču SAD-u mogli naškoditi nepovoljni vremenski uvjeti, tumači FAO.
Prognoza proizvodnje pšenice podiguta je pak na rekordnih 787,2 milijuna tona, što bi predstavljalo povećanje za jedan posto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući boljem urodu u EU i Rusiji no što se očekivalo.
Svjetska potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2022/2023. premašiti proizvodnju i dosegnuti 2,784 milijardi tona, što bi značilo da bi globalne zalihe do kraja sezone trebale pasti za 1,6 posto u odnosu na njezin početak, na 848 milijuna tona.
Trgovina žitaricama trebala bi se u sezoni 2022/2023. smanjiti za 2,4 posto zbog posljedica rata u Ukrajini i jakog dolara, prognozira agencija UN-a. (Hina)
