Za novog predsjednika Hrvatske obrtničke komore (HOK) većinom je glasova na konstituirajućoj sjednici Skupštine HOK-a izabran Dalibor Kratohvil na mandat od četiri godine, priopćeno je iz HOK-a.
Kratohvil, koji će na toj funkciji zamjeniti dosadašnjeg predsjednika HOK-a Dragutina Ranogajca, dosadašnji je potpredsjednik HOK-a u dva mandata, a u dva mandata vodio je Obrtničku komoru Primorsko-goranske županije.
Svoj put u obrtničkim asocijacijama započeo je kao predsjednik Udruženja obrtnika Vrbovsko, a tijekom zadnjih 12 godina aktivno je uključen u promicanje obrtničkih prava i stvaranje boljeg polovnog okruženja za sve hrvatske obrtnike, kaže se u priopćenju.
“Hrvatsko gospodarstvo se u posljednje tri godine našlo pred dosad neviđenim izazovima, a obrtnici se i dalje bore s brojnim neizvjesnostima. U toj borbi za opstanak potrebna im je institucija koja će im biti podrška i koja će osluškivati njihove stvarne potrebe. I sam sam obrtnik i svjestan sam u kakvim okolnostima moje kolegice i kolege posluju. Zato se i stavljam na raspolaganje, kao prvi među jednakima, kako bismo zajedno snažno istupali i stvorili što povoljnije okruženje za gospodarske subjekte koji su stup hrvatske ekonomije”, istaknuo je novoizabrani predsjednik HOK-a.
Kao najvažnije okosnice svog programa Kratohvil je istaknuo podizanje razine usluga koje HOK pruža svojim članovima te izradu detaljnog i konkretnog programa za razvoj hrvatskog obrtništva.
Naglasio je kako hrvatski obrtnici aktivno moraju sudjelovati u kreiranju zakona i podzakonskih akata kojima se određuju okviri njihovog poslovanja te kako je obrtnicima potrebno pružiti pomoć u pronalaženju prihvatljivih izvora bespovratnih sredstava te ih poticati na korištenje i sudjelovanje u projektima koji se financiraju iz europskih fondova.
U predstavljanju svog programa govorio je i o strateškoj ulozi HOK-a u području strukovnog obrazovanja, kao i o povezanoj problematici nedostatka radne snage, naročito u obrtničkim zanimanjima. Kratohvil je rekao kako je primarni zadatak HOK-a prije svega vratiti strukovnom obrazovanju vrijednost koju zaslužuje, a obrazovne programe uskladiti s tržištem rada, zaključuje se u priopćenju. (Hina)
