Konzum, Dukat i Sana delikatese su hrvatske tvrtke koje su donirale najviše hrane u 2021. godini, a priznanja za “Najdonatore” dodijeljena su im danas u Bruxellesu.
“Javnost često nije upoznata s humanitarnim djelovanjem donatora i prst krivice za velike količine bačene hrane se paradoksalno često upire u realni sektor. Želimo pokazati da postoje tvrtke koje su izrazito humanitarno angažirane i želimo da građani znaju koje su to tvrtke”, rekla je eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP), organizatorica priznanja “Najdonator” uz Mrežu hrane.
Koordinator Mreže hrane Zoran Grozdanov rekao je da se nada da je ovo “posljednja godina dodjele priznanja “Najdonator” bez da u Hrvatskoj postoji Banka hrane” i najavio da Mreža hrane prestaje s radom.
Konzum i Dukat su petu godinu za redom najveći donatori među velikim tvrtkama, a u kategoriji mikro, malih i srednjih tvrtki Sana delikatese već treću za redom.
Konzum je u 2021. donirao hrane prodajne vrijednosti 7.087.523 kuna bez PDV-a, što je najveća ukupna vrijednost donacija hrane među velikim tvrtkama u Hrvatskoj. Dukat je u prošloj godini donirao hranu prodajne vrijednosti 2.071.271 kuna bez PDV-a, što je među velikim tvrtkama najveća ukupna vrijednost donacija hrane u odnosu na godišnji prihod, dok je Sana delikatese donirao hranu prodajne vrijednosti 88.073 kuna bez PDV-a, odnosno 1,18 posto godišnjeg prihoda tvrtke.
Novi sustav označavanja hrane
U 2020. godini u EU je bačeno 57 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj 286.379 tisuća tona hrane. Članice Europske unije obvezale su se da će do 2030. godine prepoloviti te količine.
“Puno posla je napravljeno zadnjih godina, mi dižemo svijest o problemu bacanja hrane i aktivnostima donatora, ali, iako je to možda čudno čuti iz mojih usta, treba svakako pohvaliti i hrvatsko ministarstvo poljoprivrede. Po pitanju sprječavanja bacanja hrane su angažirani i proaktivni, imaju ljude koji razumiju u čemu je problem i što bi trebalo napraviti”, rekla je Borzan prilikom dodjele nagrada.
U Hrvatskoj se po glavi stanovnika baci 71 kilogram hrane i samo Slovenija baca manje (68). Najviše bacaju Cipar, Danska i Grčka.
Europska komisija trebala bi predložiti novi sustav označavanja rokova trajanja hrane do kraja 2022., rekla je Borzan novinarima i ističe da je cilj da se spriječi “bacanje hrane zbog nerazumijevanja razlike u roku “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do””.
Borzan je istaknula da se razmatra više opcija i ideja. Primjerice, u Švedskoj i Norveškoj eksperimentalno su zamijenili postojeće oznake s “najbolja kvaliteta do” i “najbolje do, ali upotrebljivo nakon”. (Hina)
