Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u siječnju ove godine iznosila je 1,7 milijardi eura, što je za 13,1 posto više u odnosu na isti mjesec 2022. godine, dok je uvoz porastao za 19,8 posto, na 3,1 milijardu eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Vanjskotrgovinski deficit je tako iznosio 1,4 milijarde eura i veći je nego u siječanj lani, kada je bio 1,1 milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom u siječnju je bila 54,9 posto, dok je u siječnju lani bila 58,2 posto, pokazuju prvi podaci DZS-a.
Prema tim su podacima hrvatske tvrtke u siječnju ove godine u zemlje članice EU-a izvezle roba u vrijednosti gotovo 1,2 milijarde eura ili 8,9 posto više nego u siječnju lani. Istodobno je vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla snažnije, za 19,2 posto, na 2,2 milijarde eura.
Izvoz u zemlje nečlanice EU-a porastao je za 23,2 posto, na 539,2 milijuna eura, a uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a je porastao za 21,4 posto, na 846,3 milijuna eura.
Izvoz u 2022. porastao 30,5 posto, a uvoz za 46,5 posto
DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za 2022. koji pokazuju da je izvoz izražen u kunama na godišnjoj razini porastao za 30,5 posto, na 180,5 milijardi kuna, a uvoz za 46,5 posto, na 313,1 milijardu kuna.
Time je DZS blago korigirao svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u 2022. godini iznosila 180,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini rast za 30,4 posto, a uvoz za 46,6 posto, na 313,1 milijardu kuna.
Prema drugim je podacima vanjskotrgovinski deficit u 2022. iznosio 132,6 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 57,6 posto. Izražen u eurima, izvoz je porastao za 30,4 posto, na 23,96 milijardi eura, a uvoz za 46,4 posto, na 41,57 milijardi eura.
Vanjskotrgovinski deficit je lani iznosio 17,6 milijardi eura.
Značajan rast izvoza i uvoza u energetskim djelatnostima
Statistički podatci pokazuju snažan rast u vanjskotrgovinskoj razmjeni niza djelatnosti vezanih uz energetiku, na što je ponajprije utjecao snažan rast cijena energenata.
Tako je izvoz u rudarstvu i vađenju lani u odnosu na godinu ranije porastao za 98,8 posto, na 1,8 milijardi eura, dok je uvoz rastao znatno snažnije, za 191,1 posto, na 5,4 milijarde eura.
Znatne postotne poraste statistika registrira i u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, gdje je izvoz porastao za 230,3 posto, na 1,4 milijarde eura, a uvoz za 192,6 posto, na 2,1 milijardu eura.
Prerađivačka industrija, koja u vanjskotrgovinskoj razmjeni ima i najveći udio, lani je zabilježila rast izvoza za 21,3 posto, na 18,7 milijardi eura, a uvoza za 32 posto, na 32,7 milijardi eura.
U sklopu prerađivačke industrije je i djelatnost proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u kojoj je izvoz lani porastao za 70,2 posto, na 1,6 milijardi eura, a uvoz za osjetnijih 155,1 posto, na 3,1 milijardu eura.
Rast izvoza se bilježi i kod prehrambenih proizvoda, za 23 posto, na 1,8 milijardi eura, proizvodnji električne opreme za 20,9 posto, na 1,76 milijardi eura, proizvodnji strojeva i uređaja za 20,3 posto, na 1,3 milijarde eura itd.
To su i djelatnosti kod kojih je i uvoz porastao za više od 20 posto – prehrambenih proizvoda za 29,7 posto, na 3,3 milijarde eura, električne opreme za 26 posto, na 1,97 milijardi eura, strojeva i uređaja za 25,1 posto, na 2,6 milijardi eura, itd.
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri zemlje EU-a
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2022. robna razmjena s EU-a činila je 68,6 posto ukupnog izvoza te 70,4 posto ukupnog uvoza.
U zemlje članice EU-a lani je tako izvezeno roba vrijednih 16,4 milijarde eura ili 31,6 posto više nego u godini ranije, dok je vrijednost uvezene robe iznosila 29,3 milijarde eura, što je porast za 34,6 posto.
Najveći su vanjskotrgovinski partneri Hrvatske u prošloj godini bile Italija, Njemačka, Slovenija i Mađarska.
U Italiju je tako lani izvezeno roba za 2,9 milijardi eura ili 21 posto više nego godinu prije, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 59,9 posto, na 5,7 milijarde eura.
Hrvatske su tvrtke prošle godine u Njemačku izvezle roba u vrijednosti 2,6 milijarde eura ili 16,9 posto više, uz rast uvoza iz te zemlje za 23,1 posto, na 5,2 milijarde eura.
U Sloveniju je izvezeno roba u vrijednosti 2,8 milijardi eura ili 39,6 posto više, uz rast uvoza za 43,5 posto, na 4,5 milijardi eura, a izvoz u Mađarsku iznosio je 2,7 milijardi eura, što je porast za 79,6 posto, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 43,9 posto, na tri milijarde eura.
U zemlje CEFTA-e lani je izvezeno roba za 4,6 milijarde eura ili 48,1 posto više nego godinu prije, dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 60,5 posto, na 3,1 milijardu eura, a najznačajniji vanjskotrgovinski partneri su i dalje Bosna i Hercegovina i Srbija.
Podaci DZS-a pokazuju da je u postotku najviše porastao uvoz iz SAD-a, za čak 449,5 posto, na 3,2 milijarde eura, dok je izvoz u tu zemlju smanjen za 7,1 posto, na 555,3 milijuna eura.
Statistika također pokazuje i da je izvoz u Rusiju lani prema godini prije pao 10,9 posto, na 182,1 milijun eura, dok je uvoz iz te zemlje blago povećan, za dva posto, na 472,3 milijuna eura. (Hina)
