Iako se čini da su i poslodavci i radnici više očekivali od izmjena Zakona o radu, nove odredbe su u svakom slučaju napredak u odnosu na dosadašnje regulative
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
FMCG sektor sastoji se od proizvodnje, trgovine i distribucije. Svaki od tih dijelova sektora ima svoje radno pravne izazove. Tako, primjerice, zahtjev da nedjelja bude 50% više plaćena pogađa najviše trgovinu te nešto manje proizvodnju. Dodatni izazov za trgovinu predstavlja predloženo ograničenje broja radnih nedjelja. Istovremeno tzv. nevidljiva ruka je primarno potaknuta demografijom izazvala poboljšanje uvjeta rada više nego sam zakon o radu zbog nestašice kvalificirane radne snage. Nove izmjene zakona o radu bile su skok naprijed, a neki kažu dva koraka unazad, pa ćemo se time pozabaviti u ovom članku.
RAD NA ODREĐENO VRIJEME
Pitanje rada na određeno vrijeme kontinuirano se javlja kao problem jer sindikati smatraju da time poslodavci izbjegavaju odredbe o otkazu ugovora o radu. Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen kada je zbog objektivnog razloga potreba za obavljanjem posla privremena.
Takav ugovor može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine. Objektivni razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti je zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja.
S istim radnikom smiju se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje, uključujući i prvi ugovor, nije duže od tri godine.
Uzastopno sklopljeni ugovori o radu su oni koji su sklopljeni bez prekida između jednog i drugog ugovora ili s prekidom koji nije duži od tri mjeseca, neovisno o tome jesu li sklopljeni samo s jednim poslodavcem ili s više njih, ako se ti poslodavci smatraju povezanim poslodavcima.
Pod pojmom povezanih poslodavaca smatraju se poslodavci koji su povezana društva u smislu zakona o trgovačkim društvima, poslodavac pravna osoba čija odgovorna osoba predstavlja povezanu osobu u smislu Općeg poreznog zakona te fizička osoba obrtnika, osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i poslodavac fizička osoba kada predstavlja povezanu osobu.
Moguće je sklopiti ugovor na neodređeno vrijeme na duže od tri godine:
1. ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika;
2. ako je to potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije;
3. ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu (npr. aneks) na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora predstavlja uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme. Istekom roka od tri godine moguće je sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je prošlo najmanje šest mjeseci. PROBNI RAD Radnik koji najmanje šest mjeseci radi kod istog poslodavca i kojem je razdoblje probnog rada, ako je ugovoreno, završilo, ima pravo zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.
Poslodavac je dužan razmotriti mogućnost sklapanja ugovora o radu te je u slučaju nemogućnosti sklapanja takvog ugovora dužan radniku dostaviti obrazloženi, pisani odgovor u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ako radnik poslodavcu uputi naknadni sličan zahtjev, poslodavac koji je u nemogućnosti sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme dužan je radniku dostaviti obrazložen pisani odgovor u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva samo ako je od prethodno podnesenog zahtjeva radnika proteklo najmanje šest mjeseci.
Rok za dostavu obrazloženog pisanog odgovora je 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva ako poslodavac zapošljava manje od 20 radnika. Po novome, probni rad može trajati i duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust.
Ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, trajanje probnog rada mora biti razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla koji radnik obavlja. Probni rad se ne može dva puta dogovoriti kod istog poslodavca.
RAD OD KUĆE
Rad od kuće postao je uobičajen način rada, a tranziciju u taj oblik rada, uz sve njegove pluseve i minuse, ubrzala je pandemija. Sada je prvi put precizno definiran ovaj oblik rada kao i naknada za troškove radnika. Regulirano je i pravo poslodavca da nadzire takvog radnika, odnosno uđe u njegov prostor. Također, u pravilu rad do sedam dana mjesečno nije rad od kuće.
Ovaj kraći oblik rada sve je češći jer daje fleksibilnost radnicima, a poslodavcima daje atraktivnost. U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti zbog epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, poslodavac može, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada.
DODATAN RAD RADNIKA
Prvi put je reguliran i ovaj oblik rada, tj. rad kod dva poslodavca duži od 40 sati tjedno. Radnik je dužan prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem obavijestiti svakog matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem.
Matični poslodavac može pisanim putem zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.
Ukoliko je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca. Poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora toga radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca.
OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA
Poslodavac je dužan radniku omogućiti osposobljavanje u skladu s potrebama obavljanja ugovorenih poslova i o svom trošku, pri čemu se vrijeme provedeno na osposobljavanju uračunava u radno vrijeme i po mogućnosti odvija tijekom utvrđenog rasporeda radnog vremena radnika.
PLAĆENI DOPUST
Plaćeni dopust je vrlo detaljno reguliran, kao i jedna nova kategorija koju ćemo kasnije spomenuti. Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.). Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Članom uže obitelji smatraju se supružnik, srodnici po krvi u prvoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Radnik po osnovi svakog darivanja krvi ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije ili je kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu drukčije uređeno. Što je darivanje krvi također je detaljno određeno.
NEPLAĆENI DOPUST
Prvi put je propisano kada radnik mora dobiti neplaćeni dopust. Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi. Pod pružanjem osobne skrbi, u smislu ovoga zakona, smatra se skrb koju radnik pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga. Tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi poslodavac ne smije radnika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima.
ODSUTNOST S POSLA
Odsutnost s posla nova je kategorija. Radnik ima pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.
PLAĆA
Plaća je primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. S obzirom na različitost definiranja plaće u raznim propisima, prvi put je zakonom o radu detaljno određeno što je plaća. Ta definicija je bitna jer o njoj ovisi izračun naknade plaće prilikom, npr. korištenja godišnjeg odmora, bolovanja, izračuna otpremnine itd. Ovo je tim bitnije jer se u pravilu za obračun naknade za godišnji odmor uzima prosjek zadnje tri plaće, a u prodaji on može biti varijabilan, odnosno dovesti do neopravdano većeg prosjeka.
Osnove i mjerila za isplatu plaće radnika ne mogu biti poslovna tajna. Iznimno, ako je do prekida rada došlo u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini od 70% prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Od 1. siječnja 2024. stižu i pravila vezana za rad digitalnih platformi i kada se takva vrsta posla smatra ugovorom o radu. Taj dio toliko ne utječe na FMCG sector.
VIDI SE NAPREDAK
Zaključno, čini se da su i poslodavci i radnici više očekivali od izmjena zakona o radu, no nove odredbe su u svakom slučaju napredak u odnosu na dosadašnje regulative. Potreba za fleksibilizacijom je sve veća zbog brzine i količine promjena u tehnologiji i na tržištu rada koje se čak i u Hrvatskoj događa puno brže nego ikada prije u povijesti, a zacementirana rješenja i nefleksibilnost mogli bi dovesti do novih izazova.
RADNO VRIJEME
Tijekom korištenja prava na odmore i dopuste radnik i poslodavac moraju voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života i načelu nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji, osim ako se radi o prijekoj potrebi, odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije. U prijevodu, to je pitanje smije li poslodavac zvati radnika izvan radnog vremena.
