Tubeless papirnati ručnici i toaletni papir bez kartonske tube, Hygiene Eye digitalna tehnologija koja omogućuje daljinsko praćenje potrošnje u toaletnim prostorima te visokokvalitetan brend Ola’la – papir izvrsne kvalitete za kućanstvo i HoReCa segment – najpoznatiji su proizvodi tvrtke DELT Papir. Sa suvlasnicima Alenom Krajačićem i Krunom Kišakom razgovaramo, između ostalog, o poslovanju u ovim izazovnim vremenima, inozemnim suradnjama, širenju ponude inovativnim proizvodima te visokim ekološkim standardima koji su utkani u svaki njihov brend.
Razgovarala: Marija Sedlar
Ove se godine navršava 15 godina od osnutka tvrtke DELT Papir – kako su izgledali počeci poslovanja?
Tvrtka DELT Papir osnovana je 2003. godine, a u našem je vlasništvu od 2008. S obzirom na to da su prvi koraci proizvodnje započeli u sklopu tvrtke Tardi (salvete namijenjene HoReCa poslovanju), ukazala se prilika proširiti proizvodne kapacitete, asortiman proizvoda te nove kupce akvizicijom DELT Papira. U to doba DELT Papir je proizvodio uglavnom proizvode koji su plasirani kroz B2B poslovanje. Konkretno, radilo se o raznim tipovima rola papirnatih ručnika i toaletnog papira.
Kako se tvrtka razvijala i širila asortiman proizvoda? Koje svoje brendove danas nudite na tržištu i kome su namijenjeni?
Početkom 2011. realizirana je investicija od 1,5 milijuna eura u novu liniju za proizvodnju retail proizvoda, kuhinjskih ručnika te malih rola toaletnog papira. Navedeni asortiman plasiramo na tržište razvijajući vlastiti brend Ola’la te kroz proizvodnju robnih marki pojedinih trgovačkih lanaca.
U periodu između 2012. i 2016. godine, povećanjem kapaciteta proizvodnje te otvaranjem sve većeg broja inozemnih kupaca, nastaje potreba za kreiranjem vlastite linije držača i pripadajućeg potrošnog materijala te 2017. nastaje brend Tubeless. Pod Tubeless brendom smatramo kompletnu liniju držača papirnatih ručnika, toaletnih papira, sapuna, osvježivača prostora te punjenja za iste držače.
Tvrtka DELT Papir je 2019. krenula s razvijanjem IoT rješenja s kojim nastojimo povezati držače s aplikacijom kako bi se informacije o stanju punjenja u držaču, jačini baterije i prolaska broja ljudi kroz pojedini sanitarni prostor mogle dobiti na brži i trenutan način.
Također, efikasnije se može pratiti potrošnja toaletnog papira, ručnika i sapuna, ali i održavanje samih prostora. Rješenje se zove Hygiene Eye te je od sredine 2022. postalo u potpunosti aktivno na tržištu, a primjenjuje se kroz više velikih projekata, između ostalih, i u Zračnoj luci dr. Franjo Tuđman.
Osim vlastitih brendova, surađujete i s raznim tvrtkama u proizvodnji njihovih robnih marki…
Tvrtka proizvodi desetke proizvoda za kupce u Hrvatskoj, ali i širom EU, kako za retail tržište, tako i u AFH segmentu. Trenutno plasiramo proizvode u 28 država Europe i Bliskog istoka. Kroz 2023. očekujemo i otvaranje nekih novih tržišta poput Francuske i UK-a te se izrazito radujemo proširenju poslovanja i na takva izrazito kompetitivna tržišta.
Koliko je bilo izazovno pozicionirati se na tržištu uz bok velikim međunarodnim kompanijama? Što biste naveli da izdvaja Vaše proizvode u odnosu na konkurentne?
Nekoliko je faktora koji su odredili naše pozicioniranje na vanjskim tržištima, usprkos velikim kompanijama. Prvo bih naglasio održavanje kvalitete proizvoda i brzinu isporuke. Nadalje, velike kompanije su prilično krute, jako teško se odvajaju od kreiranog asortimana proizvoda te se naša fleksibilnost i prilagodba pokazala kao ključ otvaranja pojedinih tržišta i kupaca.
Treba naglasiti da smo u zadnjih 10 godina bili prisutni na svim relevantnim sajmovima (Amsterdam, Dubai, Berlin, Milano…) te smo i na taj način otvarali vrata za plasman proizvoda na inozemnim tržištima. Međutim, smatram da je jedan od najvažnijih faktora inovativnost kojom smo iznenadili velike kompanije, investirajući u Tubeless proizvode, kao i investicijom u kreiranje Hygiene Eye rješenja s kojim jedini u svijetu ‘komuniciramo’ s držačima, bez obzira na kojoj se lokaciji nalazili.
Pratite li potrebe potrošača i koliko su se njihove navike promijenile tijekom godina kada je u pitanju papirna konfekcija?
Navike potrošača su uglavnom iste već duže vremena te se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine – jedni koji pretežito gledaju na kvalitetu i spremni su to i nešto više platiti te oni koji, prije svega, traže dobru cijenu, pa i po pitanju niže kvalitete samog proizvoda. Dio koji se intenzivno prati kroz sve ove godine je tehnologija strojeva koja se dosta mijenja i napreduje, a omogućava proizvodnju kvalitetnijih proizvoda i po nižim cijenama uz veće proizvodne kapacitete.
Posebno razdoblje za sve proizvođače, a pogotovo papirne konfekcije, bilo je u vrijeme pandemije kada je povećan interes za ovim proizvodima. Jeste li uspjeli ispuniti potražnju i koliko ste morali prilagođavati poslovanje zbog pandemije?
Rekao bih da je to jedna od zabluda tržišta. Povećana potražnja je trajala kroz travanj i svibanj 2020. godine i u tom periodu su narudžbe bile stvarno izrazito velike, a na njih smo odgovorili koliko su nam u tom trenutku omogućavali slobodni kapaciteti na strojevima te mogućnost nabave sirovine, do koje baš i nije bilo lako doći zbog poremećaja u prijevozu zbog pandemije.
Međutim, kada je tržište uvidjelo da papira ima i da neće doći do dugoročne nestašice, sve se vratilo u normalu i standardne razine naručivanja, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Činjenica je da je utjecaj pandemije išao više u pravcu smanjenih narudžbi zbog zatvaranja objekata (gotovo cijeli HoReCa sektor), škola, vrtića, smanjenja turističkih i poslovnih putovanja pa samim time i manjeg prometa po aerodromima i slično, ali se taj dio potrošnje nije prelio na pojačanu potrošnju u kućanstvu.
Svjedočimo situaciji stalnog rasta cijena sirovina i poskupljenja energenata – kako to utječe na svakodnevno poslovanje DELT Papira, distribuciju, cijene proizvoda…?
Može se reći da je zadnjih 18 mjeseci jedno od najizazovnijih razdoblja od kada smo u privatnom biznisu. Od jeseni 2021., pa sve do kraja jeseni prošle godine, cijene repromaterijala su rasle na mjesečnoj osnovi što je, naravno, bilo izrazito zahtjevno te je tražilo jako puno kalkuliranja i prilagođavanja kako bi poslovanje ostalo stabilno.
Možemo reći da je poskupljenje energenata djelomično imalo direktan utjecaj – tu prije svega mislim na struju, ali indirektno je stvaralo izuzetno veliki problem (plin je glavni energent za proizvodnju papira iz celuloze ili reciklaže). Naravno da nam nije išlo u prilog i povećanje cijena transporta te, kada se doda očekivano povećanje plaća, računice su se mijenjale na gotovo tjednoj razini.
U kakvoj su danas poziciji proizvođači i distributeri s obzirom na kretanje cijena i što objektivno mogu napraviti da se udar cijena na prelije u potpunosti na krajnjeg kupca?
Ako govorimo o papirnatoj industriji, tada proizvođači i distributeri ne mogu napraviti puno jer smo ovisni o cijenama koje se diktiraju na europskoj razini. Trenutna situacija je takva da je cijena plina stabilna, količine su više nego dovoljne, došlo je do viška ponude te se najavljuju niže cijene repromaterijala do te mjere da će se barem dio toga preliti na tržište u vidu određenog spuštanja cijena i vjerujemo da se takav utjecaj može održati do jeseni.
S druge strane, postavlja se pitanje koliko su neki proizvođači papira dizali cijene u prošloj godini, jer oni koji su pokušavali raditi u prethodnim mjesecima s manjim cijenama, sada sigurno neće spuštati cijene, već će ih držati na postojećim razinama radi nadoknade gubitaka.
Izazovne okolnosti u poslovanju se nastavljaju, posebno s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju. Koji su planovi za naredno razdoblje – širenje poslovanja, nova zapošljavanja…?
Nastavno na prethodno pitanje, jako je teško predvidjeti u kojem smjeru će se razvijati poslovanje, s obzirom na ‘udare’ koji se događaju. Svakako da postoje planovi otvaranja novih tržišta, dodatno razvijanje Hygiene Eyea te plasman na tržište, razvijanje novih proizvoda. To su i preduvjeti za dodatne investicije u proširenje proizvodnih kapaciteta i nova zapošljavanja.
Održivo poslovanje visoko je na ljestvici prioriteta kompanija te sve važnije i krajnjim potrošačima. Koliko DELT Papir ulaže u održivi razvoj i korporativnu održivost i što konkrentno poduzimate po tom pitanju?
Od samih početaka veliku pažnju posvećujemo održivosti poslovanja te smo u svaki naš brend utkali visoke ekološke standarde. Koristimo celulozu proizvedenu iz obnovljivih izvora te brinemo o zadovoljavanju standarda certifikata poput FSC, Ecolabel, ISO 14001. Tvrtka reciklira papirne odreze, odnosno višak papira koji se pojavljuje prilikom procesa proizvodnje te ih ponovno otkupljujemo kao recikliranu celulozu, sirovinu koja je dio mnogih naših proizvoda.
Također, recikliramo i višak folije koja nastane tijekom proizvodnje, a zadnjih godina sve više uvodimo ‘I’m green’, polietilenski biopolimer koji je proizveden iz obnovljivih izvora, točnije od šećerne trske, te daje značajan doprinos smanjenju razine emisija stakleničkih plinova. U srži našeg brenda Tubeless, asortimana za profesionalnu namjenu, održiva je alternativa standardnim papirima koji sadrže kartonsku tubu.
Naš papir ne sadrži istu, čime se godišnje smanjuje otpad koji bi u protivnom nastao, i to za 360 tona. S obzirom na to da je sama rola Tubeless papira kompaktna te sadrži 40% više papira od standardne role, omogućuju uštede u transportu i skladištenju. Od 2022. godine dio smo projekta ‘Co2mpensating by planting’, projekta Saveza izviđača Hrvatske i agencije Hearth thinking&doing koji zajedno s Hrvatskim šumama i tvrtkama pokroviteljima šire svijest o ugroženosti šuma, a tijekom organiziranih akcija pošumljavanja, zaposlenici tvrtki uz volontere, koje čine i učenici, imaju priliku i sami doprinijeti vraćanju vitalnih zelenih površina na tlo naše države.
Uz to, valja napomenuti kako je DELT Papir sudjelovao s 1.000 posađenih sadnica prošle godine, a s istim brojem uključili smo se i u ovogodišnji nastavak projekta te smo time smanjili svoj ugljični otisak za 50 tona godišnje. Kako bismo pratili, analizirali i aktivno smanjivali emisije stakleničkih plinova na razini tvrtke, prošle smo godine po prvi puta izradili studiju ugljikovog otiska, čime smo dobili egzaktne parametre na čijem smanjenju aktivno radimo, s ciljem postizanja ugljične neutralnosti.