ESG kriterije možemo podijeliti na okolišne, društvene odgovornosti i ciljeve upravljanja. Kako sve više potrošača i investitora postavlja održivost i etičke prakse na prvo mjesto, tvrtke koje prioritiziraju ESG i uvode održivije poslovne modele konkurentnije su i daje im se prednost prilikom odabira investicija, ali i njihovih proizvoda i usluga krajnjim korisnicima.
Piše: Dijana Kladar, Chief Executive Officer, Vision Compliance
Održivost više nije samo nešto što je poželjno – postala je neophodnost za poslovni svijet. Vlade, regulatorna tijela i potrošači sve više vrše pritisak na tvrtke da se pozabave rizicima vezanim uz okoliš, društvenim pitanjima i upravljanjem (ESG rizicima). Pritisak na tvrtke potječe iz rastuće zabrinutosti zbog klimatskih promjena, društvene pravde i jednakosti.
Klimatske promjene jedno su od najvećih pitanja našeg vremena. Rekordne temperature, smrtonosne poplave i razorni požari sve su češći i snažniji. Ovi događaji ne samo da ugrožavaju ljudske živote i izvore prihoda, nego i remete opskrbne lance te uzrokuju značajne financijske gubitke za tvrtke. Poduzimanjem adekvatnih mjera za održivost tvrtke mogu smanjiti svoju izloženost klimatskim rizicima i stvoriti otpornije poslovanje.
Osim ekoloških problema, raste i osjećaj za društvene probleme, pravdu i jednakost. To uključuje osiguravanje pravednog tretmana zaposlenika, podršku različitosti i inkluzivnosti te rješavanje pitanja ljudskih prava u njihovim opskrbnim lancima.
KOJE SU KORISTI ODRŽIVOSTI ZA TVRTKE
Prvenstveno, postoji financijska korist. Održive prakse mogu dovesti do smanjenja troškova i ušteda u područjima poput upravljanja energijom i otpadom. Također, privlače porezne olakšice i poticaje te čine tvrtke privlačnijima za investitore koji sve više traže održive investicije. Osim toga, održivost može pružiti marketinšku prednost.
Nedavno istraživanje pokazalo je da bi dvije trećine sjevernoameričkih potrošača bilo spremno platiti više za održive proizvode. Promoviranjem svojih održivih praksi tvrtke se mogu razlikovati od svojih konkurenata i izgraditi jače odnose s potrošačima osviještenima o okolišu.
KRITERIJI ESG I ODRŽIVOST
ESG kriterije možemo podijeliti na okolišne, društvene odgovornosti i ciljeve upravljanja. Kako sve više potrošača i investitora postavlja održivost i etičke prakse na prvo mjesto, tvrtke koje prioritiziraju ESG i uvode održivije poslovne modele konkurentnije su i daje im se prednost prilikom odabira investicija, ali i njihovih proizvoda i usluga krajnjim korisnicima. Tvrtke koje uspješno usmjeravaju svoje poslovanje prema ciljevima održivosti mogu se bolje pozicionirati u ovom novom okruženju.
GREENWASHING I LAŽNA ODRŽIVOST
Greenwashing je praksa pretjerivanja o ekološkim aspektima proizvoda ili usluga, čime se stvara dojam da su ekološki prihvatljiviji nego što su u stvarnosti. Ova praksa može biti zbunjujuća za potrošače koji žele napraviti održiv izbor, ali ne znaju kako prepoznati zavaravajuće tvrdnje.
Norveška udruga dodijelila je Zalandu prvu nagradu za greenwashing, a u Njemačkoj su novinari otkrili kako varaju svoje kupce. Tvrtka je kupcima lažno promovirala svoju održivost, tvrdeći da će postati prva održiva online platforma, te da povrat robe i isporuka robe postaju klimatski neutralne. Ispostavilo se da to nije tako, već da robu za koju su tvrdili da će je ‘pažljivo tretirati i vratiti u prodaju’, zapravo odvoze na deponije.
EU I ZAKONODAVNI OKVIRI
Europska unija nastoji uspostaviti regulatorni okvir za ESG kako bi se osiguralo da su korporacije odgovorne prema svojim dioničarima i okolišu u kojem posluju. Novi regulatorni okvir, koji je uveden u srpnju 2021., uključuje uredbu o usklađenosti s održivim ulaganjima (SFDR) i direktivu o objavljivanju informacija o održivosti (CSRD).
SFDR ima za cilj osigurati da fondovi, upravitelji imovine i drugi investitori pružaju informacije o tome kako su njihovi investicijski proizvodi usklađeni s održivim ciljevima. CSRD zahtijeva da korporacije objave podatke o njihovim ESG performansama, kao i o utjecaju njihovih aktivnosti na okoliš i društvo.
Osim toga, EU je razvila standarde za izvještavanje o održivosti (ESRS), kako bi tvrtkama pomogla da izvještavaju o svojim praksama održivosti i ESG na standardiziran i transparentan način. ESRS pokrivaju širok raspon tema, uključujući klimatske promjene, bioraznolikost, ljudska prava i upravljanje. Tvrtke koje posluju u EU ili imaju značajne operacije u EU bit će obvezne izvještavati.
Ključne prednosti primjene ESRSova za tvrtke uključuju:
• Povećanu transparentnost: ESRS-i pomažu tvrtkama u objavljivanju jasnih i preciznih informacija o njihovim praksama održivosti i ESG-ju.
• Usporedivost: ESRS-ovi omogućuju usporedivost između tvrtki u istoj industriji ili sektoru.
• Povećanu vrijednost za dionike: Tvrtke koje se usredotočuju na ESG prakse mogu ostvariti dodatnu vrijednost za svoje dionike, poput boljeg imidža i povećane vjerojatnosti dobivanja potpora ulagača.
• Upravljanje rizikom: ESRS-ovi mogu pomoći tvrtkama da bolje razumiju i upravljaju rizicima povezanim s praksama održivosti i ESG-jem.
Iako ESRS-ovi trenutno nisu obvezujući, Europska unija očekuje da će se oni uskoro pretvoriti u zakonske obveze. Tvrtke će se stoga morati prilagoditi novim zahtjevima izvještavanja o održivosti u sljedećim godinama.
VAŽNOST ‘S’ U ESG-ju
Dok su okoliš i upravljanje često istaknuti, uloga ‘S’ (društvenog) aspekta ESG-ja često se nepravedno zanemaruje. Međutim, sve veći broj izvora i stručnjaka ističe važnost socijalnih pitanja u okviru ESG-ja te njihovu povezanost s ljudskim resursima i organizacijama. ‘S’ u ESG-ju odnosi se na socijalne aspekte koji obuhvaćaju pitanja kao što su radni uvjeti, radna prava, ljudska prava, upravljanje ljudskim resursima, raznolikost i inkluzija, korporativno građanstvo te društveni utjecaj organizacija.
Nedavni izvori i istraživanja ističu da su socijalni aspekti sve važniji za dionike, investitore i zaposlenike te da organizacije koje se usredotočuju na ‘S’ prakse mogu ostvariti konkurentske prednosti i bolje rezultate. Ključni aspekti ‘S’ u ESG-ju: Upravljanje ljudskim resursima: Socijalni aspekt ESG-ja odnosi se na odgovorno upravljanje ljudskim resursima, uključujući pravičnost u zapošljavanju, plaćama, obuci i razvoju zaposlenika te stvaranje sigurnih i inkluzivnih radnih okruženja.
Raznolikost i inkluzija: Organizacije sve više prepoznaju važnost raznolikosti i inkluzije za uspjeh i održivost. Aktivno promicanje raznolikosti u smislu spola, rase, nacionalnosti, dobi i drugih dimenzija pridonosi boljoj korporativnoj kulturi, inovativnosti i rezultatima. Društveni utjecaj: ESG također obuhvaća utjecaj organizacija na društvo u cjelini. Organizacije se sve više pozivaju na odgovorno korporativno građanstvo, uključujući sudjelovanje u dobrotvornim aktivnostima, podršku lokalnoj zajednici, održivu potrošnju i smanjenje negativnih utjecaja na društvo.
ZAKLJUČAK
Održivost je danas važna za poslovni svijet. Tvrtke se suočavaju s pritiscima oko brige za okoliš, društvenih pitanja i upravljanja (ESG rizici). Klimatske promjene su veliki problem, a održivost može pomoći u smanjenju rizika i izgradnji otpornosti. Također se sve više cijene društvena pitanja i pravda. Održive prakse mogu donijeti financijske koristi, uštede, porezne olakšice i privlačnost za investitore. ESG kriteriji postaju važni i tvrtke ih mogu integrirati u svoje poslovanje putem politika, ciljeva i metrika izvedbe.
