Vlada je istaknula da je nova promjena Zakona o trgovini, odnosno zabrana rada / ograničenje rada, rezultat uvida u praksu drugih država članica EU kao i rezultat želje za boljim položajem obitelji dok su neke iznimke opravdane potrebama turizma, odnosno zaštite malih poljoprivrednih proizvođača.
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
Srpanj je uobičajeno mjesec u kojem obilježavamo godišnjicu ulaska u Europsku uniju (ove godine to je cijelo desetljeće) i mjesec kada počinju turističke gužve (iako ove godine ne kao prošle – navodno zbog visokih cijena i negativne kampanje u stranim medijima). Ove godine je mjesec srpanj mjesec novog početka zabrane, odnosno ograničenja rada nedjeljom (ovisno iz koje perspektive gledate ovu pojavu te jeste li pesimist ili optimist).
Prethodne zabrane, odnosno ograničenja rada nedjeljom ukinuo je Ustavni sud Republike Hrvatske. U ovom članku ćemo pokušati prikazati po čemu su ove zabrane, odnosno ograničenja, totalno drukčiji od drugih te postoji li nada ili opasnost (ponovno ovisi o perspektivi gledanja) da se navedena ograničenja / zabrane ukinu od strane Ustavnog suda.
RADNO VRIJEME TRGOVINA
Radno vrijeme prodajnih objekata (trgovina) određuje trgovac od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno. Tih 90 radnih sati trgovac slobodno raspoređuje u okviru radnog tjedna. Dakle, to nije raspored radnog vremena radnika, već radno vrijeme objekta / prodavaonica.
Radno vrijeme radnika određuje se Zakonom o radu, a s obzirom na to da radnici moraju doći ranije da bi prodavaonica mogla početi raditi i moraju ostati poslije radnog vremena prodavaonice zbog čišćenja, brojanja utrška, itd. Naravno da radnici rade u smjeni, a jedan radnik ne radi cijeli dan dok je prodavaonica otovorena, osim ako prodavaonica ima kraće radno vrijeme.
RAD NEDJELJOM I BLAGDANOM
Prodajni objekti (prodavaonice / trgovine) moraju biti zatvoreni nedjeljom. Prodajni objekti zatvoreni su također i u dane blagdana. Međutim, Vlada Republike Hrvatske može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj. Tu treba samo pojasniti da, npr. ljekarne, nisu regulirane Zakonom o trgovini, već drugim zakonom i podliježu zasebnim pravilima određivanja radnog vremena.
IZNIMKA BROJ 1
Iznimka broj jedan od ograničenja / zabrane rada nedjeljom tiče se broja radnih nedjelja kada se ipak smije raditi. Trgovac može samostalno (po želji) 16 nedjelja u godini odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata dodaje 15 sati koje trgovac raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje. Dakle, s obzirom na to da je ovo pravilo stupilo na snagu u srpnju 2023. ostaje malo više radnih nedjelja u ovoj godini.
IZNIMKA BROJ 2
Iznimka broj dva od ograničenja / zabrane rada nedjeljom tiče se određenih vrsta prodavaonica koje po ‘logici stvari’ trebaju raditi nedjeljom.
Tako su od zabrane / ograničenja izuzete prodavaonice unutar:
• željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka, brodova, zrakoplova i trajekata
• benzinskih postaja
• bolnica
• hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, centara za posjetitelje, odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, OPG-a
• zaštićenih područja prirode
Nadalje, izuzeti od zabrane / ograničenja su otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodna prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaja putem automata i prodaja na daljinu (to je u pravilu internetska prodaja, telefonska prodaja, itd).
IZNIMKA BROJ 3
Iznimka broj tri odnosi se na distribuciju tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica (dakle ne u okviru shopping centra). Kiosk može biti otvoren nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati. Zanimljivo je da kiosci imaju zadano radno vrijeme za razliku od drugih trgovaca.
OBVEZE TRGOVCA
Trgovac mora voditi evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju tijekom tekuće godine u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa. Trgovac mora nadležnom inspektoru tijekom nadzora omogućiti uvid u evidenciju. Radi provedbe inspekcijskog postupka, Porezna uprava dužna je nadležnom inspektoru, na njegov zahtjev, dostaviti podatke iz sustava fiskalizacije o radnoj nedjelji trgovca.
KAZNE
Naravno, nova pravila su začinjena daleko većim kaznama nego ranije. Kazna plaćena za trgovca nije porezno priznati trošak, a kazna plaćena u ime odgovorne osobe, odnosno direktora, predstavlja dohodak u naravi, dakle poskupljuje kaznu barem dva puta. Stoga su ove kazne i uz uobičajeni cassa sconto od 30% za plaćanje unaprijed još uvijek paprene, odnosno skupe.
USTAVNOST I ZAKLJUČAK
Vlada je istaknula da je ova promjena zakona o trgovini, odnosno zabrana rada / ograničenje rada, rezultat uvida u praksu drugih država članica EU kao i rezultat želje za boljim položajem obitelji dok su neke iznimke opravdane potrebama turizma, odnosno zaštite malih poljoprivrednih proizvođača. Ustavni sud je u svojim ranijim presudama potvrdio da postoji pravo zakonodavca, odnosno drugog ovlaštenog donositelja propisa, da na drugačiji način uredi tjedno i dnevno vrijeme prodavaonica, ali uz uvažavanje odgovarajućih temeljnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara.
Međutim, Ustavni sud je ukazao na diskriminaciju trgovaca koji smiju i onih koji ne smiju raditi nedjeljom. Stoga je Ustavni sud ranije postavio pitanje: je li zakonodavac uspio postići ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava trgovaca kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stupnja da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge skupine trgovaca u odnosu na onu prvu.
Činjenica jest da je broj iznimki ovog puta sužen u odnosu na prošla zakonodavna rješenja i da je zakon bolje obrazložen, iako ne za sve iznimke, te je dodatno dan određeni broj nedjelja i fleksibilnost u određivanju radnog vremena koje raniji prijedlozi nisu imali.
Neki izuzeci od pravila, odnosno uvjetno rečeno volji položaja trgovaca, su logični pod uvjetom da se kontroliraju i ne dovedu do zloporabe, npr. prodaja na tržnicama isključivo vlastitih proizvoda. Činjenica jest da zemlje EU imaju različit pristup uređenju rada nedjeljom i blagdanom. Tako npr. Njemačka i Austrija prakticiraju potpunu zabranu rada nedjeljom i blagdanom.
Međutim, mediteranske zemlje koje su orijentirane turizmu, dakle sličnije Hrvatskoj, imaju vrlo fleksibilan pristup tom pitanju. Stoga pretpostavljamo da je zakonodavac zato dao 16 radnih nedjelja koje odgovaraju razdoblju od četiri mjeseca, a koje razdoblje koincidira s turističkom sezonom u Hrvatskoj. U svakom slučaju, vidjet ćemo hoće li ovo rješenje preživjeti sljedeći srpanj kada je predviđena procjena učinaka ovog ograničenja, odnosno zabrane.
