Poboljšano raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu

Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu poboljšalo se u rujnu, odražavajući val optimizma u industriji i u uslužnom sektoru, pokazalo je izvješće Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u rujnu za 3,5 bodova u odnosu na kolovoz, na 105,0 bodova, izvijestila je EK. Najviše se popravilo raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u rastu indeksa za 4,0 boda. Menadžeri u sektoru usluga poboljšali su ocjenu potražnje unatrag tri mjeseca, a očekuju više posla i pred kraj godine.

I industrija signalizira blagi optimizam, iskazan u rastu indeksa za 1,9 bodova, na valu znatno poboljšanih očekivanja prodajnih cijena i smanjenih zaliha. Blago se popravilo i raspoloženje potrošača, čiji je indeks porastao za 1,6 bodova.

Blagi pesimizam iskazali su pak menadžeri u maloprodaji i u građevinskom sektoru, iskazan u padu indeksa za jedan odnosno 0,9 bodova.

Menadžeri u svim sektorima procjenjuju da će u idućim mjesecima blago pojačati zapošljavanje, prema rastu indeksa EEI za 0,6 bodova u odnosu na kolovoz. Blago je ojačala i neizvjesnost, iskazana u rastu indeksa EUI za 0,6 bodova, pokazuje izvješće EK.

Pesimistični potrošači

Ekonomska klima u eurozoni i EU neznatno se pak pogoršala u rujnu, prema padu indeksa ESI za 0,3 odnosno za 0,4 boda. Najviše se pogoršalo raspoloženje među potrošačima, iskazano u padu indeksa za 1,8 bodova u eurozoni i za 1,6 bodova u EU, izračunala je EK.

Blago pogoršanje zabilježeno je i u građevinskom sektoru, čiji je indeks pao na oba područja za 0,8 bodova. Slijedi maloprodaja s padom indeksa za 0,6 bodova u zoni primjene zajedničke europske valute i 0,4 boda u EU.

U uslužnom sektoru raspoloženje je bilo gotovo nepromijenjeno na oba područja.

Poboljšanje bilježi samo industrija eurozone, iskazano u rastu indeksa za 0,9 bodova. U EU bilo je gotovo nepromijenjeno. I u eurozoni i u EU menadžeri signaliziraju da planiraju blago pojačati zapošljavanje, prema rastu indeksa EEI za 0,5 odnosno 0,6 bodova.

Neizvjesnost u poslovanju osjetno je pak pojačana, što se očitovalo u rastu indeksa EUI za 1,7 bodova u eurozoni i za 1,6 bodova u EU.

Pogoršanje u Španjolskoj

Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše se u rujnu pogoršalo raspoloženje u Španjolskoj, iskazano u padu ESI-ja za 3,2 boda. Slijedi Italija s padom indeksa od 2,2 boda. U Njemačkoj raspoloženje je bilo više-manje nepromijenjeno, a u Francuskoj zamjetno se pogoršalo, uz pad indeksa za 2,7 bodova, pokazuje izvješće EK-a.

Među velikim gospodarstvima EU-a izvan eurozone Poljska je bilježila stagnaciju, pokazuje izvješće EK. (Hina)