Kada je riječ o percepciji o umjetnoj inteligenciji i njezinom utjecaju na društvo, otprilike petina Hrvata smatra kako je pojava umjetne inteligencije pozitivna za društvo, trećina smatra da je negativna, a nešto manje od polovice građana Lijepe naše nema izraženo mišljenje o tom pitanju
Piše: Pjer Ptiček, Research Assistant, Ipsos
Tema umjetne inteligencije, odnosno AI-a sve je više u fokusu javnosti, bilo da se radi o poslovnom ili privatnom sektoru. Tako je i unutar samog Ipsosa tema umjetne inteligencije izrazito važna, posebice s obzirom na to da je Ipsos kao globalna kompanija, koja je prisutna na preko 90 svjetskih tržišta, već krenula analizirati moguće upotrebe umjetne inteligencije u daljnjem unapređenju prikupljanja i analize podataka i provodila istraživanja o percepciji vezanoj uz umjetnu inteligenciju.
ISTRAŽIVANJE U HRVATSKOJ
Zanimalo nas je kako razmišljaju Hrvati o raznim pitanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju i stoga je Ipsos u Hrvatskoj u srpnju 2023. proveo istraživanje na 1000 ispitanika unutar kojeg se nalazio segment pitanja vezanih uz umjetnu inteligenciju. Ispitali smo koliko je opća populacija u Hrvatskoj upoznata s ovom temom, kako i u koje svrhe koriste umjetnu inteligenciju i koja su njihova mišljenja kada je riječ o budućnosti umjetne inteligencije i njezinog potencijala. Gledajući te rezultate samo na nivou populacije lako je propustiti neke bitne razlike među skupinama građana. Upravo zbog toga istraživanje uključuje demografsku segmentaciju ispitanika i usporedbu s globalnim Ipsos istraživanjem provedenom na 22.800 ispitanika u 31 zemlji tijekom 2023.
POJAM UMJETNE INTELIGENCIJE
Općenito gledano, 1 od 6 Hrvata nikada nije čulo za pojam umjetne inteligencije, trećina Hrvata je čulo za taj pojam, ali znaju malo o njemu. Gotovo petina Hrvata smatra kako dosta znaju o tom pojmu dok je trećina negdje u sredini. Globalno gledajući, gotovo 70% ljudi je upoznato s pojmom umjetne inteligencije.
Kada je riječ o percepciji o umjetnoj inteligenciji i njenom utjecaju na društvo, otprilike petina Hrvata smatra kako je pojava umjetne inteligencije pozitivna za društvo, trećina smatra da je negativna, a nešto manje od polovice Hrvata nema izraženo mišljenje o tom pitanju. Globalno gledajući, preko 50% ljudi smatra da je pojava umjetne inteligencije pozitivna za društvo. Hrvati koji smatraju da je pojava umjetne inteligencije negativna češće su od prosjeka starije životne dobi (60+) i češće su iz regija Sjeverna Hrvatska i Dalmacija.
POZNAVATELJI POJMA
Hrvati koji se dobro razumiju u pojam umjetne inteligencije su nešto više muškarci nego žene te su češće od prosjeka populacije zastupljeni među mlađim dobnim skupinama (16-29), pa stoga imaju i veći udjel među učenicima i studentima. Uz to, oni koji dosta znaju o umjetnoj inteligenciji su također češće visokoobrazovani pojedinci te oni s višim prihodima. Pripadnici populacije koji dosta znaju o umjetnoj inteligenciji nešto češće žive u urbanim sredinama nego u ruralnim te su češće iz regije Istre, Primorja i Gorskog kotara.
KORIŠTENJE UMJETNE INTELIGENCIJE
Kada je riječ o aktivnoj upotrebi raznih oblika umjetne inteligencije, svaki peti Hrvat koji je čuo za nju također je koristio neki njen oblik. S druge strane, 4 od 5 Hrvata koji smatraju da dosta znaju o umjetnoj inteligenciji su također koristili neki od njenih oblika. Glavni oblici umjetne inteligencije koji koriste Hrvati su ChatGPT i Snapchat AI. Općenito gledano, 8% Hrvata koji su čuli za pojam umjetne inteligencije koristi ChatGPT, a tek 2% koristi Snapchat AI. No kada je riječ o mladima od 16 do 20, preko 50% njih koristi ChatGPT i skoro 30% koristi Snapchat AI. Glavna upotreba umjetne inteligencije je kao pomoć pri pisanju eseja, seminarskih radova i životopisa.
OČEKIVANJA U BUDUĆNOSTI
Uz umjetnu inteligenciju vežu se mnoga očekivanja i predviđanja, bila ona pozitivna ili negativna. Tako, primjerice, petina Hrvata vjeruje kako će upotreba AI omogućiti bolje životne standarde u budućnosti i da će mnogi društveni problemi biti riješeni uz pomoć umjetne inteligencije. Preko 50% smatra kako će upotreba umjetne inteligencije olakšati komunikaciju i sporazumijevanje između raznih skupina ljudi.
Također preko 50% smatra kako bi AI i njeno korištenje moglo omogućiti napredak i poboljšanje medicinskih usluga. S druge strane, otprilike petina Hrvata smatra kako bi umjetna inteligencija mogla prerasti u novu vrstu religije, a nešto manje od trećine strahuje kako bi njezina upotreba mogla omogućiti veću tiraniju države ili čak da bi upotreba iste mogla s vremenom dovesti do porobljavanja ljudi. Svaki drugi Hrvat smatra kako bi umjetna inteligencija mogla omogućiti lakše širenje lažnih vijesti i dezinformacija, a preko 60% vjeruje kako bi njezin daljnji razvitak mogao dovesti do smanjene privatnosti ljudi. Na kraju, otprilike petina Hrvata vjeruje kako bi daljnji razvitak AI mogao dovesti do smaka svijeta.
MOGUĆNOST GUBITKA POSLA
Jedna od čestih tema koja se spominje kada je riječ o raspravi vezanoj uz umjetnu inteligenciju je mogućnost da bi mnoga zanimanja mogla postati suvišna nakon razvitka umjetne inteligencije, što bi uzrokovalo da mnogi ljudi s vremenom ostanu bez posla.
Unatoč činjenici da kod gotovo polovice Hrvata postoji strah da bi umjetna inteligencija mogla prouzrokovati to da mnogi ljudi ostanu bez posla, preko polovice ispitanika ne vjeruje da će njihov posao biti u opasnosti. Ljudi koji vjeruju da je njihov posao siguran su pretežito starije životne dobi, s višim primanjima i općenito vide pojavu umjetne inteligencije kao pozitivnu stvar. Hrvati imaju značajno više pouzdanja vezanog uz sigurnost vlastitog posla nego što je to globalno. Globalno gledajući, preko trećine ispitanika vjeruje da bi oni sami mogli ostati bez posla zbog umjetne inteligencije, za razliku od šestine Hrvata. S druge strane, 56% ispitanika, globalno gledajući, vjeruje kako je njihov posao siguran, što je značajno manje u odnosu na 62% Hrvata.
ZAKLJUČAK
Općenito gledano, stanovništvo ima svijest o tome da je umjetna inteligencija interesantna tema u današnjem svijetu i da bi njena pojava i integracija u svakodnevni život mogla dovesti do mnogo korisnih, ali i štetnih posljedica. Ovim istraživanjem smo tek dotaknuli svijest i mišljenja kada je riječ o umjetnoj inteligenciji. Bilo bi interesantno pratiti kako se uz razvoj umjetne inteligencije razvija i percepcija Hrvata o toj pojavi. Samim time, hoće li rasti i strahovi od novog i nepoznatog kada je riječ o umjetnoj inteligenciji ili će ljudi početi prihvaćati umjetnu inteligenciju kao neizostavni dio svog života.
