Kako umjetna inteligencija može poboljšati brigu o potrošačima, povećati njihovo zadovoljstvo i kakve su implikacije primjene AI-a na njihovu sigurnost, razgovaralo se na konferenciji Potrošači u doba umjetne inteligencije održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite potrošača, u organizaciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i HGK.
Svjetski dan prava potrošača globalno se obilježava 15. ožujka s ciljem jačanja svijesti o pravima i potrebama potrošača, ističe se važnost zaštite tih prava te upozorava na zloupotrebe tržišta. Svake godine ovaj dan se obilježava uz istaknutu temu, a za 2024. godinu glasi Poštena i odgovorna umjetna inteligencija za potrošače.
Ubrzani razvoj digitalne tehnologije mijenja tradicionalne modele poslovanja u gotovo svim područjima poslovanja pa tako i u trgovini. Potrošači sve više cijene brzinu, preciznost i praktičnost koje umjetna inteligencija pruža. S druge strane, postoje bojazni oko zlouporaba i zato je izuzetno važno da razvoj AI rješenja bude siguran i transparentan.
“U eri digitalizacije, napredak u umjetnoj inteligenciji izazvao je oluju u digitalnom svijetu. Potrošači moraju posjedovati znanje kao i svijest o postojanju umjetne inteligencije. Potrebno je da mi, kao potrošači, razumijemo kako sustavi umjetne inteligencije funkcioniraju, podatke koje prikupljaju te koje su posljedice povjeravanja naših osobnih podataka. Transparentnost i odgovornost gospodarstvenika koji razvijaju tehnologije umjetne inteligencije bitne su za izgradnju povjerenja potrošača s ciljem da budu informirani i da kontroliraju svoj digitalni otisak”, izjavila je Branka Augustinović, v.d. ravnateljica Uprave za trgovinu i politiku javne nabave, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Voditeljica Odjela za distributivnu trgovinu i zaštitu potrošača u Sektoru trgovine HGK Ivona Bačelić Grgić, kazala je kako u vremenu u kojem digitalna transformacija za većinu poslovanja nije više pitanje izbora već imperativ, umjetna inteligencija predstavlja ključan pokretač inovacija i konkurentnosti, što je prepoznala većina gospodarstvenika.
“Među najčešćim područjima primjene AI-a ističu se analitika podataka, chatbotovi ili virtualni asistenti, automatizacija ponavljajućih procesa te stvaranje personaliziranih iskustava za potrošače. Trendovi i razvojni planovi u različitim djelatnostima u fokusu imaju potrošače, i a upotreba umjetne inteligencije doprinosi njihovu zadovoljstvu kroz cijeli niz aktivnosti uvažavajući pravne, etičke i sigurnosne aspekte primjene AI-a”, navela je Bačelić Grgić.
Digitalno doba i rast online kupovine donose i brojne izazove u pogledu sigurnosti kupnje i sve češće pojave lažnih web trgovina, rečeno je na panelu Izazovi za potrošače u doba umjetne inteligencije održanom u sklopu konferencije. Sve je više prijevara, kod online kupnje potrošači ostaju bez svog novca, a ukradu im se i osobni podaci. U Nacionalnom CERT-u otkrili su oko 600 lažnih trgovina koje ciljaju na potrošače u Hrvatskoj. Zato je bitna edukacija i odgovornost potrošača – prije donošenja odluke o kupnji uvijek treba provjeriti radi li se o pouzdanoj usluzi odnosno legalnoj web stranici. Važno je čitati “opće uvjete poslovanja” koji sadržavaju ključne informacije, između ostalog, treba biti navedeno i sjedište trgovca.
Potrošačima u Hrvatskoj uskoro će na raspolaganju biti CERT iffy – domaći servis pomoću kojeg će moći provjeriti legitimnost neke internetske stranice odnosno prepoznati lažni web shop od onog legalnog. Po uzoru na već postojeće internacionalne servise, CERT iffy su razvili stručnjaci u Nacionalnom CERT-u, koji posluje kao dio CARNET-a.
Hrvatska gospodarska komora pokrenula je seriju edukacija za podršku digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva – AI Akademiju HGK, koja započinje krajem ožujka. Svojim članicama Komora će ponuditi potrebne resurse za razumijevanje i primjenu AI rješenja. Koliko je to važno potvrđuje i istraživanje koje su nedavno proveli HGK i Best Advisory, prema kojem bi AI mogla povećati vrijednost svjetskog gospodarstva za gotovo 16 bilijuna dolara do 2030. godine.
