Donosimo trendove u potrošačkom raspoloženju građana kroz njihovu procjenu vlastite financijske snage (indeks potrošačke klime) te očekivanja u pogledu ekonomskog stanja u zemlji (indeks ekonomske klime)
Piše: Gordana Vujević Hećimović, Improve Research & Analytics
Optimizam građana važna je poluga jer povjerenje u ekonomiju potiče veću potrošnju i investicije, što doprinosi daljnjem ekonomskom rastu. Analize istraživačke agencije Improve ukazuju na blagi porast optimizma. Već tri kvartala za redom indeks potrošačke klime na relativno je visokih 57 bodova (na skali od 0 – 100) dok se kod indeksa ekonomske klime uočava uzlazni trend, koji je ujedno i najviši u zadnje četiri godine.
Možemo reći da dostižemo razine iz predpandemijske 2019. godine. Pogledamo li trendove u zadnjih nekoliko godina, najveći pad u procjeni oba indeksa dogodio se u vrijeme pandemije i lockdowna koji su onemogućavali normalno funkcioniranje društva. Pesimizam građana bio je naročito izražen u procjeni gospodarskog stanja zemlje, ali i visoke nezaposlenosti jer su se mnogi bojali da će ostati bez posla.
EKONOMSKA KLIMA
Pogledajmo razvoj procjena pojedinih aspekata kroz vrijeme do sadašnjeg trenutka. Počnimo s ekonomskom klimom. Razvoj gospodarskog stanja u Hrvatskoj tek manji dio građana procjenjuje pozitivnim (u ožujku ove godine njih 18%).
Kroz vrijeme je konstanta da polovina ili više očekuje da će gospodarsko kretanje zemlje ići u lošijem smjeru. Ipak, s ulaskom u eurozonu i Schengenski prostor dolazi do malo izraženijeg optimizma s obzirom na procjenjivanje kretanja gospodarskog stanja zemlje. Taj se pozitivni trend nastavlja i na početku 2024.
Što se tiče kretanja nezaposlenosti, trendovi ukazuju na sve manji udio pesimizma. U ožujku je većina građana procijenila da će se u idućih godinu dana nezaposlenost ili smanjiti (23%) ili ostati ista kao i do sada (48%).
I objektivni podaci govore tome u prilog: u 2023. se broj nezaposlenih smanjio za 6,2% u odnosu na godinu prije, a čak 27,8% u odnosu na pandemijsku 2020. Bilo bi zanimljivo dublje ući u percepciju građana o ovoj temi jer se tu događaju različiti procesi. Iako broj prijavljenih nezaposlenih pada, sve je veći uvoz strane radne snage. S druge strane, suočavamo se i s značajnim odljevom naše radne snage u druge zemlje.
OSOBNA FINANCIJSKA SITUACIJA
Prijeđimo sada na trendove u procjenama osobne financijske situacije kod građana. Indeks potrošačke klime uključuje više subjektivnih procjena – predviđanje kretanja financijskog stanja i potrošnje kućanstva u sljedećih godinu dana te procjenu financijske otpornosti kućanstva (koliko bi izdržali da izgube glavni izvor prihoda).
Pogledajmo svaki od tih indikatora. Gledajući u prosjeku, 2022. godina je bila godina u kojoj su građani izražavali najviše pesimizma u pogledu financijskog stanja kućanstva (40% do 50% je očekivalo pogoršanje). Krajem te godine i početkom 2023. došlo je do poboljšanja koje se uglavnom zadržalo na istoj razini – oko trećine očekuje poboljšanje financijskog stanja, a oko četvrtine pogoršanje.
Godina 2022. je bila godina s najvećom inflacijom (10,8% na godišnjoj razini). U 2023. stopa inflacije je također bila visoka (8% na godišnjoj razini), ali se sentiment ljudi mijenja vjerojatno i uslijed informacija o trendu smanjenja inflacije. Također, došlo je do povećanja plaća u javnom, ali i privatnom sektoru.
Iako dolazi do blagog povećanja plaća, subjektivna procjena buduće potrošnje kućanstva pod utjecajem je povećanja cijena i inflacije, a ne osjećaja veće kupovne moći.
Sredinom 2022. je porastao udio građana (sa 40% na 51%) koji procjenjuju da će se potrošnja kućanstva povećati. Taj je udio ostao na toj visokoj razni kroz 2023., s ipak blagim trendom pada.
U prvom kvartalu 2024., 44% građana smatra da će sveukupna potrošnja njihovog kućanstva biti veća u sljedećih godinu dana. Rezultati o financijskoj otpornosti građana su porazni.
Više od petine građana (22%) smatra da bi, u slučaju gubitka glavnog izvora prihoda, troškove života mogli bez dodatnog zaduživanja pokrivati samo još mjesec dana.
Kada gledamo prosjek cijelog uzorka, građani bi mogli pokrivati troškove tek nešto više od tri mjeseca. Kao i drugi indikatori, i ovaj je malo porastao u 2023. (malo veći prosječni broj dana u odnosu na 2022. godinu), ali počinje pokazivati blagi silazni trend.
O istraživanju: Na kvartalnim razinama provodimo istraživanje na nacionalno reprezentativnim uzorcima za online populaciju (prema spolu, dobi, obrazovanju, regiji i veličini naselja) stariju od 16 godina. Veličina uzorka jednog vala istraživanja je 1.000 ispitanika.
