„U Hrvatskoj postoje dostupne zamjenske nikotinske terapije i škole nepušenja, ali mi smatramo da je jedini put kojim možemo postići bolju informiranost i jači poticaj za prestanak pušenja predana suradnja svih uključenih dionika u borbu protiv pušenja, slijedeći primjer zemalja koje postižu značajne rezultate. Želim ukazati na primjer uspješnih zemalja koje korištenjem znanstvenih spoznaja o učinkovitosti bezdimnih proizvoda u odvikavanju od pušenja, ali i njihovoj značajno manjoj štetnosti u odnosu na cigarete, zaista smanjuju prevalenciju pušenja i s pušenjem povezane bolesti, poput Švedske, UK, Japana, ali i Francuske, Novog Zelanda i SAD-a“, ističe Filip Tokić, predsjednik udruge CROHM.
Razgovarala: Marija Sedlar
Na konferenciji Biram bez dima predstavili ste rezultate prvog amaterskog programa pomoći u prestanku pušenja. O kakvom se programu radi, kada je pokrenut i kako se provodi, tko se može uključiti?
Program za prestanak pušenja uz pomoć bezdimnih proizvoda pokrenut je u travnju ove godine. Radi se o programu koji se temelji na intervenciji bezdimnim proizvodima i kombiniranoj savjetodavnoj podršci članova udruge. Naime, globalna znanstvena mreža Cochrane je recenzijom 88 znanstvenih radova nepobitno utvrdila da postoji visoka razina znanstvenih dokaza koji pokazuju da su e-cigarete značajno učinkovitije od nikotinskih zamjenskih terapija kakve pušači mogu dobiti na recept od liječnika, i to za čak između 33 i 100 posto.
Okupili smo 10 sudionika koji su se prijavili na program, educirali ih o potencijalu tih proizvoda te im dali na raspolaganje proizvode iz sve tri kategorije – e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice uz detaljan opis svakog proizvoda i način korištenja. Oni su sami odabrali proizvod koji im najbolje odgovara i u narednih 28 dana trajanja programa imali su dostupnu podršku kroz razgovore u udruzi i nove zalihe preferiranih proizvoda koji su im pomogli da se ne vrate natrag cigaretama.
Važno je ponovno napomenuti da je ovo amaterski program koji nije nadziran od liječničke struke, ali vjerujemo u njegov potencijal i dobrodošao je svatko tko želi pomoć u prestanku pušenja. Pokrenuli smo i prvu THR (Tobacco Harm Reduction) web stranicu u Hrvatskoj koja nudi provjerene i znanstveno utemeljene informacije o bezdimnim proizvodima www.birambezdima.hr. To je jedinstvena stranica za sve pušače koji žele prestati pušiti, a na kojoj ćemo nastaviti dijeliti najnovija istraživanja, saznanja, komentare i mišljenja domaćih i stranih stručnjaka koji se bave temom smanjenja štete od pušenja.
Što su pokazali rezultati programa – koji su najvažniji naglasci koje biste izdvojili?
Od deset polaznika programa, njih pet je u potpunosti ostavilo cigarete, dvoje ih uz bezdimne proizvode još ponekad zapali i cigarete, a troje je putem odustalo od sudjelovanja u programu. Kad bi se taj, više od 50-postotni uspjeh amaterskog programa projicirao na ukupan broj pušača u Hrvatskoj, njih gotovo milijun, došli bi do potencijala od nekoliko stotina tisuća pušača koje bi u relativno kratko vrijeme mogli s cigareta prebaciti na manje štetne bezdimne proizvode, što bi značajno smanjilo pušačku prevalenciju u Hrvatskoj i s pušenjem povezane bolesti.
Nadalje, svi polaznici pokazali su u završnoj anketi kako su sada educirani po pitanju novih proizvoda i vjeruju u njihovu učinkovitost. Iskustva polaznika u kojima su istaknuli benefite koje sada primjećuju, kao i iskustvo u cijelom programu dostupna su i na našoj platformi Biram bez dima (www.birambezdima.hr/iskustva).
Kakva je, prema Vašim saznanjima, situacija s mladima u Hrvatskoj – u kojem postotku puše, kada počinju, kako to spriječiti?
Hrvatska ima kontinuirano visok broj pušača, njih oko milijun, i ta brojka kontinuirano raste. Odrasli pušači nemaju informacije o mogućnostima koje im se nude za prestanak pušenja, kao niti o proizvodima novih kategorija, dok se mladi o njima informiraju kroz neprovjerene izvore – putem društvenih mreža i slično. Tu je potrebno reagirati s obzirom na to da, unatoč tome što je pozitivna uloga alternativnih proizvoda kroz javno zdravstveni koncept smanjenja štete prepoznata u Nacionalnoj strategiji djelovanja u području ovisnosti do 2030., i dalje nema konkretnih koraka u praksi.
Hrvatska ima jedan od najrestriktivnijih zakona za nove proizvode u EU koji brani odraslim pušačima pravo na informaciju o za njih manje štetnim alternativnim proizvodima. O tim proizvodima pušači ne smiju saznati od liječnika, niti iz bilo kojeg drugog izvora jer je to po postojećem zakonu zabranjeno. Takva situacija dovodi do toga da oni kojima su ti proizvodi namijenjeni, a to su odrasli pušači, o njima ne znaju ništa ili nedovoljno pa čak imaju i potpuno pogrešno uvjerenje da su oni jednako štetni kao cigarete, dok istovremeno maloljetnici o tim proizvodima dobivaju informacije iz neprovjerenih izvora s društvenih mreža.
Mi smatramo svojom obvezom da otvaramo konstruktivnu diskusiju o alternativnim proizvodima i njihovoj ulozi u društvu, da dijelimo znanje i zaključke globalnih autoriteta i da pokazujemo prednosti tih proizvoda na osobnim primjerima naših članova, odreda bivših pušača koji su prelaskom na alternativne proizvode prestali pušiti i ostvarili niz zdravstvenih koristi.
Predstavite nam Udrugu CROHM? Kada ste je osnovali, s kojim ciljem, koje sve aktivnosti poduzimate?
Udruga korisnika osobnih isparivača (CROHM) neprofitna je organizacija osnovana 2016. godine, a osnovna misija je edukacija javnosti i državnih tijela o prednostima proizvoda novih kategorija, promicanje programa smanjivanja štete za zdravlje (eng. harm reduction), pomoć pušačima koji žele prestati konzumirati duhanske proizvode te suradnja sa srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu. Udruga podupire korištenje proizvoda nove generacije kao značajno sigurnije alternative naspram konzumacije duhanskih proizvoda.
Kao primjer na koji se trebamo ugledati navodite švedsku strategiju prevencije pušenja – o kakvoj se strategiji radi i čime je rezultirala?
U Švedskoj gotovo jedna od četiri odrasle osobe svakodnevno konzumira nikotin. Ta brojka je približna kao i u ostalim zemljama Europe, no ono što Švedsku razlikuje od EU prosjeka su zdravstveni ishodi takve navike. Naime, učestalost karcinoma povezanih s pušenjem u Švedskoj je 41 posto niža od europskog prosjeka, a također je upola manji broj smrtnih slučajeva povezanih s pušenjem nego u ostalim državama Europske unije.
Ključna razlika između Švedske i ostalog niza razvijenih zemalja jest da Šveđani nikotin konzumiraju na drugačiji, sigurniji način. Unazad 60 godina, 49 posto Šveđana je pušilo cigarete. Prema podacima švedskog zavoda za javno zdravstvo, 2022. taj je postotak 5,6 posto. Sklonost prema nikotinu prebacili su na bezdimne proizvode – e-cigarete, oralne nikotinske vrećice i snus te grijane duhanske proizvode.
Zahvaljujući tom pristupu, danas su praktički iskorijenili cigarete te će postati prva ‘Smoke free’ zemlja na svijetu kada postotak pušača padne ispod 5%, što je postotak kada se država službeno smatra nepušačkom. EU je postavila cilj da do 2040. postane područje bez pušenja, odnosno s prevalencijom pušenja manjom od 5 posto, a Švedska će to, zahvaljujući implementaciji pristupa smanjenja štete, učiniti puno prije zadanog roka.
Je li takva strategija moguća u Hrvatskoj? Što bi se trebalo poduzeti?
Hrvatska, s obzirom na kontinuirano visok broj pušača, nije niti blizu ostvarivanja tog cilja. Iako je u novoj Nacionalnoj strategiji za borbu protiv ovisnosti do 2032. godine Hrvatska prepoznala strategiju smanjenja štete od pušenja, koja se temelji upravo na poticanju pušača na prelazak na bezdimne proizvode, konkretnih mjera i dalje nema. Naime, u Hrvatskoj postoje dostupne zamjenske nikotinske terapije i škole nepušenja, ali mi smatramo da je jedini put kojim možemo postići bolju informiranost i jači poticaj za prestanak pušenja predana suradnja svih uključenih dionika u borbu protiv pušenja, slijedeći primjer zemalja koje postižu značajne rezultate.
Ovom intervencijom želimo još jednom ukazati na primjer uspješnih zemalja koje korištenjem znanstvenih spoznaja o učinkovitosti bezdimnih proizvoda u odvikavanju od pušenja, ali i njihovoj značajno manjoj štetnosti u odnosu na cigarete, zaista smanjuju prevalenciju pušenja i s pušenjem povezane bolesti, poput Švedske, UK, Japana, ali i Francuske, Novog Zelanda i SAD-a.
Hrvatska je jedna od najstrožih zemalja u EU u regulaciji bezdimnih proizvoda jer ih izjednačavamo s cigaretama, pa je bilo kakvo informiranje o tim proizvodima zabranjeno. Činjenicu da nakon svih znanstvenih dokaza, pušači u Hrvatskoj ne mogu dobiti pravu i istinitu informaciju o prednostima tih proizvoda, smatramo ozbiljnim kršenjem prava pušača na informaciju i na izbor za njih manje štetnih proizvoda.
