U prvih je pet mjeseci ove godine vrijednost Extra EU izvoza, odnosno izvoza članica izvan granica Europske unije, povećana za 6,1% što je predstavljalo znatno veću dinamiku rasta na godišnjoj razini u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je izvoz povećan samo 1,4%. Međutim, znatan utjecaj na takva kretanja imao je pad prosječne vrijednosti eura prema američkom dolaru koji je u promatranom razdoblju iznosio 7,3%.
Naime, prema posljednjim raspoloživim podacima o valutnoj strukturi izvoza EU za 2016. godinu, oko trećina izvoza realizirala se u dolarima što znači da je navedena promjena tečaja dovela do povećanja nominalne vrijednosti izvoza od približno 2,3%. Isto vrijedi i za kretanje vrijednosti uvoza čija je vrijednost povećana za 6,6%, također znatno više od prošlogodišnjih 1,6%, s tim da se čak oko 55% ukupne vrijednosti uvoza realizira u dolarima.
Dakle, utjecaj tečaja na kretanje vrijednosti uvoza bio je još i veći. Navedena kretanja nominalne vrijednosti izvoza i uvoza dovela su do nešto izraženijeg povećanja iznosa robnog deficita EU u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Točnije, deficit u razmjeni s ostatkom svijeta povećan je s 9,9 milijardi eura na 14,2 milijarde eura ili za približno 44%.
Zbog znatnog osciliranja cijena sirove nafte na globalnom tržištu u proteklim godinama i znatnog utjecaja koji su te cijene imale na kretanje vrijednosti izvoza i uvoza, važno je napomenuti da je taj utjecaj u pet mjeseci ove godine bio daleko manji. Točnije, prosječna cijena sirove nafte na godišnjoj razini smanjena je oko 5% što znači da je uvoz sirove nafte te izvoz naftnih derivata utjecao na blagi pad vrijednosti izvoza i uvoza ako se pretpostavi da uvezene i izvezene količine nisu značajnije odstupale od prošlogodišnjih.
Navedeno potvrđuje i struktura izvoza i uvoza po glavnim skupinama proizvoda prema kojoj je je rast izvoza i uvoza zabilježen kod svih promatranih skupina, ali je kod energije, odnosno energenata, bio najmanji. Točnije, izvoz energenata povećan je samo 0,5%, a uvoz 2,2%, iz čega proizlazi da je ostvareni rast posljedica opisane promjene tečaja. Najveća stopa rasta izvoza istodobno je ostvarena kod hrane i pića, dok je kod uvoza najveći rast zabilježen među proizvodima kemijske industrije.
Podaci o kretanju robne razmjene po članicama EU pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine samo kod Cipra zabilježen pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini, dok je kod preostalih članica rast ukupnog izvoza u prosjeku iznosio približno 6,2%. Tako se Hrvatska s ostvarenim rastom od 7% (prema podacima Eurostata) nalazila vrlo blizu tom prosjeku. Po povećanju vrijednosti uvoza od 10% Hrvatska se istovremeno nalazila među članicama s najvećim rastom na godišnjoj razini i znatnije je premašivala prosječan rast od 5,6%. Stoga se našla u skupini onih članica čiji je vanjskotrgovinski saldo bio lošiji nego u prethodnoj godini, bez obzira na to je li riječ o povećanju deficita ili o smanjenju suficita u robnoj razmjeni.
