Kategorija kave prema Nielsenovoj klasifikaciji obuhvaća kavu u zrnu, mljevenu kavu, instant kavu, capuccino, filter kavu, espresso kavu i ledenu kavu u prahu
Analizirao: Nielsen
Kategorija kave prema Nielsenovoj klasifikaciji obuhvaća kavu u zrnu, mljevenu kavu, instant kavu, capuccino, filter kavu, espresso kavu i ledenu kavu u prahu. U kategoriju ne spada kakao, kavovine, gotova ledena kava. Nielsenovim panelom maloprodaje obuhvaćeno je tržište Hrvatske koje uključuje hipermarkete (iznad 2.500 m2), supermarkete (301 – 2.500 m2), trgovine mješovitom robom (ispod 300 m2), kioske, benzinske postaje. Panel maloprodaje ne uključuje veleprodaju, Cash&Carry, specijalizirane trgovine, online prodaju, diskontere i tržnice.
Kategorija u posljednjih godinu dana, u promatranom razdoblju od siječnja 2018. do prosinca 2018., bilježi pad količinske prodaje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Moderni formati nose dvije trećine prodaje kategorije. Nositelj kategorije je mljevena kava koja drži 74% količine kategorije. Vodeća tri proizvođača zastupaju 70% količinske prodaje kategorije, a oni su abecednim redom: Anamarija Company, Arabesca i Franck.
Nekoliko je kulturnih i povijesnih utjecaja koji sežu duboko u povijest, a koji su oblikovali navike pijenja kave u Hrvatskoj. U unutrašnjim dijelovima zemlje utjecaj Turske rezultirao je kulturom pijenja turske kave koja se kuhala u malim bakrenim loncima (džezvama) s mljevenim ostacima koji su ostajali u lončiću. Na obali prevladava konzumacija espressa u talijanskom stilu. Točka zasićenja kavom možda je već postignuta, pa će tijekom predviđenog razdoblja (obuhvaćen je period od 2018. do 2020.) biti teže postići rast, smatraju analitičari Euromonitora. Za postizanje značajnog napretka u prodaji bila bi potrebna značajna ulaganja unutar kategorije.
Tradicionalne potrošačke navike teško je izmijeniti
Kako ispijanje kave ima duboke povijesne korijene, potrošači imaju osjećaj pripadnosti i imaju tendenciju definirati se prema vrsti kave koju piju. ‘Turski’ konzumenti kave i ‘talijanski’ konzumenti kave predstavljaju dvije vrlo različite skupine, s gotovo nikakvim preklapanjem. Proizvođači moraju to uzeti u obzir u svojim projekcijama prilikom lansiranja novih proizvoda. Tradicionalna priroda konzumacije kave u Hrvatskoj znači da se u skoroj budućnosti ne očekuje revolucionarni razvoj proizvoda.
Polako se pojavljuju novi trendovi
S povećanjem raspoloživih prihoda kućanstava, potrošači su počeli obraćati više pažnje na međunarodne trendove. Specijalna kava jedan je od njih. Kava određene vrste ili određenog zemljopisnog podrijetla, poput arabice i gvatemalske, dobila je na značaju, kao i kava iz fair trade trgovine. Na važnosti sve više dobiva i zanimanje barista te ih je sve više zaposleno u ugostiteljskim objektima diljem zemlje. Ipak, ovi trendovi malo utječu na ogroman broj tradicionalnih ljubitelja kave koji su okosnica hrvatske konzumacije ovog napitka i ostat će lojalan svojim markama i navikama, što će vjerojatno obeshrabriti potencijalne nove igrače na tržištu.
Piše: Karmen Matković Melki, dipl. ing, Definicija hrane
Turska, esspresso ili instant, s mlijekom ili bez, uz kocku šećera ili sladilo…u zadnje vrijeme puno se piše o kavi, njezinoj pripremi, kvaliteti i vrstama te se provode brojna znanstvena istraživanja koja utvrđuju različite učinke koje ovaj crni napitak ima na naš organizam. Najčešći jutarnji napitak našeg podneblja, ali i svijeta, upravo je kava, a sve što slijedi nakon pospane pripreme ove čarobne tekućine je čisti užitak… i biokemija. U sastavu kave, najpoznatiji bioaktivni spoj stimulativnog djelovanja je kofein.
No kava sadrži i mnoge druge fitokemikalije koje pozitivno djeluju na ljudski organizam. Klorogenska kiselina, proantocijanidini i drugi antioksidansi iz kave djeluju zaštitno na stanice te sprječavaju nepovoljan učinak oksidativnog stresa. Kofein stimulativno djeluje na cijeli organizam, a to se osobito primjećuje kad je riječ o dvama najvažnijim organima – srcu i mozgu, što je dobrodošlo u trenucima kada smo pospani, ne možemo se razbuditi ili koncentrirati.
Postoji niz istraživanja koja govore o dobrobitima kave za ljudsko zdravlje koje se očituju kao pozitivno djelovanje na neka kronična neurološka stanja, na rad jetre, žuči i spolnih žlijezda. Iako postoje različiti rezultati znanstvenih istraživanja, vjeruje se da je kava bogata antioksidansima koji se u organizmu bore protiv slobodnih radikala i na taj način štite organizam od bolesti i starenja. Preporuča se biti umjeren u njenom unosu, pogotovo osobe koje su osjetljive na kofein, trudnice, dojilje, osobe koje muči nesanica i koje imaju problema sa crijevnim i želučanim problemima. Kava predstavlja značajan izvor antioksidansa, usporediv sa sastavom sličnih biološki aktivnih komponenti iz čaja i vina, međutim, udio polifenola i antioksidativni kapacitet kave uvelike ovise o načinu pripreme iste.
BIOLOŠKI AKTIVNI SPOJEVI
Istraživanja koja se provode na Prehrambeno- biotehnološkom fakultetu u Zagrebu pokazala su da kava sadrži velik broj biološki aktivnih spojeva među kojima se ističu polifenolii flavonoidi, zatim metilksantini i melanoidini koji zbog visokog antioksidacijskog kapaciteta pokazuju pozitivne učinke na ljudsko zdravlje, ali i klorogenska kiselina, kemijski spoj koji pozitivno djeluje na metabolizam i sagorijevanje masnih naslaga uz tjelesnu aktivnost i uravnoteženu prehranu. S druge strane, prekomjerno konzumiranje kave (više od tri šalice na dan) može loše djelovati na zdravlje jer može uzrokovati povišen krvni tlak, žgaravicu, osjećaj tjeskobe i nesanicu.
U istraživanju objavljenom u Food Chemistry iz 2012. koje je utvrđivalo sastav polifenola i antioksidacijski kapacitet u različito pripremljenim uzorcima klasične i instant kave (crne kave, kave s mlijekom i bijele kave) utvrđeno je da je najveći udio ukupnih fenola, klorogenske kiseline i kafeina pronađen u instant kavama dok dodatkom mlijeka udjel biološki aktivnih spojeva u svim napicima opada, a sukladno tome i antioksidacijski kapacitet. Udjel kofeina i kolorogenske kiseline značajno se povećava podgrijavanjem pripravljenih napitaka kave.
PRILAGODITE JE SVOME NEPCU
Ovisno o preferencijama i tradiciji, često se u kavu dodaje mlijeko, čime se smanjuje gorčina i trpkost, a otapanjem aroma u mliječnoj masti djelomično se poboljšava okus napitka. No upravo spomenuto smanjivanje gorčine i trpkosti događa se zbog reakcije vezanja proteina iz mlijeka i polifenola iz kave, što u konačnici smanjuje antioksidativno djelovanje samog napitka. Tehnike pripreme kave imaju značajan učinak na okus, aromu i sastav napitka kave te razlikujemo dekokt, infuziju i prešanje gdje je upravo ova zadnja tehnika najpoznatiji način pripreme kojim se dobiva poznati espresso napitak dok je u našem podneblju popularan i turski način pripreme mješavina mljevene kave, kao i sve prisutniji oblici instant kave, od klasičnih instant kava različite granulacije sve do miješanih cappuccino pripravaka s mlijekom, šećerom i aromama. Poznato je da se u kavu može umjesto šećera dodati med ili neko drugo prirodno sladilo poput sirupa agave ili stevije, a mogu se dodati i razni začini. U prvom redu to može biti cimet, za dodatni antioksidativni učinak i regulaciju šećera, no zbog arome se u ovaj napitak može dodati i žličica kakaa ili mahuna vanilije, pa čak i čili papričica.
Piše: Matija Powlison Belković, Cogito Coffee
Barista je osoba koja se profesionalno bavi pripremom i uslugom kave. To je ona osoba koja stoji iza šanka u caffe baru i koja je zaslužna za konačni proizvod koji ste naručili od konobara. Donosimo nekoliko osnovnih kvaliteta koje čine vrhunskog baristu.
1. STRAST
Priprema kave je po mnogo čemu slična izučavanju zanata: zahtijeva poznavanje materijala kojim se bavimo, izučavanje određenih sposobnosti i tehnika te izražavanje sveopćeg interesa za predmetom / zadatkom pred nama. Iako postoje škole i tečajevi koji će vam prenijeti određene tehnike i teoriju potrebnu za izradu vrhunske kave, kao i u svakom zanatu temelj napretka su predanost i strast. Strast čini osobu kreativnom, pobuđuje interes za novim znanjem i motivira osobu da ne odustaje usprkos preprekama. Strast je isto tako izvor zadovoljstva i osjećaja vrijednosti.
2. KONZISTENTNOST I POSVEĆENOST
Strast motivira, no vrlo često sama po sebi nije dovoljan temelj za napredak. Strast nam dozvoljava da se uhvatimo nečeg i omogućuje nam da vizualiziramo sve ono što je uzbudljivo i zanimljivo u poslu bariste. No ovaj posao nije samo zabavan i uzbudljiv – crtanje latte arta, priprema ukusnih napitaka, komuniciranje proizvoda i sl. – nego je veliki dio posla rutinski, fizički naporan i neuzbudljiv. Sposobnost osobe da obavlja svakodnevne zadatke konzistentno, s jednakom dozom posvećenosti je ono što stvara potencijalni prostor za kreativnost, napredak i izvrsnost.
3. KOMUNIKATIVNOST
Posao bariste, za razliku mnogih drugih zanata, obavlja se među, i s drugim ljudima. Veliki dio zadatka bariste je vezan za komunikaciju s drugim ljudima, stvaranje atmosfere i promicanje vrhunske usluge i sveopćeg (pozitivnog) dojma proizvoda koji priprema. Iako smatram da ne postoji jedan kalup i vrsta osobe koja je idealna za posao bariste, rad na sebi kao osobi, razvijanje kvaliteta kao što su strpljenje, razumijevanje i interes za druge osobe nužno je u obavljanju ovoga posla.
4. ISKUSTVO
Iskustvo povećava efikasnost, smanjuje prostor za pogreške i daje baristi resurse za rješavanje novih situacija i izazova. Iskustvo isto tako stvara smjelost koja omogućuje konzistentnost i kreativnost. Barista je u pravilu u ulozi vođe u caffeu i iskustvo mu omogućuje razumijevanje konteksta i ljudi s kojima radi te potencijalno omogućuje drugima da obavljaju svoje zadatke bolje te da napreduju u svojim sposobnostima.
5. SPOSOBNOST UČENJA
Ono što čini razliku između dobrog i izvrsnog bariste je njihova volja za učenjem i daljnjim napretkom u izučavanju zanata i proizvoda kojim se bave. Vrlo često vidim bariste koji su naučili osnovne tehnike pripreme kave kako postaju zadovoljni sami sa sobom i gube motiv i strast za učenjem. Svaki zanat ima beskonačan prostor za učenjem što znači da je doza skromnosti i ambicioznosti nužna u napretku prema vrhunskom.
6. KREATIVNOST
Iznimno je impresivno upoznati bariste koji su sposobni ispunjavati iste zadatke i baviti se više- manje istim rutinskim poslom, a u isto vrijeme biti kreativni i inovativni. Kreativnost bariste ne podrazumijeva samo sposobnost pripreme napitaka već i način usluge, stvaranje ugođaja i konteksta u kojem drugi doživljavaju kavu kao nešto posebno i novo.
7. STVARANJE ZAJEDNICE
Iako barista u pravilu radi sam u šanku i za caffe aparatom, njegova sposobnost stvaranja odnosa s drugim baristima, dijeljenje znanja i iskustva i komunikacija s drugima uvelike omogućuje napredak vlastitih sposobnosti. Takva zajednica može biti vezana za formalna natjecanja, događaje i festivale, ali isto tako može biti vezana za neformalna druženja s drugim profesionalcima u industriji. Industrija kave je velika i u konstantnom procesu promjene; stvaranje odnosa s drugim osobama unutar industrije omogućuje nova iskustva i ideje.
U globalnom selu, kava spaja ljude iz udaljenih mjesta i različitih generacija, a Europljani nadasve uživaju u savršenoj šalici svježe mljevene kave te gotovo svaka europska zemlja ima neke svoje posebnosti u načinima njezine pripreme i ispijanja
Odavno je poznato kako se Hrvati ne mogu odvojiti od svog omiljenog napitka – neodoljivo mirisne svježe mljevene kave. Neovisno o tome volimo li više popiti šalicu kave ujutro za trenutačno razbuđivanje ili se popodne opustiti uz fini desert ili možda s prijateljima uživati u čavrljanju poslije napornog radnog tjedna, kava je postala neizostavan dio naših života. Otkada se u 16. stoljeću prvi put pojavila u Europi, kava svojom intenzivnom aromom oduševljavala je jednako i visoko plemstvo i običan puk. Uz kavu su se sklapali poslovi talijanskih trgovaca, plesalo na bečkim dvorovima i plovilo portugalskim jedrenjacima.
Gotovo da nije postojao dio Europe koji je ostao netaknut snažnim i neodoljivim aromama kave. Danas nanovo otkrivamo jedinstveno iskustvo kuhanja i konzumacije kave. U globalnom selu, kava ponovno spaja ljude iz udaljenih mjesta i različitih generacija, a Europljani nadasve uživaju u savršenoj šalici svježe mljevene kave. Gotovo svaka europska zemlja ima neke svoje posebnosti u načinima pripreme i ispijanja te se može reći da kava ima nezaobilazno mjesto u životima Europljana, a pije se u različitim prigodama, kod kuće ili vani, tijekom cijeloga dana.
GRČKA
Kao i Hrvatska, Grčka je mediteranska zemlja s brojnim otocima razasutim po kristalno plavom Egejskom moru, sjajan odabir za bijeg od gradske vreve i za guštanje u prirodnim i kulturnim ljepotama. Bilo da ste u suncem okupanom Santoriniju ili velebnoj Akropoli, Grčka ostavlja bez daha. Osim toga, slično kao i za Hrvate, za Grke je ispijanje kave svakodnevni ritual i odlična izlika za druženje s članovima obitelji i prijateljima. Premda kavu konzumiraju prvenstveno radi osjećaja zadovoljstva i opuštanja od naporne svakodnevice, priprema kave shvaća se ozbiljno. Grci svoju kavu najviše vole slatku, s puno šećera, a opet blagog i nježnog okusa.
AUSTRIJA
Na nekoliko sati vožnje udaljen od Zagreba, Beč je izvrsna destinacija za jednodnevni izlet. Grad je poznat po velebnoj baroknoj arhitekturi i iznimnoj kulturnoj ponudi. Posjet dvorcu Schönbrunn i palači Belvedere je neizostavan, kao i brojnim galerijama, muzejima i koncertima klasične glazbe. Također, dio tradicionalne bečke ponude čine i mnogobrojne kavane. Naime, Austrijanci najviše uživaju u jakoj crnoj kavi, no delikatnije i slađe arome. U šalicu tople kave preferiraju staviti malo mlijeka ili tučenog vrhnja te ju začiniti slatkim aromama vanilije, čokolade i cimeta. Ondje je uobičajeno da se uz kavu pojede i čokolada ili komad kolača za jedinstveni doživljaj.
ŠVEDSKA
Švedska je među zemljama koje konzumiraju najviše kave po glavi stanovnika na svijetu, što nije čudno ako se uzme u obzir da imaju fiku – vrijeme u danu kada se uživa u kavi i slatkom pecivu. Šveđani će reći da je fika stanje uma i ritual bez kojega ne mogu zamisliti dan.
Ova zemlja na sjeveru Europe bogata je prirodnim ljepotama i zanimljivim znamenitostima, a ljudi teže za ravnotežom u životima i ugodom, čak i u najmanjim stvarima.
PORTUGAL
Upravo su portugalski moreplovci početkom 18. stoljeća donijeli prve sadnice kave u Brazil te je tako počela priča o Brazilu kao domovini kave. Portugal je tako u dijelu svoje povijesti bio dio susreta civilizacija što je ostavilo traga na raznoliku kulturnu i gastronomsku ponudu. Lisabon će vas oduševiti svojom ugodnom klimom, predivnom arhitekturom i dugim pješčanim plažama. Zemlja je poznata po prirodnim ljepotama, ali i po svojoj ljubavi prema kavi. U Portugalu je svježe mljevena kava apsolutni favorit, a preferiraju jaku robustu, intenzivne arome i snažnog mirisa. Konzumiraju je nekoliko puta dnevno, da ih pokreće tijekom cijeloga dana.
