Ne samo da svjesni potrošači žele jesti mliječne i mesne alternative, već oni biraju i odjeću i obuću koja nije od krzna ili kože, kao i kozmetičke proizvode koji ne sadrže životinjske sastojke. Protive se testiranju kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda na životinjama, kao i korištenju antibiotika u uzgoju životinja na farmama.
Pišu: Gina Westbrook i Alison Angus, Euromonitor International
Svjesni potrošači tragaju za načinima donošenja pozitivnih odluka o onome što kupuju i za rješenjima koja bi smanjila negativan utjecaj koji konzumerizam ima na svijet u kojem živimo. Ovaj pristup potrošnji, pun poštovanja i suosjećanja, vodi računa o dobrobiti drugih ljudi, životinja i životne sredine.
FLEKSIBILNIJI PRISTUP KONZUMACIJI
Veganstvo, praksa suzdržavanja od korištenja životinjskih proizvoda u bilo koju svrhu, nekada je bio ograničen na mali krug ljudi, ali ga sada prakticira veliki broj ljudi; od onih koji su zabrinuti za zdravlje, preko onih koji brinu o dobrobiti životinja, do onih koji misle da životna sredina trpi negativan utjecaj zbog industrijske proizvodnje mesa. Društvene mreže su se pobrinule da veganstvo dospije u prvi plan u svijesti potrošača, podržan od strane poznatih osoba poput Jennifer Lopez ili Miley Cyrus.
Ono se više ne podrazumijeva kao životni stil zasnovan na potpunom iskorjenjivanju proizvoda na životinjskoj bazi, već današnji ‘svjesni’ potrošači imaju fleksibilniji pristup njihovoj konzumaciji i biraju biti vegani za jedan obrok, ili jedan do dva dana tjedno. Ishrana bazirana na biljkama i briga za dobrobit životinja dio je šireg životnog trenda koji počiva na brizi za zdravlje i etičkim principima. Ovo vrijedi za razvijene zemlje, ali čak i u zemljama u razvoju kao što su Kina, Indonezija ili Indija mladi urbani potrošači srednjih i viših primanja također su zagovornici novog trenda ‘svjesnog’ konzumerizma.
SVJESNI PRISTUP KONZUMACIJI
Ne samo da svjesni potrošači žele jesti mliječne i mesne alternative, već oni biraju i odjeću i obuću koja nije od krzna ili kože, kao i kozmetičke proizvode koji ne sadrže životinjske sastojke. Protive se testiranju kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda na životinjama, kao i korištenju antibiotika u uzgoju životinja na farmama. Rast ovog ‘svjesnijeg’ pristupa konzumaciji za posljedicu ima povećanu potražnju za biljnim sastojcima kao što su biljni ekstrakti, esencijalna ulja, ksantan guma i biljni vosaki u kozmetičkim proizvodima, dok životinjski sastojci kao što su kolagen i lanolin gube na popularnosti. Rast broja vegetarijanaca i vegana također snažno doprinosi rastu potražnje za oznakama na hrani i piću o dobrobiti životinja. Oznake kao što su ‘iz nezagađenih područja’, ‘bez okrutnosti’ ili ‘nije testirano na životinjama’, ‘hranjene travom na pašnjacima’ sve više utječu na odluke o kupovini ‘svjesnih’ potrošača. Također, prodaja mliječnih alternativa i zamjena za meso nastavlja rasti.
DOBRI PRIMJERI
• KFC u Južnoafričkoj Republici: Veganstvo i vegetarijanstvo postaju ‘mainstream’ i razvija se paralelno s potrošnjom mesnih proizvoda. Današnji svjesni potrošač je fleksibilan i bira u trenutku. Kao rezultat toga, ono što je nekada bila niša etički pozicioniranih proizvođača, sada počinju prihvaćati i glavne prehrambene kompanije koje privlače ‘svjesne’ potrošače nudeći im alternative za svoje već postojeće proizvode. KFC, kompanija koja priprema brzu hranu na bazi mesa i čije samo ime glasi Kentaky pržena piletina, uspješno je lansirao Vege burger u Kanadi i na Novom Zelandu od povrća (nije veganski jer u sebi sadrži sir i majonezu) i ponosan je na ovaj proizvod. Prema mišljenju potrošača, privlačnog je okusa i podsjeća na pravu piletinu. Staviti Vege burger na meni odabranih KFC restorana u Južnoafričkoj Republici je bio hrabar potez za vodeći lanac brze hrane u toj zemlji. Južnoafrička Republika je mnogo investirala u proizvodnju i prodaju mesa, a popularnost pržene piletine naročito je raširena među konzumentima. KFC-ove inicijative za dobrobit životinja se nastavljaju, a kompanija trenutno testira lažnu prženu piletinu u Velikoj Britaniji, oponašajući svoj dobro poznati proizvod uz upotrebu biljaka i začina, ali bez mesa, uz nadu da će vegetarijanska opcija u toj zemlji biti lansirana tijekom 2019. godine.
• Europski parlament, The Body Shop i Cruelty-Free International: Sve više zemalja diljem planeta ide prema tome da više ne provode testiranja na životinjama kada je riječ o kozmetičkim proizvodima. Tako je, primjerice Tajvan, 2016. donio zakon kojim se zabranjuje testiranje na životinjama u kozmetičke svrhe dok 80% zemalja svijeta i dalje dozvoljava testiranje na životinjama i promoviranje proizvoda testiranih na životinjama. U Europskom parlamentu su u svibnju 2018. godine glasali da EU i njene države članice rade na konvenciji protiv upotrebe testiranja na životinjama u kozmetičke svrhe. Rezoluciju su podržali The Body Shop i NGO Cruelty-Free International, a The Body Shop je 2018. priopćio da su u svojoj kam- panji protiv testiranja na životinjama koju provode zajedno sa Cruelty-Free Internationalom prikupili osam milijuna potpisa.
• L’Oréal Francuska: U 2018., L’Oréal Professionnel je u zapadnoj Europi lansirao novu liniju veganske i 100% na biljnoj bazi boje za kosu za frizerske salone pod nazivom Botanēa, koja se sastoji od tri sastojka. To su cassia, koja raste u nekoliko regija u Indiji i služi kao regulator i posvjetljivač; hena, čije lišće osigurava tople bakrene tonove i listovi indiga čije nijanse variraju od plave do ljubičaste. Kada se pomiješaju s toplom vodom, ova tri praha frizerima omogućavaju da stvore ogromnu paletu nijansi i prilagode ih svakom klijentu. Iz L’Oréal Professionnela naglašavaju kako su kombinirali najbolje iz prirode sa znanstvenim istraživanjima da bi stvorili ovaj proizvod.
• Asos Velika Britanija: Britanska internet maloprodajna kompanija Asos isporučuje široku paletu odjeće, obuće i kozmetike u više od 200 zemalja diljem svijeta i skladišti 800 tuđih brendova zajedno s vlastitim privatnim robnim markama. Prošle godine, kompanija je objavila da će iz ponude maknuti sve proizvode koji sadrže perje, kosti, moher, svilu, kašmir, zube ili ljusku. Zabrana je na snagu stupila u siječnju 2019. s obzirom da je Asos izjavio da će se priključiti grupi od 140 internacionalnih trgovaca koji su obećali da će prestati prodavati proizvode koji su proizvedeni upotrebom mohera. Potrošači sve više razvijaju svoje ‘svjesne’ kupovne navike i sve manje ih privlači moda koja nastaje “zlostavljanjem životinja, od koza i gusaka do svilenih buba”.
PERSPEKTIVE
Trend ‘svjesnih’ potrošača je u porastu i izgledno je da će u budućnosti još više rasti. Na srednje i duge staze, ‘svjesna’ konzumacija, provodila se ona cijelo vrijeme ili povremeno, sve više će dobivati na zamahu. ‘Svjesni’ potrošači su utjecajni i oni šire ovaj trend na ostale potrošače. Briga o dobrobiti životinja će se nastaviti i dalje razvijati i prelijevati se i na druge industrije izvan prehrambene – na ljepotu i modu, održavanje doma, namještaj, hranu za životinje i slično.
Slobodan i liberalan način života postaje sve privlačniji modernim potrošačima i danas sve više ‘svjesnih’ potrošača usvaja fleksibilan pristup veganstvu. S potrošačima koje sve više interesira porijeklo proizvoda, značenje riječi ‘odgovorno poslovanje’ mijenja se zahtijevajući od kompanija da poboljšaju minimalne standarde o dobrobiti životinja, čak i za svoje regularne proizvode. Porast potrošačke svijesti također će pojačati i potrebu za premium proizvodima koji na još izraženiji način brinu o dobrobiti. Ulaganje u dobrobit životinja je stoga ključno sredstvo za stvaranje dodatne vrijednosti u današnjoj visoko konkurentnoj poslovnoj sredini.
