Pretpostavljam da ćemo se složiti ako kažem da se više volimo igrati nego raditi (iako postoje i oni koji posao shvaćaju kao igru). Zašto je tome tako i u čemu je razlika između igre i posla? Nekoliko je bitnih elemenata koji ih razlikuju…
Piše: Antonio Zrilić, Logiko
U svim igrama postoje stroga ili bar jasna pravila, dok u poslu to baš i nije uvijek tako pa djelatnici, a ponekad i menadžeri ne znaju što bi trebali činiti. Ljudi vole pravila i procedure – možda i zbog toga što im one bar malo ublažavaju odgovornost. Dakle, gdje je god moguće i u mjeri u kojoj je moguće treba definirati pravila da bi se ljudi ugodnije osjećali. U igri se otvoreno bilježe rezultati i oni su transparentni. Isto tako ti rezultati se u većini igara dobivaju kao feed-back u vidu semafora ili ručne evidencije gdje se u svakom trenutku može provjeriti kako stojimo i na taj način možemo usklađivati i prilagođavati taktiku igranja. Najvažnija razlika između igre i posla možda je u činjenici da u igri uvijek postoji jasan cilj, dok ga u poslu na žalost nismo uvijek svjesni i zato i ne postižemo maksimalne rezultate.
KONFLIKTNI CILJEVI
Ciljevi u nabavi mogu biti kratkoročni i dugoročni, a s tim u svezi mogu biti strateški i operativni. Ciljevi nam služe da bismo mogli planirati. Bitno je da se ciljevi nabave uvijek trebaju usklađivati sa strateškim ciljevima poduzeća. Problem, međutim, u poduzećima mogu predstavljati konfliktni ciljevi između pojedinih funkcija. Uzmimo primjer dva glavna strateška cilja nekog poduzeća – povećanja tržišnog udjela te smanjenja troškova. Za funkciju nabave usklađivanje ciljeva znači da treba smanjiti troškove nabave, a jedan od najvećih troškova pod kontrolom nabave su zalihe. S druge strane, usklađeni cilj prodajnih djelatnika bio bi povećanje prodaje. Da bi prodali što više, očekuju da na zalihama uvijek bude svih artikala i modela u dovoljnim količinama. Ako sada dobro pogledamo ove ciljeve prodaje i nabave koji se odnose na zalihe, oni su u konfliktu jer prodaja treba visoke zalihe da ispuni svoj cilj dok nabava treba niske zalihe da ispuni svoj.
SMART CILJEVI
Postoji vježba koja nam može pomoći u određivanju kvalitetnih ciljeva. Ova tehnika se zasniva na kratici SMART (eng. pametan). Što znači imati SMART cilj? S – specifičan; M – mjerljiv; A – aktivan (izazovan, usklađen); R – relevantan (realan); T – tempiran (definirano konačno vrijeme).
SPECIFIČAN – cilj treba biti jasan i vama koji ga donosite, a i drugima koji će ga procjenjivati. Pobrinite se, dakle, da je vaš cilj specifičan, jasan i jednostavan. Ne možete, na primjer, reći: “Cilj nabave je smanjiti troškove”. Pokušajte ga specificirati na sljedeći način: “Pokušat ćemo smanjiti troškove zaliha”.
MJERLJIV – da biste mogli upravljati svojim ciljevima i akcijama koje poduzimate kako biste ih postigli, ciljevi moraju biti mjerljivi. Više manjih, mjerljivih koraka do cilja daje vam “brze pobjede” (quick wins) koje podižu motivaciju na vašem putu do krajnjeg cilja, omogućuju vam praćenje promjene koja nastaje, vremenskog okvira kojeg ste postavili, ali i zadovoljstvo postignutim. Primjer mjerljivog cilja bi bio: “Pokušat ćemo smanjiti troškove zaliha za 20 posto”.
AKTIVAN – kada identificirate vama važne ciljeve, počinjete razmišljati o načinima na koje možete ostvariti svoj cilj. Cilj mora biti izazovan i dovoljno motivirajući da biste iskoristili svoje vještine, znanja i mogućnosti, kako biste ga dostigli.
REALAN – cilj mora biti realan i izvediv što ne znači i jednostavan. Ako je vaš cilj daleko iznad realnih mogućnosti, to bi bilo obeshrabrujuće i u samom startu bi bio osuđen na propast. No dobro postavljen cilj ipak traži od vas ulaganje dodatnog napora, motivira vas da zaista date sve od sebe.
TEMPIRAN – Postavite vremenski okvir za postizanje cilja. Na ovaj način jasno definirate rokove za postizanje ciljeva. Izbacite iz svojeg rječnika termine kao što su “odmah“ ili “što je prije moguće“ jer one vas neće odvesti k cilju. Primjer dobro tempiranog cilja bi bio: “Pokušat ćemo smanjiti troškove zaliha za 20 posto do kraja godine”. Ispravno postavljanje ciljeva važan je korak u njihovu postizanju. Ako ciljevi nisu jasni, konkretni i ispravno postavljeni, male su šanse da će ih se ispuniti.
[Iz arhive Progressiva: Objavljeno u srpnju 2012. god.]
