Profitabilnost tvrtke uvelike ovisi o logističkim troškovima jer čine značajan dio ukupnih troškova poslovanja. Udio logističkih troškova u ukupnim troškovima razlikuje se u proizvodnim i maloprodajnim tvrtkama i kreće se u intervalu od 15% do 25%.
Piše: Martina Martinović, direktorica logistike, RALU logistika
Troškovi logistike u prosjeku čine 8% ukupnog ostvarenog prihoda poduzeća, a neka istraživanja pokazuju da strukturu ukupnih logističkih troškova čine: transport 45%, skladištenje 25%, zalihe 20% i administrativni troškovi 10%, što ne mora biti pravilo za svaku tvrtku. Dosta tih poslova ne predstavlja strateški važne poslove na kojima organizacije grade svoju konkurentsku prednost, ali su ključne za operativno djelovanje i profitabilno poslovanje. Troškovi za logističke funkcije u maloprodaji mnogo su značajniji nego u proizvodnoj industriji. Upravo zbog visokih troškova, maloprodajni su lanci počeli tražiti uštede u razvoju vlastitog logističkog sustava.
EKONOMIČNOST
Razvojem logističkih centara kod maloprodajnih subjekata značajno se umanjuje potreba za zadržavanjem vlastitih logističkih operacija u proizvođačkim kompanijama. Kao posljedica toga, smanjuje se broj dostavnih mjesta na koja treba distribuirati proizvode (centralna skladišta pojedinih trgovaca), broj vozila ostaje isti zbog pokrivanja ostalih tržišnih subjekata sa značajno manjim količinama te za proizvođače distribucija postaje neprofitabilna. Na temelju ekonomije obujma, jedino najveći maloprodajni subjekti na tržištu uspijevaju smanjiti troškove i konkurirati niskim cijenama. Na tržištu se događa da manji maloprodajni lanci organiziraju distribuciju i skladištenje u vlastitom aranžmanu.
Zbog malih količina i velikog broja dostavnih mjesta, ukupnim izračunom logističkih troškova dolazi se do zaključka da je jeftinije i jednostavnije naći pouzdanog logističkog partnera koji će osiguravati kvalitetnu i kompletnu logističku uslugu. No poslovni subjekti su još uvijek oprezni pri predavanju logističkih operacija u outsourcing bojeći se da netko drugi neće moći uspješno zadovoljiti njihove interne procese i tržišne zahtjeve. Za donošenje odluke o outsourcingu logistike potrebno je utvrditi ukupne logističke troškove. S obzirom na kompleksnost zadatka koji ovisi o velikom broju faktora, pojedine kompanije ne znaju kvalitetno izračunati koliki su njihovi logistički troškovi i troškovi upravljanja lancem opskrbe.
TROŠKOVNE LINIJE
Većina poslovnih subjekata u kalkulaciji logističkih usluga ne ukalkulira sve troškovne linije. Uglavnom se uračunava samo trošak goriva, cestarina i neto plaća vozača. No logistički troškovi su sveobuhvatniji. Najznačajnija stavka su transportna sredstva i svi oblici održavanja vozila – amortizacija kamiona / viličara, troškovi ulja, guma, registracije, osiguranja, održavanja prijevozne opreme i pranje komore te direktni troškovi transporta (gorivo, svi troškovi puta…). Troškovi u skladišnim operacijama koje treba uračunati su trošak najma skladišta / amortizacija vlastitih skladišnih kapaciteta, režijski troškovi skladišta (struja, voda, komunalne naknade, servisi opreme…), amortizacija infrastrukture (održavanje kruga, čišćenje skladišta…).
Za provođenje efikasnih logističkih operacija obavezna je upotreba suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije. Zato se u logističke troškove mora ubrajati i amortizacija investicije tehnologija (WMS – Warehouse management system, TP/RP – transport / route planning, TM – transport management, EDI – electronic data interchange, održavanje IT opreme, usluga servisa / GPS praćenja…). Jedan od najznačajnijih troškova su troškovi osoblja (ukupne bruto plaće vozača, skladišnih radnika, administrativnog osoblja, zamjena za godišnje odmore i bolovanja, prekovremeni sati…). Također treba uzeti u obzir i troškove vezane uz administraciju (obrada dokumenata, računovodstvo, troškovi ureda…).
EKONOMIJA OBUJMA
Ekonomija obujma igra ključnu ulogu u postizanju efikasnosti u logistici te u konačnici profitabilnosti poduzeća. Većina troškova su fiksni, pogotovo kod skladišnih operacija, a kod hlađenog i duboko smrznutog asortimana troškovi skladištenja postaju još veći. Također, kod distribucije – zbog velikog broja dostavnih mjesta, a s ciljem kvalitetnog i točnog odrađivanja usluge dostave – potrebno je imati dovoljan broj vozila. Najčešće zbog velikog broja mjesta isporuke i specifičnosti oblika Hrvatske, tvrtke imaju veliki broj vozila, a malu iskorištenost. Proizvođači i maloprodajni subjekti se pri upravljanju logističkim operacijama koncentriraju na zadovoljavanje potreba vlastitih poslovnih jedinica (prodajnih mjesta kod maloprodajnih subjekata, regionalnih predstavništava kod proizvođača).
Pri tome je vrlo lako izgubiti iz fokusa osnovni cilj – ostvarenje profitabilne logistike. Primjerice, kamioni terete voze u jednom smjeru, vraćaju se prazni, nedovoljna je popunjenost ruta, u vlasništvu su nepotrebni skladišni prostori… Sve to čini logističke operacije neefikasnim i ukazuje na potrebu za angažiranje nezavisnog providera logističkih usluga. Veća produktivnost i učinkovitost koju osigurava pružanje takvih usluga, uz niže cijene u odnosu na troškove vlastite distribucije, proizvođačima i trgovcima može donijeti značajne uštede.
SPECIJALIZIRANI DOBAVLJAČI
Na tržištu sve zahtjevnijih klijenata i sve veće konkurencije među 3 PL subjektima potrebno se fokusirati na usku specijalizaciju i ponuditi niz usluga. Primjerice, RALU logistika uz standardne logističke operacije, transport, skladištenje i distribuciju, na tržištu nudi usluge prepakiravanja i deklariranja proizvoda, usluge reverzne logistike, logističke usluge na određenim regijama, carinsko i trošarinsko skladištenje te provođenje najviših standarda kvalitete u cjelokupnom poslovanju (IFS, ISO 9001, HACCP). Nužno je biti svjestan osjetljivosti proizvoda s kojima se bavite (osobito hlađeni i duboko smrznuti asortiman), i brzine protoka roba te u skladu s tim implementirati najsuvremeniju opremu i informatičke tehnologije kako bi se osigurala kvaliteta usluge i ostvarenje povjerenja svojih klijenata. U konačnici, samo je zadovoljan kupac jamstvo uspjeha na tržištu.
[Iz arhive Progressiva: Objavljeno u lipnju 2014. god.]
