Kroz sljedećih nekoliko tekstova, u ovoj ćemo rubrici obraditi temu logistike, od same definicije do onoga što je srž logistike i koje su njezine osnovne usluge: transport, skladištenje, distribucija proizvoda na dostavno mjesto, Performance Management, odnosno ključni pokazatelji uspješnosti (KPI’s) kojima mjerimo ono što radimo te koji su očekivani trendovi.
Piše: Renato Radačić, Project Management, ProLogConcept
Svi oni kojima je logistika ‘core business’ znaju da je to djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove. U modernim uvjetima se najčešće koristi za označavanje poslovne funkcije i znanstvene discipline koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizičkom, informacijskom i organizacijskom smislu.
Povijesno, a može se naći i na Wikipediji, francuski logistique, izvedeno je iz dočasničkog čina ‘Marechal de logis’ čija je zadaća bila planirati sve administrativne poslove vezane uz pomak snaga u francuskoj vojsci u 17. stoljeću:
• U Francuskoj se pojam veže uz vojnu doktrinu – opskrba vojnih trupa potrebnim sredstvima, prijevoz dobara i vojske, osiguranje prehrane i smještaja vojske.
• Krajem 19. stoljeća u SAD-u pojam se koristi u vojničkoj literaturi u značenju pozadinske vojničke službe.
• Godine 1844. Jules Dupuit, francuski inženjer, pružio je ideju zamjene transportnih troškova za troškove zaliha na primjeru izbora cestovnog ili pomorskog prijevoza robe.
• Sredinom 20. stoljeća izraz je iz vojnog ušao u gospodarsko – znanstveno područje.
• Godine 1961. izdana je prva knjiga iz područja poslovne logistike koja je bila orijentirana na fizičku distribuciju. Smatra se da razvoj moderne logistike započinje 1960-ih kada se boljim povezivanjem organizacijskih funkcija kompanijama nastoje smanjiti troškovi.
• U drugoj polovini 20. stoljeća logistika se afirmira kao znanost i gospodarska aktivnost u mnogo širem i suptilnijem značenju.
NEOPRAVDANO ZAPOSTAVLJENA GRANA
Logistika može biti interna u sklopu matične proizvodne kompanije (1st PL provider) ili uslužna u vidu 3rd PL providera koji pružaju uslugu kompanijama koje su se odlučile outsourcirati logistiku koja im nije osnovna djelatnost. Ostale opcije poput 4 PL providera, koji se pojavljuje kao Suppy Chain integrator, ili 5 PL providera, koji se veže uz E-business, nećemo obrađivati s obzirom na specifičnosti i trenutan status našeg i regionalnog tržišta koje još nije na nivou i standardima EU.
Logistika je grana koja je često neopravdano zapostavljana unutar proizvodnih kompanija s obzirom na vrijednost imovine/infrastrukture (logistički centri, vozila, tehnologija…) i proizvoda kojima se upravlja. No u zadnje vrijeme logistika sve više dobiva na značenju, kako zbog troškovnog optimiziranja, tako i procesnog, a sve s ciljem da udio troškova u prihodu od prodaje ili po nekoj jedinici mjere bude na prihvatljivoj razini u odnosu na najbolju praksu specifične industrije.
Osnovni cilj u logistici je smanjiti troškovnu bazu i povećati ‘service level’ (nivo usluge) prema internom ili eksternom kupcu/korisniku usluge, eliminirajući ‘non-value added’ aktivnosti. Uz već spomenute tri osnovne logističke usluge, ista se može proširiti i u tzv. Integriranu logističku uslugu koja obuhvaća i carinsko posredovanje, primanje i obradu narudžbi (uključujući elektronski preko EDI-ja), noćnu distribuciju (kao komparativnu prednost) i uslugu fakturiranja. U ovom broju krećemo s uslugom transporta u proizvodnim kompanijama, uz kratki osvrt na transport u 3 PL logistici. Osnovni cilj i svrha bilo koje vrste transporta je optimizacija vozila, i težinska i volumenska, kako bi se osigurala održivost poslovanja bilo da se radi o domaćem ili međunarodnom prijevozu.
Oni koji pružaju uslugu trećim stranama, naravno, pokušavaju postići i čim bolju prodajnu cijenu po prijeđenom kilometru, uz optimalnu potrošnju goriva. Da bi postigli optimalno iskorištenje vozila, prvenstveno u slučaju 1st PL providera, potrebno je da u ERP-u osiguramo točnost svih relevantnih tzv. Master Data (logističkih podataka) proizvoda koji se prevoze, kako bi se iskoristile sve prilike da se u potpunosti iskoristi kapacitet vozila, bilo da se prevozi pojedinačni SKU ili više različitih SKU-ova. Vrlo je bitno da se Master Data, koji su relevantni za transportnu optimizaciju, redovno održavaju s obzirom na lansiranje novih ili ukidanje postojećih proizvoda.
DOBRO POSTAVLJENI KPI’s
Vrlo je bitno imati postavljene KPI’s, kako bi mjerili ono što radimo i razne analize putem kojih će se adresirati eventualni negativni trendovi i identificirati sve prilike za potencijalna poboljšanja u sljedećim segmentima:
• nedovoljno iskorišten kapacitet utovarnog prostora
• neefikasan tzv. Yard Management i ‘gate to gate’- potrebno vrijeme od ulaska praznog vozila na neku lokaciju do izlaska utovarenog vozila
• velika odstupanja u procesu utovara i procesu kontrole
• neefikasan proces evidentiranja vozila (ulaz/izlaz) i izdavanja dokumenata
• nastale štete i dodatan rad zbog nedovoljne sigurnosti prilikom utovara
• prazne povratne ture
• nedovoljno sigurna vožnja (brzina, korištenje mobilnih telefona…)
• visoka potrošnja goriva
• pretovar vozila
• usklađenost s lokalnom legislativom
• tehnička ispravnost/nesipravnost vozila…
RAZVOJNA STRATEGIJA TRANSPORTNIH USLUGA
Što se transportne usluge kod 3PL providera tiče, i kod domaćeg i međunarodnog prijevoza, ključno je definirati razvojnu strategiju i to:
1. Na kojim ćemo tržištima fokusirati svoje aktivnosti
2. Potrebno je segmentirati / prioritizirati industrije i kupce na koje ćemo se fokusirati
3. Koje prodajne kanale ćemo koristiti
4. Koji i kakvi kapaciteti su nam potrebni u nekom vremenskom periodu
5. Definirati cjenovnu politiku transportne usluge ovisno o relaciji, vrsti robe, cijeni goriva, dnevnicama vozača, amortizaciji, cestarinama, rokovima isporuke, odlaznoj ili povratnoj turi, osiguranju vozila i/ili robe i očekivanoj/planiranoj zaradi.
KLJUČNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI TRANSPORTNE USLUGE:
1. Težinsko i Volumensko iskorištenje kapaciteta vozila
2. Potrošnja goriva (lit/km)
3. Prijeđeni km vs isporučena količina proizvoda prema nekoj jedinici mjere
4. Nezgode na putu
5. Trošak prijevoza vs prevezena količina 6. Prodajna cijena (u slučaju 3PL providera)
BUDUĆI TRENDOVI U TRANSPORTU:
1. Ekološka osviještenost i rast cijena nafte
2. Promjena navika i zahtjeva potrošača prema lokalno proizvedenim proizvodima
3. Novi transportni modeli s ciljem smanjenja troškova
4. Povećanje učinkovitosti supply chain sustava klijenata
[Iz arhive Progressiva: Objavljeno u srpnju 2017. god.]
