Okrajno sodišče u Ljubljani je odbilo žalbu Agrokora na rješenje Javne agencije Republike Slovenije za zaštitu konkurencije od 16. prosinca 2019., kojim je Agencija naložila privremeno oduzimanje Agrokorovih dionica u Mercatoru radi osiguranja izvršenja nepravomoćne odluke Agencije zbog prekršaja koji se stavlja na teret – neprijavljivanja koncentracije, kojom je u rujnu 2019. godine Agrokoru naložila novčanu kaznu u iznosu 53,9 milijuna eura.
S obrazloženjem da je navodno tumačenje podnositelja žalbe instituta iz članka 201. stavak 5. Prekršajnog zakona (ZP-1), koje je svojim sadržajem i smislom ograničeno isključivo na fizičke osobe i predmete koje imaju fizičke osobe kod sebe, preusko, sud u odluci o žalbi nije uvažio ključni Agrokorov žalbeni prigovor da Agencija u konkretnom slučaju nije imala pravni temelj za izdavanje odluke o privremenom oduzimanju dionica Mercatora. “Sud je površnim čitanjem odredbi Zakona o sprječavanju ograničavanja tržišnog natjecanja (ZPOmK-1 /Zakon o preprečevanju omejevanja konkurence/) također odbacio Agrokorov žalbeni prigovor da direktor Agencije nije nadležan za donošenje odluke o privremenom oduzimanju dionica. Prema Agrokorovom razumijevanju ZPOmK-1, takvu odluku može donijeti samo prekršajno vijeće“, priopćeno je iz Agrokora koji je izrazio žaljenje zbog odluke nadležnog suda u Ljubljani kojom je odluka Agencije postala pravomoćna.
“Budući da obrazloženje odluke suda Okrajno sodišče u Ljubljani nije uvjerljivo i pravno je slabo, Agrokor i dalje ima stav da je odluka Agencije neustavna, arbitrarna i nezakonita te da je Agencija prilikom donošenja odluke o privremenom oduzimanju dionica grubo kršila pravila postupka. Da bi postigao poništenje pravomoćne odluke Agencije, Agrokor će protiv odluke Agencije i odluke suda Okrajno sodišče u Ljubljani upotrijebiti sva raspoloživa pravna sredstva, sve u cilju ostvarivanja svojih vlasničkih ovlaštenja u Mercatoru“, navodi se u priopćenju.
Agrokor u priopćenju dodaje da je o kontroverznom postupanju slovenske Agencije u ovom postupku i o sumnji da slovenska upravna i druga tijela zbog nacionalnih političkih razloga, u suprotnosti sa slovenskim zakonodavstvom i praksom EU-a, sprječavaju prijenos dionica Mercatora s Agrokora na Grupu Fortenova, već obavijestio čelnike europskih i nacionalnih regulatora za područje zaštite konkurencije, jer smatra da Agencija svojim postupanjem ne krši samo nacionalno zakonodavstvo, nego i međunarodna pravila, obveze i načela, što može imati jako ozbiljne posljedice za vjerovnike te u širem smislu pobuđuje sumnju u vjerodostojnost pravila EU-a s područja zaštite konkurencije i jedinstvenog zakonodavstva o insolventnosti.
Agrokor je ujedno o preprekama, s kojima se proteklih godinu dana susreće kao investitor u Sloveniji, 3. siječnja 2020. pismima detaljno izvijestio i međunarodne bonitetne agencije – Fitch, Moody’s, Standard&Poor’s kao i urede Svjetske banke u Washingtonu i Bruxellesu te Transparency Internationala u Bruxellesu i Berlinu.
Agrokor je navedene institucije s postupanjem slovenskih tijela izvijestio zbog toga jer se radi o međunarodnim institucijama koje utvrđuju investicijske i bonitetne ocjene država, odnosno objavljuju rang liste Doing business (Svjetska banka) i rang liste Indeksa percepcije korupcije (Transparency International) te zbog toga što je Agrokor mišljenja da je te institucije potrebno upozoriti na povredu legitimnih očekivanja investitora u pogledu primjene zakona i prakse na ulaganja unutar EU-a, diskriminacije na temelju nacionalnosti u pogledu ulaganja unutar EU-a te povreda koje, de facto, predstavljaju ograničavanje prava i nezakonitu eksproprijaciju ulaganja unutar EU-a.
Takav tretman investitora, prema mišljenju Agrokora, neosporno negativno utječe i na percepciju Slovenije od strane stranih investitora, izraženu investicijskom bonitetnom ocjenom, kao i na njezin položaj na rang listama Doing business te Indeksu percepcije korupcije.
Agrokor stoga smatra da cjelokupni događaj u konkretnom slučaju treba imati na umu prilikom budućih kreiranja bonitetnih ocjena Slovenije, kao pri uvrštavanju Slovenije na različite poslovne rang liste prema uvjetima poslovanja, odnosno mjerenjima stupnja korupcije, transparentnosti rada institucija te (ne)uspješnosti sprječavanja zlouporabe javnih ovlasti.
