Iako Akcijski plan smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja, koji je Vlada prihvatila predviđa rasterećenje gospodarstva od 532 milijuna kuna, stvarno rasterećenje bit će osjetno manje, upozorila je Hrvatska udruga poslodavaca. Izračun Vlade temelji se na pretpostavci zadržavanja iste razine prihoda i broja tvrtki u gospodarstvu, što je vrlo neizvjesno u ovom trenutku. HUP stoga procjenjuje da će stvarni učinci provedbe 50 mjera rasterećenja biti oko 400 milijuna kuna.
Rasterećenje plaćanja u vezi s članarinama za HGK i HOK temelji se na pretpostavci o određenom broju osnivanja novih poduzeća i obrta nakon 1. siječnja 2021. Prema podacima portala Fininfo, broj izbrisanih poslovnih subjekata već je u ožujku i travnju ove godine bio veći od broja novih, a očekuje se da bi se taj trend mogao nastaviti i idućih mjeseci. Uz to, neka od davanja koje se smanjuju, poput vodnog doprinosa, plaćaju se samo prilikom investicija, što je također vrlo neizvjesno u ovom trenutku.
HUP je predlagao da se za 20 najvećih davanja pregovara o optimalnom postotnom smanjenju, a da se preostalih 420 ukinu ili smanje za 70 posto. Međutim, u Akcijskom planu je od tih 20 koji najviše opterećuju gospodarstvo smanjeno tek pet davanja: godišnja naknada za uporabu neuparenog radiofrekvencijskog spektra, naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, članarina turističkim zajednicama, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma te vodni doprinos.
“Određeni oblici neporeznih i fiskalnih davanja nisu hrvatski izuzetak, ali HUP smatra da bi tako prikupljena sredstva trebala bi biti na korist svima s ciljem unapređenja javnih dobara. Međutim, svrhovitost potrošnje prikupljenih sredstava u Hrvatskoj često je nevidljiva i neučinkovita, a u doba krize svaki takav trošak treba staviti pod povećalo i procijeniti je li i koliko poduzetnicima isti može biti omča oko vrata“, istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
Stoga se HUP i dalje zalaže za pojednostavljenje postojećeg seta davanja, što bi uz veću transparentnost i efikasniju potrošnju unutar javnog sektora otvorilo prostor za smanjenje i/ili ukidanje velikog dijela neporeznih i parafiskalnih davanja.
