‘Podizanjem svijesti građana o važnosti kupovanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda otvaramo pretpostavke za nova radna mjesta’
Hrvatska gospodarska komora projektom Kupujmo hrvatsko više od dvadeset godina uspješno približava proizvođače potrošačima i hrvatski proizvodi već su postali brend, posebno poljoprivrednoprehrambeni. Upravo ova pandemija, pogotovo u ožujku i travnju kada je „svijet stao“, pokazala je važnost samodostatnosti i domaće proizvodnje, ističe Tomislava Ravlić, voditeljica odjela za trgovinu HGK
Prošlo je više od pola godine od pojave koronavirusa – kakva kretanja u maloprodajnom sektoru Hrvatske bilježi HGK?
Još početkom 2020. godine sve je izgledalo bitno drugačije nego sada jer se bilježio rast prometa u trgovini na malo, i to u razdoblju od 5,5 godina zaredom. Svi znamo da je „zlatna godina trgovine“ bila 2008. i nakon recesije koja je zavladala svijetom 2009., možemo reći da smo taman početkom ove godine dosegli i prestigli promete iz te famozne 2008. U siječnju 2020. promet u trgovini na malo rastao je prema podacima DZS-a za 6,2%, u veljači 4,9%. Ipak, od ožujka 2020. nakon gotovo 5,5 godina rasta prometa u trgovini na malo u kontinuitetu, tek su neki mjeseci bili iznimke, bilježi se pad prometa prema podacima DZS-a za 7%.
U ožujku je to još početkom mjeseca izgledalo bitno drugačije nego u trenutku kada se 18.3. zatvaraju svi gospodarski subjekti osim trgovine hranom i lijekovima. Najveći pad do sada zabilježen je u travnju (prema DZS-u) -25,5%. Nadalje, stabilizacijom stanja u svibnju promet u trgovini na malo nastavlja padati, ali ipak u manjem opsegu u odnosu na travanj. Podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je u prvih osam mjeseci promet u trgovini na malo realno pao za 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Je li pad maloprodajnog prometa veći ili manji od očekivanog s obzirom na situaciju? Kako je turistička sezona utjecala na trgovinu na malo?
Svi znamo da je trgovina gospodarska grana koja je usko vezana uz turizam i da mjeseci kao što su srpanj i kolovoz uvelike utječu i na promete u trgovini. Obično se tih mjeseci bilježi jednak ili ponekad čak i veći promet nego što je to u prosincu, koji već tradicionalno smatramo najvećim potrošačkim mjesecom. Ove godine, s obzirom na krizu uzrokovanu koronavirusom, nakon velikog pada prometa u trgovini na malo u travnju od preko 25%, promet u trgovini na malo usporio je pad, i na to je svakako utjecaj imala i turistička sezona, koja je bila bolja nego što smo očekivali, te je u tom smislu pomogla, između ostalog, i pozitivnim pomacima maloprodajnog prometa.
Kakva su kretanja unutar sudionika u trgovini na malo: tko je najviše pogođen posljedicama epidemije koronavirusa, tko najmanje?
Korona kriza ima domino efekt – svi su osjetili pad prometa u trgovinama jer je došlo do stagnacije potrošnje. Razlike vidimo u samim vrstama trgovine: drugačije je u food i non-food segmentu, u kontinentalnom i morskom dijelu Hrvatske, kao i u samim formatima prodajnih mjesta. Ipak, trgovine prehranom osjetile su najmanji pad, sigurno je da je neprehrambeni dio trgovine, uključujući trgovine tekstilom i obućom, osjetio veći pad prometa u trgovini. U jednom trenutku najveći pad prometa imala je upravo trgovina tekstilom, čije prodavaonice su fizički bile zatvorene preko 47 dana u kontinuitetu. Ako možemo govoriti o dobitnicima u ovoj pandemiji, onda je to svakako internet trgovina, koja u prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima DZS-a bilježi rast od 13,9%, što i ne čudi jer se takav trend bilježi ne samo kod nas, nego svuda u svijetu u zadnjih šest mjeseci.
S pojavom koronavirusa i novim pravilima poslovanja – koji su bili prvi koraci koje je HGK poduzeo i što ste savjetovali svojim članovima? Kakve Vam danas informacije stižu s terena – možete li biti zadovoljni s pridržavanjem mjera u sektoru trgovine?
rednog stanja koja su uključivala različita ograničenja u poslovanju s ciljem očuvanja zdravlja nacije i posljedičnog proljetnog lockdowna, bili smo u stalnoj komunikaciji sa članicama, ali i Stožerom civilne zaštite. Na dnevnoj bazi komunicirali smo i sa članicama i sa Stožerom nastojeći očuvati gospodarsku aktivnost, ali i stabilnu epidemiološku sliku. Nakon uspostave povoljne epidemiološke situacije, zagovarali smo, što je u suradnji sa Stožerom civilne zaštite i napravljeno, otvaranje svih formata i vrsta trgovina, uključujući i završno trgovačke centre, jer smo procijenili da je osim očuvanja zdravlja, najvažnije očuvati i gospodarsku aktivnost. Trgovina se i u ovim korona uvjetima pokazala kao strateška djelatnost – trgovci i njihovi zaposlenici osigurali su u suradnji s partnerima normalnu opskrbu stanovništva hranom i lijekovima.
Nemogućnost odlaska u fizičke trgovine pogurala je u prvi plan online kanale prodaje diljem svijeta. Je li ovo krajnji trenutak da se trgovci više orijentiraju na online poslovanje?
Spomenula sam već da je upravo internet trgovina u vrijeme lockdowna rasla. Do sada je poslovanje preko webshopova u Hrvatskoj raslo približno 12% godišnje, no ove godine raste približno 14% u šest mjeseci. To je ogromna razlika. Oni koji su bili spremni i koji su uspjeli u prvih mjesec dana svoje poslovanje prebaciti u online varijantu, imali su promete veće i do 7 puta nego inače. Prvenstveno se to odnosilo na svježu hranu. Istina je da živimo u izazovnim i neizvjesnim vremenima, no to može biti prilika. Korona je svakako prilika za digitalizaciju, ne samo trgovine nego društva u cjelini.
Što online poslovanje donosi trgovcima, zašto im treba biti važno sad, ali i u budućnosti? Koje kategorije proizvoda se najviše kupuju online?
Online trgovina nosi cijeli niz prednosti, od dostupnosti 24/7 do činjenice da vam kupci mogu biti potrošači gotovo iz cijelog svijeta. Rasla je prodaja odjeće i obuće, digitalne opreme, opreme za kućanstvo, ali i hrane. Podaci Eurostata posljednjih godina pokazuju kontinuirani rast online trgovine. Tako i podaci za 2019. godinu pokazuju da je u Hrvatskoj od 80% svih korisnika interneta online kupovalo 45% kupaca. Svjetska pandemija koronavirusa ograničila je u ožujku i travnju 2020. trgovinu u fizičkom smislu slijedom lockdowna. U periodu od lockdowna, tj. od mjeseca ožujka do danas, vidimo da se potrošačke navike mijenjaju i da sve više ljudi zbog situacije s koronavirusom pribjegava kupovini online. Primjerice, u istraživanjima Eurostata tradicionalno su se do pandemije online kanalima najviše kupovala putovanja i smještaj – čak 54% kupaca, i karte za zabavne sadržaje – 41%, a sad upravo ti sektori bilježe najveći pad zbog ograničenog kretanja s jedne strane i ograničenja za okupljanja zbog epidemiološke situacije. Zanimljivi će biti podaci Eurostata za 2020.
S otežanim protokom robe unutar Europe, a i globalno, do izražaja dolazi važnost domaćih proizvođača. Zašto je važna povezanost domaćih proizvođača s trgovačkim lancima, što HGK poduzima po tom pitanju?
Hrvatska gospodarska komora projektom Kupujmo hrvatsko više od dvadeset godina uspješno približava proizvođače potrošačima i hrvatski proizvodi već su postali brend, posebno poljoprivredno-prehrambeni. Upravo ova pandemija, pogotovo u ožujku i travnju kada je „svijet stao“, pokazala je važnost samodostatnosti i domaće proizvodnje. Potpora našem proizvođaču nikada nije bila potrebnija nego danas i ponosni smo što smo kroz projekt Kupujmo hrvatsko iznimno podigli svijest građana koliko je važno kupovati kvalitetne hrvatske proizvode. Time čuvamo hrvatsku proizvodnju, ali i otvaramo pretpostavke za nova radna mjesta.
Ova ideja treba postati stil života svih 365 dana u godini. Kao primjer povezivanja domaćih proizvođača s trgovačkim lancima možemo navesti trgovački lanac Lidl, koji je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom pokrenuo projekt ‘Okusi svoj zavičaj’, kojim smo domaćim proizvođačima voća i povrća omogućili da svoje svježe voće i povrće plasiraju na police Lidlovih trgovina u Hrvatskoj.
Započela je i nagradna igra trgovačkog lanca Tommy pod nazivom “385”, osmišljena kao projekt poticanja kupnje proizvoda domaćih proizvođača i potpore razvoju hrvatskog gospodarstva. Potporu projektu, koji traje do 29. studenoga ove godine pružila je Hrvatska gospodarska komora kao partner u promicanju razvoja domaćeg gospodarstva, a u kampanji se dodatno promoviraju proizvodi, nositelji znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” koje izdaje upravo HGK. Domaći potrošači imaju naviku kupnje domaćih proizvoda i to je prepoznala većina trgovaca na tržištu. Veseli nas, što je i trgovce korona usmjerila prema domaćim proizvođačima.
U kojoj mjeri domaći kupci mogu pripomoći rastu gospodarstva?
Potrošnja je jedan od ključeva oporavka. Naravno, ne samo potrošnja, ali je dobar put ka oporavku. BDP čini u omjeru od 60% upravo potrošnja. Ukoliko, nema potrošnje, nema ni novog gospodarskog ciklusa. Potrošači su još od krize iz 2008. godine promijenili svoje navike, postali su kritičniji, informiraniji, cijena mi je važna prilikom odabira proizvoda – gledaju omjer cijene i kvalitete. Prema podacima Ipsosa, više od 60% potrošača kad može bira i kupuje domaće proizvode.
Svi živimo tzv. novo normalno. Što je ‘novo normalno’ u retailu? Gledano iz perspektive trgovca i iz perspektive kupca?
Novo normalno trenutno uključuje potrebu nove odgovornosti na nivou cijelog društva. Za trgovce je novo normalno uključivalo cijeli niz, između ostalog, i materijalnih ulaganja, kako bi zaštitili zdravlje svojih zaposlenika i kupaca. Osim toga, trgovci su prvi u doticaju s kupcima, osjete sve promjene kod kupaca, prilagođavaju ponudu. Ove godine, ostat će upamćen početkom pandemije nagli rast za tzv. esencijalnim proizvodima. Promijenjena je potrošačka košarica. Kupci su također, suočeni s novim normalnim i prilagođavaju se.
Što nas očekuje u narednom razdoblju, na što treba staviti naglasak u poslovanju? Što svi skupa možemo učiniti za što uspješnije pokretanje gospodarstva?
Svi skupa moramo ostati odgovorni, voditi brigu o sebi i drugima. Izazovna vremena uključuju potrebu za preživljavanjem, ali i borbu za opstankom i rastom. Što se tiče razine kretanja prometa u trgovini na malo tijekom 2020. godine, procjene su da će on biti između 6% i 7% niži u odnosu na promet u 2019. godini, što u uvjetima kakve svijet ne pamti u svojoj povijesti i nije toliko loše. Oporavak, vjerujemo, slijedi tijekom 2021. i to prema najavama u drugom, pa i trećem kvartalu. To potvrđuju i projekcije makroekonomista – jer trgovina je zrcalna slika makroekonomskih kretanja. Trgovci prvi osjete promjene u makroekonomiji jer se one direktno reflektiraju u ponašanju potrošača. Ako se stanje drastično ne promijeni u odnosu na ovo kako je sada, procjenjuje se da ćemo se sljedeće godine oporavljati i stabilizirati, 2022. ponovo rasti i 2023. doseći razine prometa iz veljače 2020., prije lockdowna i početka svjetske pandemije.
