Najveći segment jakih alkoholnih pića su gorki likeri koji čine trećinu kategorije, slijede ih vinjak, votka, rakija, viski, gin i rum dok su mješavine alkoholnih pića, tekila i vermut najmanji segmenti u kategoriji
Analizira: Božana Lovaković
Kategorija jakih alkoholnih pića obuhvaća sljedeće vrste: gorki likeri, tzv. biteri, vinjaci (brandy, konjak), gin, likeri, rumovi, rakije, tekile, vermuti, votke, viskiji, mješavine alkoholnih pića (npr. Smirnoff Ice, Bacardi Breezer…, sve mješavine na bazi jakih alkoholnih pića) te likeri na bazi anisa.
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, ukupno kategorija jakih alkoholnih pića bilježi rast vrijednosne i količinske prodaje.
Ako gledamo pojedinačno segmente, najveći rast bilježe gin, gorki likeri i rakija. Najveći segment jakih alkoholnih pića su gorki likeri koji čine trećinu kategorije, slijede ih vinjak, votka, rakija, viski, gin i rum dok su mješavine alkoholnih pića, tekila i vermut najmanji segmenti u kategoriji.
Promatrajući aspekt mjesta prodaje, 55% ukupne vrijednosne prodaje jakih alkoholnih pića ostvaruje se kroz moderne formate (hipermarketi i supermarketi), 39% ostvaruje se kroz tradicionalne formate velikih, srednjih i malih trgovina mješovitom robom, a kroz „convenience“ kanal (kiosci i benzinske postaje) se proda 6% ukupne vrijednosne prodaje.
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2019. godine, promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača zastupala su 50% vrijednosne prodaje u cjelokupnoj kategorije jakih alkoholnih pića. Abecednim redoslijedom oni su Badel 1862, Diageo i Maraska. Privatne robne marke nose 2,4% vrijednosnog udjela.
Neodoljive zavodljive kombinacije koktela
Za izradu koktela najvažnija je kvaliteta samih namirnica koje se koriste. Primjerice, potrebno je kvalitetno jako alkoholno piće, voće, sokovi, tonici, ali svakako je vrlo bitna i kvaliteta leda.
Piše: Kristina Tolj, Udruga konobara i barmena Hrvatske
Kvalitetna kapljica nekog jakog alkoholnog pića uvijek će dobro poslužiti kako bi se zagrijali tijekom nadolazećih zimskih dana. Mirisi cimeta, vanilije i klinčića bude uspavana osjetila, a kombinacije istih stvorene su za uživanje u vrhunskim pićima. Iako su ukusi različiti i postoji nebrojeno pića i njihovih mješavina, neki se trendovi nastavljaju već duži niz godina. Trenutno najpopularnija alkoholna pića su gin i whisk(e)y, kao i kokteli u kombinaciji s njima.
KOKTELI S GINOM
U većini slučajeva gin se nikad ne poslužuje sam, već kao sastavni dio koktela i gin tonica. Brojni popularni kokteli sadrže gin, poput sljedećih: – Tom Collins – za uživanje u ovom osvježavajućem piću potrebni su gin, svježi limun, šećerni sirup i soda. Vrlo je važno da je soda ohlađena kako bi gaziranost bila snažnija. – Negroni – miješanjem gina, Camparija i sweet vermoutha dobiva se ovaj gorko-slatki klasik. – Martini -za pripremu ovog bezvremenskog aperitiva koristi se gin, dry vermouth i maslina ili korica limuna za dekoraciju.
Za izradu koktela najvažnija je kvaliteta samih namirnica koje se koriste. Primjerice, potreban je kvalitetan gin, voće, sokovi, tonici, ali svakako je vrlo bitna i kvaliteta leda. Poželjno je uvijek koristiti svježi led koji će hladiti koktel, ali i koji će se postepeno topiti, što neće dovesti do razvodnjenog pića. Prihvatljivo je led u shakeru koristiti samo jednom, a za pripremu drugog pića staviti ponovno novi led. Svo voće uvijek mora biti čisto, kao i čaše, te cijela oprema koja se koristi za izradu pića. Voće je važno i za vizualni dojam, a ne samo kao dodatak koktelima, s obzirom da se koristi za dekoraciju. Kod pripreme koktela bitno je imati točno određenu, odnosno isprobanu recepturu koje se treba pridržavati.
Kada se receptura dobro nauči, počinju se otkrivati svi elementi koktela. Kiselost, slatkoća i dominantnost baznog pića se prema tome mogu mijenjati u željenom smjeru. Gin se odlično slaže u koktelima zbog svog osvježavajućeg, biljnog i suhog okusa. S obzirom da nije sladak, već je gorkastog okusa, miješanjem sa slatkim voćnim sokovima stvara koktel koji je uravnotežen. To se posebice odnosi na današnje vrijeme kada se pretežito konzumiraju ginovi londonskog stila – koji su izrazito suhi i veoma citrusnog okusa.
Kako su se posljednjih godina ukusi koktela počeli mijenjati od poprilično slatkih i voćnih okusa prema suhim i suptilnijim, gin je postao omiljeno bazno piće i vrlo tražen sastojak među barmenima. Za sve koji bi htjeli isprobati nešto novo, preporuka je mješavina gina s teraninom i tonikom. U ovoj kombinaciji stvara se balans između gorkog i slatkog, a svakako i osvježava nepce.
PLEMENITI VISKI
Whisk(e)y je, s druge strane, piće koje se može posluživati samostalno, ali naravno i u koktelima. Osobe koje vole uživati u čarima ovog plemenitog pića gotovo uvijek će ga piti samog ili ponekad uz koju kocku leda. Entuzijasti oko pitanja posluživanja imaju konkretna i snažna mišljenja. Iako je najbolje uživati u svom viskiju na način koji tko najviše voli, postoje neki pristupi njegovom ispijanju koji doprinose njegovom okusu. Upotreba leda se izbjegava ili se koriste najviše dvije kocke po jednoj čaši. Hlađenje viskija stvara drugačije mirise i okuse, a rezultira gubitkom kompleksnog intenziteta koji je prisutan kada je na sobnoj temperaturi.
Smatra se kako je viski najbolje piti na sobnoj temperaturi. Za poseban doživljaj važna je čaša u kojoj se poslužuje. Preporuka je serviranje škotskog single malta u tasting čašama kako bi se osjetile arome koje pruža ovo jedinstveno piće. Čaša posebno oblikovanog dizajna za whisky doprinosi oštrijom aromom i intenzivnijim mirisima. Američki Bourbon whiskey se fenomenalno slaže uz jednu – dvije kocke leda, nakon koje se pojavljuje blaga kremasta struktura uz note vanilije i meda.
Prije nego se posegne za kapljicom viskija preporuča se prvo pomirisati ga jer je njegov miris izrazito prepoznatljiv i odaje puno tragova o okusu pića. Kada se otpije mali gutljaj, prije nego se proguta, još se jednom preporuča zavrtjeti okus u ustima kako bi se prepoznala slatkoća. Nakon drugog gutljaja već se osjeća aroma vanilije, meda i breskve, a okus koji ostaje na nepcu nakon što se proguta viski daje cjelokupni dojam ovog autentičnog pića.
KOKTELI S VISKIJEM
Što se tiče koktela s viskijem, moglo bi se reći da su zbilja svevremenski. Od Old-fashioneda pa sve do Whiskey Soura, oduševit će sva nepca. – Old-fashioned – to je poznati koktel bogatog, glatkog i svilenkastog okusa. Pri izradi se koristi whiskey (pretežito američki bourbon), kocka šećera ili šećernog sirupa te Bitter Angostura. – Whiskey Sour – kiselkast koktel koji je zbog svog okusa odlična alternativa za sve koji nisu ljubitelji slatkih pića. Za pripremu je potreban viski, svježi sok od limuna, šećerni sirup i po želji bjelanjak, kako bi dobili lijepu gustu strukturu. Na samom kraju, može se ukratko reći kako su od najveće važnosti pri posluživanju (i konzumiranju) jakih alkoholnih pića: receptura, kvalitetni sastojci i tehnike izrade koktela, ali nemojte zanemariti ugodno društvo ili knjigu!
Piše: dr.sc. Jasna Čačić, MBA, direktorica GIUPPH-a
Nakon dvije godine pregovora između Europskog Parlamenta i Vijeća, u svibnju 2019. godine donesena je nova uredba kojom se regulira sektor jakih alkoholnih pića. Uredba 2019/787 objavljena je u svibnju prošle godine, a njenim donošenjem stupile su na snagu i nove odredbe koje se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. One se primjenjuju od 8. lipnja 2019. godine.
RAD NA VODIČU JOŠ TRAJE
Najveći dio odredbi koje se odnose na proizvodnju i označavanje primjenjuje se od 25. svibnja 2021. U međuvremenu, i dalje je na snazi Uredba 110/2008 koja se primjenjuje u onim dijelovima koji nisu mijenjani novom Uredbom ili još nisu stupili na snagu. Zbog kompleksnosti pojedinih odredbi i pojmova definiranih novom Uredbom, Europska komisija je krenula u izradu Vodiča za primjenu Uredbe 2019/787. Njegova svrha je dati smjernice za primjenu odredbi u označavanju, naročito u pogledu složenica, aluzija i mješavina.
Rad na Vodiču je započeo odmah nakon donošenja Uredbe, u lipnju 2019. godine. U izradu su uključene sve zemlje članice te proizvođači iz sektora jakih alkoholnih pića putem svojih predstavnika u relevantnim tijelima. Iako je do sada bilo nekoliko različitih verzija koje su mijenjane i nadograđivane, rad na Vodiču još uvijek traje i očekuje se da će biti gotov do kraja ove godine, a najkasnije početkom iduće godine.
ISPRAVAN PRAVNI NAZIV
Osnovni princip u označavanju jakih alkoholnih pića glasi da se svako jako alkoholno piće može staviti na tržište Europske unije ukoliko je proizvedeno u skladu s osnovnim odredbama Zakona o hrani i posebnim odredbama za jaka alkoholna pića te ukoliko je pravilno označeno. Kod označavanja jakih alkoholnih pića potrebno je voditi računa o pravilima koja proizlaze iz horizontalne Uredbe 1169/2011 poznatije kao Uredbe o informiranju potrošača te odredbi iz zakonodavstva za sektor jakih alkoholnih pića, konkretno Uredbe 110/2008 te Uredbe 2019/787.
Obavezni navodi obuhvaćaju pravni naziv i kategoriju jakog alkoholnog pića. Pravni naziv je naziv pod kojim se jako alkoholno piće stavlja na tržište. Svako jako alkoholno piće mora na deklaraciji imate navedenu kategoriju sukladno Prilogu 1, Uredbe 2019/787. Ukoliko jako alkoholno piće na zadovoljava uvjete ni jedne od 44 kategorije, potrebno ga je označiti s „jako alkoholno piće“.
PRAVNI NAZIV MOŽE BITI:
• dopunjen ili zamijenjen registriranom oznakom zemljopisnog podrijetla;
• zamijenjen složenicom uključujući izraz „liker“ ili „krem“;
• dopunjen drugom složenicom ili aluzijom te izrazima: mješavina, blend, dry;
• dopunjen referencom zemljopisne oznake ili oznake koja je uobičajena u zemlji članici.
Međutim, zabranjeno je proizvod označiti kao Dry Brandy ili Dry Whisky s obzirom na to da svi viskiji moraju biti nezaslađeni kao i brandy – a kod kojih je zaslađivanje dozvoljeno isključivo radi poboljšanja (zaokruživanja) okusa. Na kraju, može se reći da iako Vodič neće imati pravnu snagu, nego će služiti isključivo kao preporuka za pravilnu primjenu odredbi o označavanju iz Uredbe 2019/787, njegovo donošenje je vrlo važno za čitav sektor jakih alkoholnih pića.
I UVOZ I IZVOZ BILJEŽE PORAST
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. je na tržište Hrvatske uvezeno jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 55.980.651 USD. U istoj godini izvezeno je jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 20.278.501 USD. Vanjsko trgovinska bilanca bila je negativna u iznosu od 35.702.150 USD. U 2019. i uvoz i izvoz bilježe porast.
Tako je uvoz jakih alkoholnih pića, vrijednosno gledano, u 2019. bio 9% veći nego prethodne godine. Izvoz je iste godine bio 6% veći nego u 2018. Na slici se može vidjeti kontinuirani rast uvoza u razdoblju od 2010. do 2019. s iznimkom u 2015. S druge strane, izvoz pokazuje oscilirajući trend u promatranom razdoblju, s tim da je najveći izvoz ostvaren upravo u 2019. (slika 1.).
Količinski gledano, u 2019. u Hrvatsku je uvezeno 9.546 tona jakih alkoholnih pića dok je izvoz iznosio 5.172 tona. Uvoz je bio 16% veći u odnosu na 2018. Izvoz je rastao po stopi od 11%. U razdoblju od 2010. do 2019. uvoz kontinuirano raste dok je kod izvoza vidljiv oscilirajući trend.
Najmanji izvoz jakih alkoholnih pića ostvaren je u 2011. godini (3793 t), a najviše se izvezlo u 2019. godini (5172 t). Razlika između uvoza i izvoza se povećava iz godine u godinu, a u 2019. je bila najviša i iznosila 4374 t (slika 2.).
