U moru negativnih vijesti, odlučili smo dati kratki pregled onih pozitivnih, a koje će se prije svega ogledati u povećanju osobnih primanja što je rezultat izmjena stopa poreza na dohodak
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
Godina 2020. protutnjala je brže nego i jedna dosad i čini se da je svi jednako brzo žele zaboraviti. Počela je kao divno dijete koje puno obećava i ima puno potencijala, a na kraju završi u popravnom domu. U moru negativnih vijesti, odlučili smo dati kratki pregled onih pozitivnih, a koje će se prije svega ogledati u povećanju osobnih primanja što je rezultat izmjena stopa poreza na dohodak.
Porez na dohodak je svakako najzanimljiviji tzv. direktni porez jer sve radnike udara po džepu iako ga radnici izravno ne vide, s obzirom na to da su poslodavci ti koja ga moraju oduzeti od plaće i uplatiti u državni proračun. Kako se prema zakonu o radu plaća ugovara u bruto iznosu, svako smanjenje poreznih stopa povećava neto plaće radnika (što osim osobne sreće u teoriji povećava i potrošnju u FMCG sektoru).
Stope poreza na dohodak su smanjene kako slijedi:
• sa 24% na 20%
• sa 36% na 30%
• sa 12% na 10% (to se prije svega tiče dividende).
U tablici smo naveli primjer godišnjeg obračuna plaće u 2020. i 2021. na primjeru osobe koja živi u Zagrebu.
Prema navedenom izračunu, trošak poslodavca ostaje isti dok radnik na godišnjoj razini dobiva cca 7.100 kuna više. Također, uvedena je tzv. nacionalna naknada u iznosu od 800 kuna mjesečno za osobe starije od 65 godina koje nisu skupile (minimalnih) 15 godina radnog staža (a što je uvjet za stjecanje prava na mirovinu). Ono što je za fizičke osobe porez na dohodak to je za pravne porez na dobit gdje su također uvedena smanjenja.
POREZ NA DOBIT (PD)
Smanjena je stopa PD-a s 12% na 10% za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna. Smanjena je također i stopa poreza po odbitku na isplate dividendi s 12% na 10%. Nadalje, kako bi pomogla ovršenima i smanjila količinu prodanih potraživanja agencijama za naplatu potraživanja, država je uvela pravilo da su porezno priznati rashodi kreditnih institucija otpisi potraživanja po nenaplativim kreditnim plasmanima odobrenim građanima i poduzetnicima, a koji su prethodno bili vrijednosno umanjeni / rezervirani.
Do sada su za te otpise vrijedila kompleksna pravila koja nisu bankama omogućava jednostavne otpise te su zbog toga banke imale i poticaj da što više potraživanja, po bilo kojoj cijeni, prodaju agencijama za naplatu potraživanja. I zadnji porezni zakon koji je mijenjan jest Zakon o porezu na dodanu vrijednost, a koje izmjene se tiču i FMCG sektora.
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)
Porez na dodanu vrijednost je prije svega usklađen s izmjenama PDV Direktiva Europske unije. Primjena posebnog postupka oporezivanja koji se primjenjuje za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge (tzv. Mini One Stop Shop (MOSS) sustav) proširuje se na obavljanje svih usluga unutar EU osobama koje nisu porezni obveznici.
Primjena navedenog posebnog postupka oporezivanja proširuje se i na prodaju robe na daljinu unutar EU osobama koje nisu porezni obveznici. Ukida se obveza izdavanja računa za te isporuke. Ukinuto je oslobođenje od plaćanja PDV-a za male pošiljke uvezene (npr. iz SAD-a, Kine, itd.) u EU čija je vrijednost manja od 22 eura (160 kuna).
Od ostalih izmjena najbitnije je uvođenje obračunskog plaćanje PDV-a pri uvozu dobara s obzirom na to da se PDV na uvoz do sada plaćao u novcu (ponovno je riječ je uvozu iz Kine, SAD-a, itd.). Nadalje, povećan je prag za primjenu postupka oporezivanja po naplati s 7,5 milijuna kuna na 15 milijuna kuna.
STUPANJE PROMJENA NA SNAGU
Sve prethodno navedene izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2021. godine, osim izmjena vezano za usklađene s izmjenama PDV Direktiva Europske unije koje stupaju na snagu 1. srpnja 2021. godine.
AUTOMOBILI
Zbog pooštrenja načina mjerenja C02 na razini EU od 1. siječnja 2021. trebalo je doći do povećanja trošarina na osobna vozila (jer Hrvatska kao način izračuna trošarine koristi ekološku i vrijednosnu komponentu). Takvo poskupljenje dovelo bi do jače inicijative za uvoz rabljenih automobila što ima utjecaj na državni proračun, ekologiju i sigurnost prometa, a što se opet reflektira na sve nas (kroz razna porezna opterećenja). Kako stvari stoje, način izračuna odnosno njegova vrijednosna komponenta bi se trebala mijenjati, pa čak i potencijalno dovesti do manjeg pojeftinjenja novih osobnih vozila.
ZAKLJUČAK
Zaključno, u danom trenutku ove promjene su vjerojatno najbolje što se može. Treba biti optimist i vjerovati da će 2021. donijeti pozitivne promjene i bolju kvalitetu života. I najvažnija pouka 2020. jest da je Darwin rekao da ne preživljavaju najjači (jer bi onda dinosauri i danas hodali po zemlji, a ne bi davali naftu) nego oni koji se najbrže mogu prilagoditi promjenama. A promjene su sve brže i brže.
