Hrvatska Vlada u saborsku je proceduru uputila prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2021. do 2024. godine, strateški dokument kojim se određuju ciljevi, mjere, prioritetna područja te aktivnosti u provođenju politike zaštite potrošača.
Prijedlog je izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a usmjeren je na učinkovitiji nadzor nad tržištem te bolju informiranost i educiranost potrošača kako bi ih se potaknulo da donose informirane odluke, razmišljaju o zdravlju i sigurnosti te na taj način potiču održivu potrošnju.
“Prijedlogom su predviđene zakonodavne promjene na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir iskustvo pandemije covid-19 te jačanje digitalnog tržišta u Hrvatskoj. Također, utvrđuju se i razrađuju cijevi međuresorne suradnje i prioritetna područja koja je potrebno unaprijediti u nadolazećem razdoblju, kako bi se osnažio položaj potrošača te povećalo njihovo povjerenje u tržište”, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoj Tomislav Ćorić.
Nekim od najznačajnijih prioriteta Ćorić ističe daljnji razvoj zakonodavstva na nacionalnoj razini, jačanje nadzora nad tržištem u području zaštite prava potrošača, unaprjeđenje zaštite potrošača u digitalnom okruženju, poticanje politike održive potrošnje te energetske učinkovitosti, kao i zaštitu potrošača prilikom zamjene kune eurom.
Programom je predviđeno i informiranje potrošača o dostupnim alatima za rješavanje potrošačkih sporova, provedba projekata namijenjenih potrošačima u suradnji s udrugama za zaštitu potrošača te izrada alata za informiranje.
U razdoblju provedbe ovog Nacionalnog programa očekuje se prenošenje odredbi iz Direktive o modernizaciji pravila Europske unije o zaštiti potrošača u nacionalno zakonodavstvo Hrvatske čime će se osigurati snažnija zaštita potrošača u digitalnom okruženju, a uslijedit će i izmjene u uređenju nepoštene poslovne prakse i prekršajnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača.
To usklađivanje, stoji u Programu, dovest će i do jasnijeg uređenja obveza trgovaca vezano za pravilno isticanje cijena prilikom posebnih oblika prodaje robe i usluga kako bi se ostvarila veća transparentnost poslovanja trgovaca i bolja obaviještenost potrošača. Trgovci će biti podložni strožim pravilima vezano za obavještavanje potrošača te će se urediti i dvojna kvalitete proizvoda.
Istraživanja su pokazala kako se određeni proizvodi koji se prodaju na području Hrvatske razlikuju, bilo sastavom bilo nekim drugim značajkama, od proizvoda koji se prodaju u drugim državama članicama, dok se pri oglašavanju kao i u prodaji navodi kako je zapravo riječ o identičnim proizvodima.
Izmjenama odredbi o nepoštenoj poslovnoj praksi, zabranit će se navedeno postupanje trgovaca i osigurat će se ravnopravnost hrvatskih potrošača s potrošačima drugih država članica.
Uredit će se i slučajevi nezatraženih posjeta trgovaca potrošačevu domu s ciljem promidžbe ili prodaje proizvoda, objava potrošačkih recenzija (primjerice trgovac će morati jasno istaknuti informaciju je li osigurao da recenzije potječu od potrošača koji su koristili proizvod) i određena druga postupanja trgovaca.
Proširit će se i tzv. crna lista, odnosno lista poslovne prakse koja se u svim okolnostima smatra nepoštenom, a donijet će se i pravila koja će osigurati jednostavnije ostvarenje prava potrošača na obeštećenje za štetu koja im je nastala zbog nepoštene poslovne prakse.
Tijekom pandemije covid-19 zabilježeni su brojni slučajevi zavaravajuće poslovne prakse u online okruženju, osobito vezano za zavaravanje o obilježjima proizvoda koji se nude, a pokazalo se da trenutno zapriječena visina novčane kazne nema dovoljan odvraćajući učinak.
Stoga će se, predviđeno je Programom, kako u EU, tako i u Hrvatskoj propisivati novčane kazne koje će se određivati u određenom postotku ukupnog godišnjeg prometa trgovca.
