Kompanija Tetra Pak objavila je rezultate svojega globalnog istraživanja, provedenog u suradnji s tvrtkom Ipsos[1], koje je pokazalo kako je sigurnost hrane veliki izazov za društvo. Isti broj ispitanika vjeruje da COVID-19 predstavlja “stvarnu opasnost”. Istovremeno, zabrinutost za okoliš ostaje iznimno snažna[2], ukazujući na dilemu u svijesti potrošača dok pokušavaju balansirati ključne prioritete ljudskog opstanka kroz sigurnu hranu i održivost planete na kojoj živimo.
Trinaesto izdanje istraživanja Tetra Pak Index pokazalo je kako je globalna zabrinutost za sigurnost hrane i buduću opskrbu hranom porasla za 10% te da se u 2020. popela na razinu od 40% u usporedbi s 30% zabilježenih u 2019. godini. Također, više od 50% potrošača ne samo da vjeruje kako je poboljšanje sigurnosti hrane odgovornost proizvođača, već to smatraju glavnim izazovom s kojim bi se kompanije trebale uhvatiti u koštac sada i u budućnosti. Prema istraživanju, zdravlje je usko povezano s temama sigurnosti hrane i higijene: dvije trećine potrošača kaže da biti zdrav znači biti siguran, a 60% njih na globalnoj razini reklo je da brinu za sigurnost i higijenu hrane koju kupuju.
Na pitanje što im je najvažnije kada je u pitanju ambalaža potrošači ističu da je njena osnovna svrha osigurati sigurnost hrane. Također su izrazili zabrinutost u vezi s utjecajem okolišnih inovacija na području ambalaže na sigurnost hrane, iako većina njih navodi da je „korištenje održive ambalaže“ jedan od glavnih izazova s kojim bi se brendovi vezani uz hranu i napitke trebali baviti – kako danas, tako i u budućnosti.
Adolfo Orive, predsjednik i izvršni direktor kompanije Tetra Pak izjavio je: „Pandemija COVID-19 poremetila je status quo, ubrzala trendove i kreirala novi izgled potrošačkih potreba i prilika za kompanije da rade na tome. Posebno, industrija mora obratiti pažnju na rastuću dilemu između sigurnosti hrane i brige za okoliš te iskoračiti prema istovremenom zadovoljavanju dva cilja – ljudskom potrebom za hranom, uz istovremenu zaštitu ekosistema naše planete. Upravo tu ambalaža za hranu može igrati značajnu ulogu u uspostavljanju ravnoteže.
U uskoj suradnji s našim klijentima i sudionicima već se nalazimo na putu stvaranja najbolje održive ambalaže za hranu – kartonske ambalaže napravljene isključivo od obnovljivih ili recikliranih materijala od sirovina kojima se odgovorno upravlja, koju je moguće u potpunosti reciklirati i ugljično je neutralna, koja omogućava distribuciju u ambijentalnim uvjetima i zadovoljava zahtjeve za sigurnošću hrane. Ovo smatramo ključnim korakom u izgradnji održive budućnosti za buduće generacije, posebno u svijetu nakon COVID-19 pandemije.”
Tetra Pak Index 2020 također naglašava rastući značaj otpada od hrane na globalnoj agendi, što više od tri četvrtine ispitanika vidi kao razlog za zabrinutost. Utjecaj COVID-19 pandemije na lance nabave osnažio je svijest o tome da je hrana koja završava kao otpad rastući problem. Postoji vjerojatnost kako će ovakav sentiment nastaviti rasti, usporedno s potrebom da se nahrani rastuća svjetska populacija. Potrošači navode da je smanjivanje otpada od hrane istovremeno i najvažniji problem okoliša na koji oni mogu utjecati, ali i jedan od tri prioriteta za proizvođače. Zbunjujuće deklariranje predstavlja barijeru u tom smislu, ali brendovima nudi i mogućnost za unapređenje komunikacije.
[1] Kompanija Ipsos je globalni lider na području istraživanja tržišta, koja isporučuje pouzdane informacije i istinsko razumijevanje Društva, Tržišta i Ljudi.
[2] Istraživanje Tetra Pak Index 2020 pokazalo je kako je zabrinutost potrošača za sigurnost hrane porasla u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, s 40% ispitanika koji su naveli sigurnost hrane i buduću opskrbu hranom kao jedan od tri izazova zbog kojeg su najviše zabrinuti, u usporedbi s 30% ispitanika u istraživanju Tetra Pak Index 2019. 64% ispitanika prepoznalo je COVID-19 kao izazov koji ih najviše brine, što je spustilo brigu o okolišu na listi globalnih pitanja – s 63% zabilježenih u 2019. na 49% u novom istraživanju – uz istovremeni rast zabrinutosti za ekonomska pitanja – s 40% na 47%.
