Hrvatska je u veljači s Mađarskom i Irskom bila u skupini zemalja EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok je na razini EU-a i eurozone proizvodnja smanjena, pokazalo je izvješće Eurostata.
U 27-članoj Europskoj uniji sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u veljači 0,9 posto u odnosu na prethodni mjeseca kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 0,8 posto.
U eurozoni proizvodnja je u veljači smanjena jedan posto u odnosu na siječanj kada je prema Eurostatovim podacima porasla također 0,8 posto. Najsnažnije je u veljači na oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,9 posto, a izrazito je smanjena i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,0 posto u EU te za 1,1 posto u eurozoni.
Zona primjene zajedničke europske valute bilježila je i zamjetan pad proizvodnje energenata, za 1,2 posto. Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara gotovo je stagnirala u odnosu na siječanj i u EU i u eurozoni.
Hrvatska uz bok Mađarskoj i Irskoj
Među zemljama članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u veljači na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Francuskoj, za 4,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci. Slijede Malta i Grčka s padom proizvodnje za 3,8 odnosno 2,5 posto.
Hrvatska je izdvojena među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na prethodni mjesec, za 3,4 posto prema sezonski prilagođenim podacima. U siječnju proizvodnja je porasla 1,5 posto. Najveći rast proizvodnje bilježile su u veljači Mađarska i Irska, za 4,8 odnosno 4,2 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Cipar, Austriju i Švicarsku.
Dublji pad
Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u veljači prema kalendarski prilagođenim podacima pala za 1,1 posto. U siječnju je uvećana za 0,4 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci. U eurozoni proizvodnja je u veljači pala za 1,6 posto, nakon 0,1-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Najviše je na godišnjoj razini u EU i u eurozoni pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,8 odnosno 4,3 posto. Slijedi pad proizvodnje kapitalnih dobara, za 2,4 posto u EU, te za 2,2 posto u eurozoni.
Najviše je u EU u veljači na godišnjoj razini porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2,4 posto, koja je u eurozoni bila jedina svijetla točka, uz stopu rasta od 0,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Irska na čelu
Na godišnjoj je razini među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći pad proizvodnje u veljači bilježila Malta, za 10,9 posto. Slijede Estonija i Francuska s padom proizvodnje za 8,9 odnosno 6,4 posto.
U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u veljači porasla pet posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 1,8-postotnog povećanja u siječnju. Irska je ponovo bilježila daleko najveći skok proizvodnje, za čak 41,4 posto. Slijede Litva s 9,7 i Finska s 5,6 posto. (Hina)
