Cilj programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2022. do 2027. godine je oporavak proizvodnje šećerne repe u Hrvatskoj, za što je osigurano 30 milijuna kuna godišnje iz državnog proračuna, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede koje je nacrt tog programa uputilo u javno savjetovanje.
Ministarstvo je u e-Savjetovanju objavilo nacrt programa potpore za proizvođače šećerne repe u idućem šestogodišnjem razdoblju, a javno je savjetovanje otvoreno idućih mjesec dana odnosno do 6. lipnja.
“Cilj programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2022. do 2027. godine je zadržati interes proizvođača za proizvodnju šećerne repe i smanjiti negativni trend u sektoru šećera u Republici Hrvatskoj s krajnjim ciljem povećanja ukupnih proizvodnih površina pod šećernom repom za najmanje 10 posto u 2027. godini u odnosu na prvu godinu provedbe programa, kako bi se uzgoj šećerne repe zadržao na poljoprivrednim površinama i osigurao rad postojećih preradbenih kapaciteta u Republici Hrvatskoj”, navodi Ministarstvo u priopćenju.
Programom se, kako ističu, osigurava dodatna stabilnost i kontinuitet proizvodnje povećanim intenzitetom potpore za proizvođače koji se odluče za sudjelovanje u programu, pri čemu minimalno moraju sudjelovati tri uzastopne godine u kojima se obvezuju na uzgoj šećerne repe.
Iznos potpore određuje se u odnosu na veličinu gospodarstva i vrijeme sudjelovanja u programu, a kreće se od tisuću do četiri tisuće kuna po hektaru, odnosno 700 do 2,5 tisuće kuna po hektaru u slučaju trogodišnjeg sudjelovanja u programu, zaključuje se u priopćenju.
U nacrtu programa, Ministarstvo podsjeća da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju Hrvatska ušla u sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera. Europska komisija dodijelila je Republici Hrvatskoj nacionalnu proizvodnu kvotu za proizvodnju šećera, a paralelno primjenom sustava proizvodnih ograničenja započinje i trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom, navodi se u programu, uz podsjećanje da je sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera bio u primjeni do 30. rujna 2017. godine, ali se trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom nastavio, da bi u tržišnoj 2019./2020. godini proizvodnja šećera iz šećerne repe dosegnula najniže brojke.
Ministarstvo u obrazloženju navodi kako su se površine zasijane šećernom repom značajnije počele smanjivati od 2017. godine.
Najviše šećerne repe je bilo zasijano u 2014. godini na površini od 21.900 hektara, da bi već u 2015. godini, kada je nastupila prva veća kriza u sektoru šećera, površine bile daleko manje te iznosile 13.833 hektara, a u 2019. godini tek 11.583 hektara. Prema ranim procjenama Državnog zavoda za statistiku, površine zasijane šećernom repom u 2020. godini iznose oko 10.400 hektara, a procjenjuje se da će površine zasijane šećernom repom u 2021. godini biti na razini 2020. godine. U odnosu na 2014. godinu ovo smanjenje proizvodnih površina iznosi 52,5 posto, prenosi Ministarstvo.
“Glavni razlog smanjenja proizvodnje leži u padu cijena šećera na europskom tržištu zbog ukidanja ograničenja proizvodnje, što je dovelo i do narušavanja tržišta i disbalansa u sektoru te rezultiralo padom interesa proizvođača za sjetvu šećerne repe, na što uvelike utječu i manje cijene koje mogu ponuditi domaći proizvođači šećera, pa se proizvođači okreću proizvodnji manje zahtjevnih kultura. Taj je trend u Republici Hrvatskoj doveo do manjka sirovine za rad dosadašnjih prerađivačkih kapaciteta, kumuliranja gubitaka i nužne odluke o restrukturiranju industrije šećera u cilju opstanka proizvodnje šećerne repe i šećera”, obrazlaže Ministarstvo u predloženom dokumentu.
Uz ostalo napominje i kako je proizvodnja šećerne repe iznimno važna jer je vezana uz domaće preradbene kapacitete i ne može se plasirati na otvorenom tržištu, za razliku od drugih ratarskih kultura, koje je moguće skladištiti i plasirati na tržište većem broju otkupljivača, uključivo za izvoz.
“Stoga postoji bojazan u odnosu na mogućnost potpunog prestanka proizvodnje šećerne repe i zatvaranja šećerana, što bi imalo dalekosežne posljedice na zaposlenost u manje razvijenim ruralnim područjima Slavonije i Baranje gdje se odvija najveći dio proizvodnje šećerne repe. S obzirom da je dugi niz godina šećer jedan od najvažnijih izvoznih poljoprivrednih proizvoda Republike Hrvatske, bez vlastite proizvodnje, došlo bi do veće ovisnosti o uvozu i rasta cijena šećera u maloprodaji. Stoga je cilj potpore za proizvođače šećerne repe zadržati i povećati interes proizvođača za daljnjom proizvodnjom šećerne repe, što je značajno ne samo zbog zadržavanja proizvodnje šećerne repe i opstojnosti industrije šećera, već i zbog plodoreda i održavanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta”, obrazlaže se u predloženom programu potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje 2022. do 2027. godine. (Hina)
