Nove generacije žele raditi na daljinu kad god su u mogućnosti, a tvrtke koje žele nametnuti svakodnevni osmosatni rad u uredu, jednostavno više neće biti zanimljive najboljim mladim talentima koji će odabrati poslodavce koji će udovoljiti njihovim potrebama
Polovica (49,6%) od 9.000 mladih iz država srednje Europe u dobi od 18 – 30 godina koji su sudjelovali u Deloitteovom istraživanju „Prvi koraci na tržištu rada“ preferira radno okruženje koje omogućuje rad na različitim lokacijama, uključujući ured ili kuću, kao i fleksibilno radno vrijeme.
Odgovori ispitanika nisu se temeljili samo na njihovoj percepciji i željama, već je tijekom istraživanja njih 55% izjavilo da su zaposleni ili su na praksi, dok je 58% ispitanika u prethodnom periodu bilo zaposleno. Zanimljivo, samo 9,8% ispitanika koji su studirali poslovno upravljanje i financije na vodećim sveučilištima u srednjoj Europi i Francuskoj preferira tradicionalni model uredskog rada s definiranim radnim vremenom.
Koordinatorica ljudskih potencijala u Deloitteu Andreja Nikšić vjeruje kako je ključno da tvrtke koje žele privući najbolje talente razumiju kako mlade generacije vide svoju budućnost: “Nove generacije daju nam do znanja da žele raditi na daljinu kad god su u mogućnosti. Tvrtke koje žele nametnuti svakodnevni osmosatni rad u uredu, jednostavno možda neće više biti zanimljive najboljim mladim talentima i za očekivati je kako će oni odabrati poslodavce koji mogu udovoljiti njihovim potrebama.”
FLEKSIBILNO RADNO OKRUŽENJE
Gordan Kožulj, viši menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, naglašava da je najvažnije da poslodavac osigura okruženje u kojem zaposlenici mogu pružiti one vještine koje najbolje zadovoljavaju potrebe klijenta i kupaca.
„Tradicionalna praksa velik naglasak stavlja na uredski prostor, međutim nova generacija jasno nam signalizira da ne preferira „zajedničke stolove“ (samo 7%). Od ostalih ponuđenih opcija, 26% ispitanika je navelo kako preferiraju urede za dvije do šest osoba. Smatram kako od kulture organizacije prelazimo u kulturu timova. Stoga bi tvrtke, prije nego što potroše milijune na preuređenje ureda, trebale uzeti u obzir navedene kulturološke promjene koje donose nove generacije, a to znači da fleksibilnost nisu veliki, otvoreni uredski prostori.“
Ohrabrujuće je bilo vidjeti kako su mnoge osobne vještine koje ispitanici posebno cijene upravo one koje će razvijati u fleksibilnom ili virtualnom radnom okruženju: timski rad, sposobnost planiranja, poštivanje rokova, rješavanje problema, direktna komunikacija i neovisnost.
„Posebno je zanimljivo da su ispitanici u setu kategoriziranja osobnih vrijednosti posebno visoko istaknuli otpornost (koju tumačimo kao ustrajnost u suočavanju s izazovima, preprekama i poremećajima) – pozicionirali su je jednako visoko kao i svoju temeljnu vještinu. Čak 82% ih je visoko ocijenilo ovu vrijednost, a koju smo dodali ove godine u istraživanje jer je posebno relevantna u ovo doba Covida-19“, istaknuo je Kožulj.
DIGITALNA PERCEPCIJA ŽIVOTA
Jedno od pitanja u upitniku odnosilo se na to koliko mladi vjeruju da je pandemija utjecala na njihovu želju da razmotre mogućnost rada u inozemstvu, a čija je popularnost lagano pala od zadnjeg istraživanja 2018. (sa 77% na 72% u ovom slučaju). “Iako je većina ispitanika rekla kako Covid-19 nije utjecao na njihova očekivanja u pogledu zarade ili vjerojatnosti preseljenja u inozemstvo, mi vjerujemo kako je novonastalo društveno okruženje ipak imalo utjecaja”, nastavlja Kožulj te dodaje: “Prijelaz na fleksibilni, hibridni rad postojao je i prije, ali vjerujemo kako je pandemija ubrzala njegovo prihvaćanje i popularnost – odnosno uvela nas je „preko reda“ u budućnost rada, a velikom broju mladih to se sjajno uklopilo u njihovu digitalnu percepciju života”.
Unatoč popularnosti fleksibilnog rada kao koncepta, dio ispitanika prepoznaje kako rad od kuće stvara nove izazove, kao što su ometanje od strane članova obitelji, upravljanje vremenom (rizik od prekomjernog rada), usamljenost i nedostatak komunikacije. Rješavanje posljednja dva izazova Deloitte prepoznaje kao ključ stvaranja osjećaja pripadnosti i usklađenosti sa menadžmentom i vrijednostima kompanije, te se njima tvrtke trebaju posebno posvetiti ukoliko će fleksibilni radi postati standard budućnosti.
“Poslodavci moraju shvatiti kako se ljude ne može jednostavno ostaviti da tonu ili plivaju u „dislociranom“ okruženju”, smatra Nikšić te dodaje: “Zanimljivo je bilo primijetiti kako bi nešto više od polovice ispitanika voljelo raditi na daljinu samo jednom ili dva puta tjedno, četvrtina bi izabrala odsutnost iz ureda više od tjedan dana svakog mjeseca. Možda je iznenađujuće, ali samo 8,8% je reklo kako bi željeli u potpunosti raditi na daljinu.”
Najvažnije je postići pravu ravnotežu. U izboru najvažnijih osobnih vrijednosti, profesionalna karijera zauzela je tek četvrto mjesto, koju je odabralo 39% ispitanika. To je značajno ispod dobrog zdravlja (83%, u usporedbi sa 71% u 2018.) i sretnog obiteljskog života (78%), što ukazuje kako je posao samo dio uravnoteženog pristupa životu.
OSTALI KLJUČNI NALAZI:
Vrsta posla koju mladi žele: skoro dvije trećine (64%) ispitanika želi ugovor na puno radno vrijeme s jednim poslodavcem. Skoro četvrtina ispitanika voljeli bi biti samostalni djelatnici ili konzultanti s fleksibilnom organizacijom rada ili imati nepuno radno vrijeme. Pri odabiru poslodavca, najbitnija je stavka (prema mišljenju 42% ispitanika) nude li oni ili ne individualizirane planove za razvoj karijere kao i prilike za razvoj vještina i stjecanje iskustva.
Najbolji način za kontaktiranje s mogućim poslodavcima: iako su LinkedIn i Facebook dva najpopularnija načina na koji mladi ljudi traže informacije i saznanja o mogućim poslodavcima i poslovima, razgovor za posao (77%) i dalje se smatra najboljim načinom za izravan kontakt.
Želja za rad u drugim državama: više od četvrtine ispitanika namjerava se preseliti u inozemstvo radi posla dok je 72% njih svakako to spremno razmotriti. To je jedan od razloga zašto su velika inozemna trgovačka društva najprivlačniji poslodavci (prvi izbor za 38% ispitanika), zatim slijede male ili srednje tvrtke (8,5%) i velike nacionalne tvrtka (6,4%). Manje od 4% ispitanika razmotrilo bi rad u start-up tvrtki, što znači da mladi ljudi traže sigurnost na početku svoje karijere.
Stajališta o gospodarstvu i tržištu rada: unatoč navedenom, iz odgovora ispitanika iščitava se povjerenje. Iako 38% njih smatra da je tržište rada u lošem stanju, što je barem djelomično izazvala pandemija, više od 70% ispitanika smatra da će im trebati manje od šest mjeseci da pronađu posao kakav žele. Velika većina isto tako smatra da Covid-19 ne bi trebao negativno utjecati na očekivanja u pogledu plaće. Također, skoro 90% ispitanika smatra da pronalazak dobrog posla ovisi o njihovim naporima i iskustvu.
Kompetencije i prioriteti upravljanja: prema ispitanicima, glavne karakteristike dobrog lidera su snažne strateške sposobnosti (60%), želja za razvojem zaposlenika (44%), demokratičan pristup (43%) te inspirativnost. Glavni prioritet (44%) trebao bi biti osigurati budućnost organizacije. Program osiguranja raznolikosti: prevladavajuća većina (92%) radije bi radila u organizaciji s raznolikom radnom snagom (u pogledu starosti, spola, nacionalnosti, etničke pripadnosti, itd.). Skoro 75% ispitanika nije izrazilo preferencije u pogledu spola svojih nadređenih.
Tvrtke trebaju dokazati najbolje prakse održivosti: skoro tri četvrtine ispitanika smatraju kako tvrtke diljem svijeta stavljaju naglasak na vlastite programe umjesto na društvo u cijelosti. S obzirom na to da potrošači, ulagači i drugi dionici sve više obraćaju pozornost na programe održivosti, navedeno bi viđenje trebalo jako brinuti organizacije.
ZAKLJUČAK
Nadolazeća generacija nije homogena u svojim stavovima i postoje jasne razlike između ambicija njezinih članova, zbog čega se u istraživanju razlikuju četiri različite vrste osobnosti koje imaju različite ambicije kada je riječ o ciljevima u karijeri i životu. Deloitte ih je podijelio u četiri skupine: Radišni, Svestrani, Ambiciozni i Promatrači. „Svi oni imaju svoje prednosti i nedostatke zbog kojih su sposobni za različite uloge u tvrtki, ovisno o strategiji zapošljavanja i rastu same tvrtke. Borba za najveće talente već je napeta te će postati još žešća u post-covid svijetu. Zbog toga preporučujemo da poslodavci iskoriste sve moguće prilike za približavanjem najboljim diplomcima“, zaključuje Nikšić.
