Žene i muškarci podjednako pripadaju heavy userima, odnosno konzumiraju tjestenine barem dva do tri puta na tjedan. U postotku ove potrošače nalazimo najviše među osobama u dobi od 20 do 29 i 40 do 49 godina.
Analizira: Violeta Perčić, Research Executive, Ipsos
Gotovo svi Hrvati u dobi od 16 do 64 godine konzumiraju tjesteninu barem ponekad. Preciznije, pričamo o 95% stanovnika navedene dobne skupine, što u procjeni populacije iznosi 2.477.449 konzumenata, pokazuju podaci agencije Ipsos prikupljeni u drugoj polovici 2020. putem BRANDpuls alata za brend i marketing menadžment.
Ukoliko odlučimo kategoriju dodatno segmentirati, dobit ćemo 36% heavy usera koji konzumiraju tjestenine barem 2 do 3 puta tjedno; potom 33% medium usera koji to čine jednom tjedno te, naposljetku, 26% light usera koji promatranu kategoriju konzumiraju 2 do 3 puta mjesečno ili rjeđe.
HEAVY KORISNICI TJESTENINA
Žene i muškarci podjednako pripadaju heavy userima, odnosno konzumiraju tjestenine barem dva do tri puta na tjedan. U postotku ove potrošače nalazimo najviše među osobama u dobi od 20 do 29 i 40 do 49 godina te među osobama sa srednjoškolskim obrazovanjem.
Iznadprosječno, heavy useri dolaze s područja Dalmacije. Prilikom kupovine proizvoda bitne su im osobine proizvoda, odnosno proizvodi se odabiru prema njihovim karakteristikama. Npr. pridaje se pažnja kvaliteti i pouzdanosti ili postoji određeno stečeno povjerenje u marku i zemlju porijekla. Vrlo je bitno da kupljeni proizvod služi svrsi te se izbjegava trošiti novac na proizvode koji nemaju svrhu. Ukoliko je neki proizvod moderan ili popularan, neće povećati šanse da bude odabran i potaknuti promatrane potrošače na kupovinu istog.
Kada uzmemo u obzir dva najpozitivnija odgovora, „U potpunosti se slažem“ i „Uglavnom se slažem“, četiri petine heavy korisnika tjestenina često koristi različite oblike tjestenine. Polovica se slaže da su trgovačke marke jednako kvalitetne kao i proizvođačke marke tjestenina.
BRANDUSAGE
Osim općenitog praćenja kategorije tjestenine, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu. Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja („usage“), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Korisnici brenda su isti konzumirali u posljednjih mjesec dana.
Među heavy korisnicima tjestenina u Hrvatskoj, u dobi od 16 do 64 godine, top tri konzumirana brenda su Barilla, Marodi i Pasta Zara. Barilla je lider kategorije među heavy korisnicima, odnosno čak 71% ih je konzumiralo upravo ovaj brend u posljednjih mjesec dana, što je duplo veća baza korisnika od drugog i trećeg brenda.
BRANDLOYALTY: Pored korištenja svakog brenda pratimo i lojalnost brendovima. Model dijeli tržište brenda na 4 segmenta. Mjeri lojalnost našeg i dostupnost konkurentskog potrošača. Koncipira se na korištenosti brenda, važnosti brenda pri kupovini, ocjeni imidža i odnosu prema konkurentskim brendovima. Lider kategorije prema lojalnosti je Barilla s 20% lojalnih potrošača unutar heavy korisnika kategorije.
Žitarice su stoljećima bile glavna prehrambena namirnica mnogih naroda, a prije pronalaska tjestenine (paste) konzumirale su se kaše od dostupnih vrsta žitarica ili se od njih radio kruh.
Pasta ili tjestenina je grupni naziv za sve specijalitete od rezanog svježeg ili sušenog tijesta, napravljenog u osnovi od brašna, jaja, soli i vode. Pasta se lako kuha i jednostavna je za pripremu, izvorno se jede kuhana u slanoj vodi, a na kraju kuhanja dodaje joj se prethodno pripremljeni umak, ili se umak kuha s tjesteninom dok ne bude gotova.
POVIJEST
Najstarija zabilježena upotreba tjestenine potječe iz Kine, gdje je danas široko rasprostranjena upotreba tjestenine od riže. Mladi mornar Marka Pola, prezimena Spaghetti, ugledao je kinesku djevojku koja je razvlačila tijesto u tanke trake. Zatim je Marko Polo donio tjesteninu u Italiju sa svojih azijskih putovanja 1292. Paste su nastale u vrijeme kada su ljudi, baveći se poljoprivredom, radili različite proizvode od brašna. U početku su tijesto mijesili rukama i sušili ga na suncu. Prve tjestenine su se kuhale na ulicama Napulja i jele su se rukama. To je bilo jelo za siromašne građane s juga Italije. Konzumiranje tjestenina danas je globalno rasprostranjeno i one se s velikim užitkom jedu diljem svijeta.
INDUSTRIJALIZACIJA
Prva industrijska proizvodnja tjestenine pokrenuta je u Napulju, sredinom 19. stoljeća. Strojevi su sa sobom donijele razvoj tržišta, konkurenciju i prekooceanski izvoz. Nove tehnike su omogućile da se naprave savršene rupe u disku od bronze kroz koji izlazi pasta. Upravo to je potaknulo industriju i izum novih oblika paste. Već krajem 19. stoljeća, tvornice tjestenine imale su u asortimanu od 150 do 200 različitih oblika pasti. Industrija tjestenine naglo je rasla početkom 20. stoljeća, a ubrzo su talijanski strojevi za izradu paste osvojile svijet. Godine 1917. došlo je do prve kontinuirane proizvodnje tjestenine.
VRSTE
Tjestenina se dijeli na mnogo načina, ali izdvojit ćemo osnovne: suhe i svježe tjestenine; tjestenine od durum pšenice i tjestenine od vulgare pšenice, tjestenine od riže; tjestenine bez dodataka i sa dodacima (jaja, soja, kukuruz…). Sve je popularnija integralna tjestenina, bezglutenska ili, primjerice, od različitih vrsta žitarica – pira, kvinoje, zobi… Sušena tjestenina dobiva se isparavanjem vode i može se dugo čuvati bez promjene kvalitete te kao prehrambeni proizvod ima strateški značaj.
Sušena tjestenina dijeli se po obliku na dugu – špageti, kratku – pužići, makaroni, leptirići i savijenu – rezanci. Svježa tjestenina nakon izrade ostaje nepromijenjena. Ova kategorija tjestenine nalazi svoje porijeklo u kućnoj pripremi. Svježa tjestenina dijeli se u dvije kategorije – na običnu i punjenu. Punjena svježa tjestenina je pravo remek djelo ručnog rada i umijeća. Ima dosta različitih vrsta, ali glavna kategorija su ravioli. Ostale vrste dobivaju imena po specifičnosti oblika ili punjenja. Punjenje je uglavnom sastavljeno od mešavina mesa, sira, povrća, ribe.
KUHANJE
Tjestenina se kuha u puno vode pa je najbolje izabrati veliki lonac, posebno kada se kuhaju špagete koje uvijek treba kuhati cijele – nikako lomiti prije kuhanja! Za pripremu obroka za dvije osobe (oko 200 grama), treba zakuhati oko dvije litre vode. Kad voda uzavrije, dodati sol i tjesteninu. Promiješati je da se ne zalijepi za dno pa kuhati prema uputama na pakiranju, najčešće od 5 do 12 minuta.
Skuhanu tjesteninu procijediti kroz cjedilo te sjediniti s umakom. Promiješati i još minutu dvije zagrijati na štednjaku. Kuhari upozoravaju da se tjestenina nakon što se skuha nikako ne ispire pod mlazom hladne vode, nego da se, kada se sjedini s umakom, po potrebi još zgusne s vodom u kojoj se kuhala – to će joj dati gustoću i povećati volumen. Na taj ćete način dobiti najfiniju, sočnu tjesteninu prožetu omiljenim umakom.
KUHANJE ‘AL DENTE’
Tjestenina osigurava stabilnu energiju. Kuhanje tjestenine savršeno ‘al dente’ (na zub) omogućuje vam da iskoristite sve prednosti sposobnosti tjestenine da poveća sitost, utiša jaku glad i osigura gorivo za radne mišiće još dugo nakon obroka. Zahvaljujući posebnoj proteinskoj strukturi tradicionalnog tijesta za tjesteninu, ona ima nizak do srednji glikemijski indeks (GI), ovisno o obliku, što znači da je tijelo probavlja sporije od većine ugljikohidrata. To vrijedi za tjesteninu koja je proizvedena od mekog ili oštrog brašna. Da bi se GI vrijednost zadržala na niskoj razini, kuhajte tjesteninu ‘al dente’.
