Potrošač nikada nije bio bolje obrazovan o tome što pije nego danas, kada postoji toliko dostupnih informacija putem društvenih medija i influencera – više nisu dovoljne samo osnovne informacije o načinu proizvodnje, već o svim specifičnostima svakog pojedinog viskija
Piše: Kristina Tolj, Udruga konobara i barmena Hrvatske
Svakodnevno se svijet alkoholnih pića mijenja i dopušta svojim potrošačima istraživanje njegovih beskrajnih okusa koje pruža. Tri su komponente koje su trenutno najaktualnije u svijetu jakih alkoholnih pića pa stoga ne čudi da je svoje mjesto zauzeo i dobri stari “whisk(e)y”.
Ovo omiljeno piće ljudi diljem svijeta, cijenjeno zbog svog izrazitog okusa, često je glavna namirnica u mnogim kućanskim ormarićima za piće. Čini se da će to tako ostati i u doglednoj budućnosti. Povrh toga, pojavila su se pića od kanabisa te sve više jačaju pritisak na tržište koje se tek otvara toj mogućnosti. Online prodaja svih alkoholnih pića i dalje ne posustaje, što govori o novim prihvaćenim navikama potrošača.
POVEĆANA POTRAŽNJA ZA VISKIJEM
Novi ‘boom’ viskija počinje postavljati pitanje stvara li se prezasićenost proizvodima. Koliko će dalje potražnja rasti i koliko će ljude držati zainteresiranost za ova smeđa žestoka pića? Eksponencijalni rast u proizvodnji i destilaciji dokazuje upravo suprotno. Dugotrajnost ‘booma’ viskija paralelno se odvija s povećanom potražnjom općenito za alkoholom.
Kupci danas znaju što piju, posebice u slučaju viskija. Pandemija je odigrala značajnu ulogu jer su ljudi kod kuće imali dovoljno vremena sve istraživati, dijeliti svoje doživljaje i razmišljanja putem raznih grupa i društvenih mreža. Obrazovani potrošači Potrošač nikada nije bio bolje obrazovan o tome što pije nego danas, kada postoji toliko dostupnih informacija putem društvenih medija i influencera.
Više nisu dovoljne samo osnovne informacije o načinu proizvodnje, već o svim specifičnostima svakog pojedinog viskija. Destilerije dodatno motiviraju potrošače izdavanjem specijalnih i ograničenih izdanja čime ih drže u neizvjesnosti. Više ne žele samo vodeće i poznate brendove, već one nedostupne svima. Čini se da uzrečica kako je viski stil života jednostavno nikada neće izaći iz mode!
POPULARNOST PIĆA OD KANABISA
Trenutno su još uvijek manji trend, ali maha definitivno uzimaju pića od kanabisa. Kako u sve više zemalja dobiva veliku pozitivnu pozornost, THC i CBD napitci sve više zauzimaju prostora na policama, kako u ljekarnama tako i u proizvodnji alkohola. Sada su u fazi izrade i rada na poboljšanjima, ali definitivno se nitko više ne mora pitati sviđa li se populaciji ovo alkoholno piće ili hoće li kategorija porasti. Daljnji koraci su razvoj sljedeće faze u kojoj se treba poraditi na boljoj distribuciji i pakiranju.
Kanabis je kao biljka vrlo jednostavna za rukovanje, ali po pitanju pića potrebno je osmisliti praktičan sustav. Pića koja služe svrsi Razvoj ove kategorije jakih pića od kanabisa, pomogla je sve veća popularnost “funkcionalnih pića”. Potrošači, a posebno oni koji vode aktivan način života, željni su pića koja služe svrsi. Alkoholni THC I CBD napitci upravo su dio tog trenda s obzirom da potiču san, daju energiju, opuštaju, ublažavaju bol i imaju još mnoge prednosti.
Mnoga pića od kanabisa naizgled djeluju kao vrhunska voda u boci, a poanta nije u boji ili okusu. Cilj tih pića je da pomognu svojim djelovanjem i prirodno se uklope u svakodnevni život potrošača. Korporacije s velikom financijskom moći za izgradnju vlastitih mehanizama prve će biti u mogućnosti za izlazak na tržište i poticanje prodaje u brojne medicinske svrhe. Kada alkoholna pića od kanabisa postanu još dostupnija, potrošači će imati veću priliku upoznati se s ovim novim pićem koje se sve jače probija na police.
E-TRGOVINA ALKOHOLA
Kao i sve ostalo od početka pandemije Covid-19, trgovina alkoholom postala je najdominantnija putem e-trgovine. Brojni potrošači na ovaj su način prvi put otkrili da i putem interneta mogu naručiti alkoholna pića. Prodaja alkohola do sada se odvijala uživo, ali je došlo do velikih promjena slijedom nepredviđenih okolnosti. Velik broj proizvođača alkoholnih pića je morao u vrlo kratkom roku reagirati i poraditi na inovacijama kako prodaja ne bi potpuno stala.
Također, dolaze i do saznanja kako im odvijanje trgovine alkoholom putem interneta neće pomoći preživjeti samo trenutnu situaciju, nego će dugoročno biti značajna za svako poslovanje. U prodaji putem e-servisa leži budućnost za rast i profitabilnost. E-trgovina vrlo vjerojatno neće previše usporiti ni nakon završetka pandemije. Na ovaj način, proizvođači dolaze do većeg broja novih kupaca na internetu.
BRZO POVEZIVANJE S KUPCIMA
Osim toga, potrošačima se navike mijenjaju i naručivanje iz udobnosti svoga doma postaje njihova svakodnevica. Nisu svi u mogućnosti napraviti velik broj kilometara samo da bi se upoznali s, primjerice, nekom manjom destilerijom, a upravo online trgovina proizvode čini dostupnijima.
Susret proizvođača i potrošača u e-trgovini predstavlja taj važan korak naprijed. Digitalni marketing odavno prestaje biti samo puki sadržaj na društvenim mrežama, proizvođači se izravno povezuju s kupcima i stvaraju personalizirane odnose koji koriste poslovanju. Upravo su ti odnosi od najveće važnosti jer šalju povratne informacije od potrošača o proizvodima i uslugama, čime se skraćuje vrijeme od pojave novog proizvoda do njegovog širenja na tržištu.
Prikupljeni podaci online trgovini dovoljno precizno pokazuju tko kupuje što i kada, čime se omogućuje kvalitetniji ciljani marketing i bolja komunikacija.
Tri vodeća brenda čine 40% količinske prodaje
Segment koji nosi najviše prodaje su gorki likeri sa 37% količinske prodaje, a na drugom mjestu je vinjak sa 14%
Analizirala: Majda Babić, NielsenIQ
U kategoriji jakih alkoholnih pića prema klasifikaciji agencije Nielsen nalaze se sljedeće vrste pića: gorki likeri tzv. biteri, vinjaci (brandy, konjak), džin (gin), likeri, rum, rakije, tekile, vermuti, vodke, viskiji, mješavine alkoholnih pića (npr. Smirnoff Ice, Bacardi Breezer…, sve mješavine na bazi jakih alkoholnih pića) te likeri na bazi anisa.
U 2020. godini, zaključno s prosincem, jaka alkoholna pića su ostvarila pad količinske prodaje u odnosu na godinu prije. Segment koji nosi najviše prodaje su gorki likeri sa 37% količinske prodaje. Slijede vinjak sa 14%, vodka sa 12%, viski i rakija s 9%, miješana alkoholna pića 8%, gin sa 6%, rum sa 4% te ostali sa 1% količinskog udjela.
Kroz moderne formate prodaje se 56% količinske prodaje jakih alkoholnih pića dok se preostali dio (40%) prodaje kroz tradicionalne formate, trgovine mješovitom robom do 300 m2 prodajne površine te benzinske postaje i kioske 4%.
Vodeća tri brenda u jakim alkoholnim pićima po količinskoj prodaju su abecednim redom: Badel 1862, Maraska i Zvečevo te čine 40% ukupne količinske prodaje.
Postaje li navođenje popisa sastojaka obavezno u EU?
Europska komisija planira preispitati svoju politiku u odnosu na promociju alkoholnih pića i predložiti da se do kraja 2022. uvede obveza navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije, a do kraja 2023. i zdravstvenih upozorenja na etiketama alkoholnih pića
Piše: Dr.sc. Jasna Čačić, MBA, direktorica GIUPPH-a
Europska komisija podnijela je još 2017. godine Izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o obaveznom navođenju popisa sastojaka i nutritivne deklaracije alkoholnih pića. Navedeno izvješće napravljeno je sukladno članku 16. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani.
Tom se trenutno važećom odredbom pića koja sadržavaju više od 1,2 % vol. alkohola izuzimaju od obveze navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije. Komisija je bila dužna izraditi izvješće u kojemu razmatra bi li u budućnosti alkoholna pića trebala biti obuhvaćena zahtjevom navođenja informacija o energetskoj vrijednosti.
U svom Izvješću Europska komisija zaključuje da, kod alkoholnih i jakih alkoholnih pića te vina i piva, europski potrošači imaju smanjeni pristup nutritivnoj deklaraciji i popisu sastojaka osim sastojaka koji mogu imati alergijski učinak s obzirom na to da je nutritivna deklaracija od 13. prosinca 2016. postala obvezna za većinu zapakirane hrane.
DOBROVOLJNA NURITIVNA DEKLARACIJA
U pogledu označivanja hranjive vrijednosti, EK potiče subjekte u poslovanju s hranom da za hranu kao što su alkoholna pića, za koju bi trebalo ostaviti mogućnost navođenja samo određenih elemenata nutritivne deklaracije, dobrovoljno navode informacije sadržane u nutritivnoj deklaraciji. U tu svrhu, Uredbom se dopušta da dobrovoljna nutritivna deklaracija na alkoholnim pićima može biti ograničena na energetsku vrijednost.
Prema izvješću Europske komisije, u sektoru jakih alkoholnih pića vlada mišljenje da bi potrošači trebali dobivati podatke o odgovornoj konzumaciji jakih alkoholnih pića kako bi im se omogućio izbor zdravijeg načina života. Zbog toga se podržava objava podataka o količini kalorija.
Međutim, ti se podaci mogu pružiti i na drukčiji, alternativni način od navođenja na etiketi. Naime, mnogi proizvođači jakih alkoholnih pića već objavljuju energetsku vrijednost na svojim web stranicama i drugim platformama, a planira se i proširiti sadržaj podataka kako bi uključivao cijelu nutritivnu deklaraciju.
EK ZA OBVEZU NAVOĐENJA POPISA SASTOJAKA
Europska komisija nije na osnovu Izvješća krenula s obavezom navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije nego je dopustila daljnji razvoj dobrovoljnih inicijativa i zatražila samoregulatorni prijedlog od sektora alkoholnih pića. Sektor je iznio svoje prijedloge, a Europska komisija ih je trebala ocijeniti.
Iako Komisija nije negativno ocijenila prijedloge industrije, ove godine je pokrenut postupak izmjene navedene Uredbe o informiranju potrošača o hrani. Osnova za pokretanje postupka izmjene nađena je u novom dokumentu Europske unije Europskom plan za borbu protiv raka.
U tom dokumentu navodi se da će „Komisija preispitati svoju politiku u odnosu na promociju alkoholnih pića i predložiti da se do kraja 2022. uvede obveza navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije, a do kraja 2023. i zdravstvenih upozorenja na etiketama alkoholnih pića.“
Ciljevi zahtjeva za obavezno navođenje popisa sastojaka i nutritivne deklaracije na alkoholnim pićima su: povećati razinu svijesti potrošača o sadržaju i nutritivnom sastavu alkohola kako bi se olakšao informirani izbor potrošača i time pomoglo u smanjenju štetne konzumacije alkohola te stvoriti jednake uvjete za subjekte u poslovanju s hranom usklađivanjem označavanja na razini Europske Unije.
MOGUĆE TRI OPCIJE
U razmatranju načina na koji se ti ciljevi mogu riješiti, predlažu se tri opcije koje će se procijeniti tijekom postupka revizije Uredbe:
1. Sadašnje stanje Trenutačno izuzeće u Uredbi predviđa da alkoholna pića iznad 1,2 % volumena alkohola ne moraju sadržavati popis sastojaka, a nutritivna deklaracija ostaje. Subjekti u poslovanju s hranom i dalje dobrovoljno stavljaju popis sastojaka i nutritivnu deklaraciju na etiketu alkoholnih pića ili su podaci dostupni na drugi način, a kada je nutritivna deklaracija navedena na etiketi, može se ograničiti na energetsku vrijednost.
2. Izmijeniti pravila za sva alkoholna pića: opozvati izuzeće i dopustiti da se određeni navodi stavljaju izvan etikete (off label) Trenutačno izuzeće prema Uredbi 1169/2011 je opozvano i obavezno je navođenje popisa sastojaka i nutritivne deklaracije za sva alkoholna pića i određeni navodi mogu biti dani izvan etikete
3. Izmijeniti pravila za sva alkoholna pića: opozvati izuzeće i zahtijevati sve navode na etiketi Trenutačno izuzeće prema nevedenoj Uredbi je opozvano i obvezno je navođenje popisa sastojaka i nutritivne deklaracije za sva alkoholna pića. Ove informacije moraju biti navedene na etiketi.
TROŠAK PROMJENE ETIKETA
Za očekivati je da će bilo koja od navedenih promjena odredbi o označavanju (opcija 2 i opcija 3) imati negativan utjecaj na proizvođače jakih alkoholnih pića zbog porasta troškova uslijed promjena etiketa. Najviše će u tom slučaju biti pogođeni mali proizvođači koji imaju male količine, a različite proizvode u svom asortimanu. Također, u ovom trenutku nije vidljivo hoće li se, i ako da – kako, tolerirati razlike u odstupanjima navedene na etiketi u odnosu na sam proizvod. S obzirom na trenutnu situaciju u sektoru jakih alkoholnih pića Hrvatske zadržavanje postojećih odredbi o označavanju bilo bi najbolje rješenje (opcija 1). U slučaju bilo kakvih promjena nužno je uvođenje adekvatnog prijelaznog razdoblja radi prilagodbe na nove okolnosti.
Ciljevi zahtjeva za obavezno navođenje popisa sastojaka i nutritivne deklaracije na alkoholnim pićima su:
• povećati razinu svijesti potrošača o sadržaju i nutritivnom sastavu alkohola kako bi se olakšao informirani izbor potrošača i time pomoglo u smanjenju štetne konzumacije alkohola
• stvoriti jednake uvjete za subjekte u poslovanju s hranom usklađivanjem označavanja na razini Europske Unije
Uvoz bilježi pad, a izvoz nastavlja kontinuirani rast
U 2020. godini, vrijednosno gledano, uvoz pada dok izvoz raste. Tako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prošloj godini na tržište Hrvatske uvezeno jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 40.805.804 USD ili 27% manje nego prethodne godine.
Istovremeno, izvezeno je jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 23.554.292 USD što je 3% više nego 2019. Vanjsko trgovinska bilanca bila je negativna u iznosu od 17,2 mil USD čime je najbliža 2013. godini kada je bilanca iznosila -19,7 mil USD.
Navedeni podaci rezultati su Covid-19 krize koja je utjecala na poslovanje svih subjekata, kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje. Na Slici 1 može se pratiti kontinuirani rast uvoza od 2015. do 2019. te pad u 2020. Istovremeno, izvoz raste od 2016. godine, s tim da je najveći izvoz ostvaren 2020.
U prošloj je godini u Hrvatsku uvezeno 7.489 tona jakih alkoholnih pića dok je izvoz iznosio 5.023 tone. Uvoz je bio 22% manji u odnosu na godinu ranije. Izvoz u tonama 2020. bilježi pad od 3% u odnosu na prethodnu godinu. U razdoblju od 2014. do 2019. godine uvoz raste dok kod je kod izvoza vidljiv oscilirajući trend.
Utjecaj na zdravlje – treba li popiti čašicu prije ručka?
Ljekovita svojstva koja se pripisuju pojedinim biljnim vrstama tradicionalno, ali i u suvremenoj medicini, idu u prilog općem prihvaćanju jakih alkoholnih pića. Ipak, treba biti oprezan pri konzumaciji akohola koji ima štetan učinak na zdravlje unatoč antioksidansima koje sadrže alkoholna pića.
Piše: Mirna Đurđević, mag.nutr.
O alkoholnim pićima često možemo čuti oprečne informacije. Alkohol djeluje štetno na zdravlje i ugrožava veliki broj organskih sustava. Alkohol uzrokuje cirozu jetre, neurodegeneraciju i povećava rizik za kardiovaskularne komplikacije koje se nalaze u deset najčešćih uzraka smrti u svijetu. S druge strane kažu kako umjerena konzumacija crnog vina smanjuje rizik za kardiovaskularne bolesti.
Možemo čuti da su jaka alkoholna pića koja se pripremaju od raznih voćki i bilja bogata polifenolima koji djeluju antioksidativno, samim time i štite organizam od bolesti. Mediteranska prehrana, kao jedna od onih koje se uzimaju kao standard pravilne prehrane, u svojoj tradiciji ima ispijanje vina uz obrok. Postoje i zapisi starih Egipćana koji potvrđuju korištanje alkoholnog pića u medicinske i druge svrhe. Što je zapravo istina o alkoholu i trebamo li popiti čašicu rakija prije jela?
PODJELA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA
Prema pravilniku, jaka alkoholna pića su ona koja imaju minimalno 15% alkohola i dijelimo ih ovisno o vrsti sirovine i tehnološkom postupku te količini alkohola i šećera u pićima na tri skupine: prirodna jaka alkoholna pića, umjetna jaka alkoholna pića i aromatizirana vina. Prirodna jaka alkoholna pića su ona koja se proizvode destilacijom prirodnih supstrata i karakterizira ih specifična aroma sirovine od kojih su proizvedeni (npr. šljivovica, konjak, viski, tekila, vodka…).
Smatraju se najkvalitetnijim proizvodima jakih alkoholnih pića upravo zbog specifičnosti biljaka, tj. sirovine od koje su napravljeni. Dijele se na voćne rakije, žitne rakije, šećerne rakije i aromatizirane rakije prema hrvatskom pravilniku. Fermentacijom plodova biljaka od kojih se radi rakija dolazi do ekstrakcije različitih tvari koje mogu imati pozitivan učinak na zdravlje. Prilikom čuvanja određenih vrsta rakija u bačvama (npr. brandy) može doći do obogaćivanja rakija polifenolima iz drvenih hrastovim ili kestenovim bačvama.
Najpoznatije žitne rakije su viski, vodka, genever i gin koje se proizvode destilacijom prevrelih ošećerenih supstrata, dobivenih iz žitarica. Poznati predstavnik šećernih rakija je rum. Aromatizirane rakije i likeri dobivaju se aromatiziranjem vinskog destilata i rakija dodavanjem raznih plodova (voće, aromatično bilje, macerate i eterična ulja). Utjecaj jakih alkoholnih pića na zdravlje gleda se kroz dva segmenta. Prvi je utjecaj alkohola, posebno s obzirom da u ovoj skupini alkoholnih pića ima najveći postotak alkohola. Drugi segment su polifenolni spojevi iz biljaka koje se koriste u proizvodnji samog pića.
ALKOHOL
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2016. u Hrvatskoj se konzumacija alkohola procjenjuje na 9 litara čistog alkohola godišnje po osobi što je malo manje od europskog prosjeka koji iznosi 11 litara čistog alkohola po osobi. Trinaest posto ukupnog unosa alkohola odnosi se na jaka alkoholna pića, na prvom mjestu je pivo s 44.5%, a zatim vino – 39%.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su umjereno uživanje u alkoholu iz razloga što prekomjeran unos alkohola dokazano štetno djeluje na zdravlje. Ono što se dovodi u pitanje je utječe li umjerena konzumacija pozitivno, negativno ili neutralno na zdravlje. Sve više istraživanja analizira utjecaj dobro poznatog ‘umjerenog’ uživanja u alkoholu. Umjerenost podrazumijeva jedno serviranje alkohola dnevno za žene i dva za muškarce. Serviranje jakih alkoholnih pića je 0.15 dcl.
Prema trenutno poznatim podacima o utjecaju umjerenog unosa alkohola možemo reći kako nema pozitivnog učinka na zdravlje. Zbog zabrinjavajućeg postotka osoba s prekomjernom tjelesnom masom u Hrvatskoj također važna je stvar napomenuti kako alkoholna pića nemaju obaveznu nutritivnu deklaraciju, iako alkohol ima značajnu energetsku gustoću.
Alkohol ima 7 kcal/g. Usporedbe radi, navest ćemo energetsku gustoću tri najvažnija makronutrijenta – ugljikohidrati (4 kcal/g), proteini (4 kcal/g) i masti (9 kcal/g). Potrošači često nisu svjesni kalorija unesenih alkoholom, što i ne čudi s obzirom da to većinom nigdje nije niti naznačeno.
POLIFENOLNI SPOJEVI IZ BILJAKA
O jakim alkoholnim pićima kao izvoru polifenolnih spojeva komentiramo prema udjelu polifenola u pojedinom piću kao i učestalosti konzumacije. Polifenoli u, primjerice, višnjevcu ili travarici dobivaju se maceracijom voća u etanolu dok u šljivovici, viskiju i rumu polifenoli potječu iz drva, tj. bačve u kojoj odležavaju.
Prema istraživanju provedenom na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, u destilatima koji ne stare, fenolni spojevi nisu detektirani dok su najviše koncentracije fenolnih spojeva zabilježene u višnjevcu i orahovcu. Možemo reći da su količine polifenola u jakim alkoholnim pićima različite i ovise o sirovini od koje se proizvode te procesu proizvodnje.
Najzastupljenije fenolne kiseline zabilježene u istom istraživanju bile su galna, siriginska, elaginska i vinilinska kiselina. Količina polifenolnih spojeva razlikuje se u istom piću različitog proizvođača. Zaključak je da jaka alkoholna pića mogu biti izvor antioksidansa u prehrani. Međutim, kada uspoređujemo, daleko su važniji izvor svježe voće i povrće.
PRIGODNA KONZUMACIJA
Jaka alkoholna pića imaju dugu tradiciju proizvodnje i konzumacije koja svakako nije zanemariva. Raznolikost načina proizvodnje i vrste proizvoda govori o generacijama koje su svoje znanje i trud uložile u usavršavanje ove vrste pića. Tradicija i prehrana nerijetko idu zajedno, a o psihosocijalnoj ulozi prehrane u životu čovjeka mogli bismo napisati puno stranica.
Ljekovita svojstva koja se pripisuju pojedinim biljnim vrstama tradicionalno, ali i u suvremenoj medicini, također idu u prilog općem prihvaćanju jakih alkoholnih pića. Ipak, suvremena znanost i medicina kažu da treba biti oprezan pri konzumaciji akohola koji ima štetan učinak na zdravlje unatoč antioksidansima koje možemo naći u alkoholnom piću.
U alkoholu uživajte umjereno i nemojte mu pripisivati ljekovita svojstva. Za zdravlje organizma ipak unosite voće i povrće, mahunarke, ribu, orašaste plodove i sjemenke, a alkohol konzumirajte prigodno.
