Sva bezgotovinska plaćanja od dana uvođenja eura bit će isključivo u eurima, a prva dva tjedna nakon uvođenja eura u opticaju će biti i kune i euri – trgovci će, međutim, ostatak novca morati vraćati u eurima, stoga će se odrediti limit plaćanja u kunama kako građani ne bi preplavili trgovine s kunama
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
Prema trenutnim planovima, Hrvatska bi sljedeću novu godinu, tj. 2023. godinu, trebala dočekati s novom valutom – eurom. Zagovornici eura tvrde da hrvatski građani ionako većinu robe ili usluga obračunavaju u eurima te da će promjena donijeti samo pozitivne učinke gospodarstvu. Skeptici se boje porasta cijena nastalog zaokruživanjem i optičkim smanjenjem cijene i time inflacije. Hrvatska narodna banka napravila je analizu koristi uvođenja eura za Hrvatsku.
Tako HNB smatra da će uvođenje eura smanjiti rizike za financijsku i makroekonomsku stabilnost te povoljno djelovati na uvjete financiranja. Uvođenjem eura nestaje valutni rizik za građane, poduzeća i državu. Time se otklanja mogućnost valutne krize te se smanjuje rizik potencijalno skupih bankovnih kriza. Kamatne stope i transakcijski troškovi će se smanjiti. Uvođenje eura će povoljno utjecati na razinu kamatnih stopa.
Građani i poduzeća uštedjet će i na mjenjačkim poslovima i naknadama za prekogranična plaćanja u erima. Zbog smanjenja transakcijskih troškova i veće usporedivosti cijena, HNB očekuje poticaje za međunarodnu trgovinu i turizam. Očekuje se pozitivan učinak na investicije. Niže kamatne stope povećat će konkurentnost domaćih poduzeća i pružiti dodatan poticaj investicijama i zapošljavanju dok će uklanjanje valutnog rizika pozitivno utjecati na povjerenje međunarodnih ulagača prema Hrvatskoj i tako pogodovati privlačenju inozemnih izravnih ulaganja.
Gubitak samostalne monetarne i tečajne politike ne čini znatan trošak za Hrvatsku, smatra HNB. Uvođenje eura neznatno će utjecati na cijene. Nadzor nad procesom preračunavanja cijena ograničit će mogućnost njihova neopravdanog povećanja.
Iskustva članica europodručja pokazuju da je učinak uvođenja eura na cijene bio jednokratan događaj vrlo blagog intenziteta, promatraju li se nove države članice u trenutku ulaska u tečajni mehanizam. Kako god bilo i koji god efekt bio, najviše posla će imati trgovci s obzirom na način iskazivanja cijena i zamjene valute. U ovom članku opisat ćemo glavne smjernice uvođenja eura i glavne datume za njegovo uvođenje.
GLAVNI DATUMI
Tzv. tečaj konverzije, odnosno tečaj po kojem će se kuna promijeniti u euro, bit će objavljen tijekom srpnja 2022. Prije toga, odnosno u siječnju, počinje rasprava i donošenje zakonskog paketa vezanog uz konverziju kune u euro.
NAKNADA ZA ZAMJENU
Na dan uvođenja eura svi iznosi na računima u domaćim bankama bit će pretvoreni u euro bez naknade. Sva bezgotovinska plaćanja od dana uvođenja eura bit će isključivo u eurima. I kune i euri bit će u opticaju prva dva tjedna nakon uvođenja eura. To znači da će kupci moći plaćati i u kunama i u eurima u prva dva tjedna nakon uvođenja eura. Međutim, trgovci ostatak novca moraju vraćati u eurima.
Stoga će se poduzeti određene mjere da građani ne bi preplavili trgovine s kunama, tj. bit će određen limit plaćanja u kunama. Primjera radi, trgovci neće morati uzimati više od 50 kovanica po transakciji. Cijelu godinu nakon uvođenja eura banke će morati mijenjati kuna za eure. Zamjena će biti besplatna prvih šest mjeseci, a nakon toga će banke smjeti naplaćivati proviziju za usluge zamjene kuna u eure.
ISTICANJE CIJENA KOD TRGOVACA
Cijene u trgovinama moraju bit istaknute u obje valute, odnosno i u kunama i u eurima. Obveza dvojnog isticanja cijena uključuje cjenike, promotivne materijale, online komunikaciju i medije. Nadalje, trgovci moraju podesiti blagajne za dvostruko isticanje cijena, i to po pojedinom proizvodu, ukupnom zbroju na računima. S druge strane, POS aparati se neće morati prilagoditi na dvostruko isticanje cijene s obzirom na to da sami računi moraju sadržavati dvojne cijene. Računovodstveni programi i ostali programi će se također morati prilagoditi.
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I OPOREZIVANJE
Financijski izvještaji za godinu koja prethodi uvođenju eura (2022.) morat će biti u kunama. Financijski izvještaji počevši od godine uvođenja morat će biti u eurima. Ako izvještaji za godinu uvođenja eura sadrže kune, kune će se morati kuvertirati u eure. Obrasci koji se tiču poreznih, odnosno javnih davanja, a predaju se u godini uvoženja eura i odnose se na prethodnu godinu, bit će iskazani u kunama.
Za vrijeme obveznog dvostrukog izražavanja vrijednosti porezna rješenja kao i rješenja ostalih javnih tijela bit će izražena i u kunama i u eurima. Međutim sva plaćanja poreza i javnih davanja će biti samo u eurima.
Zaključno, ostalo je puno otvorenih pitanja prilikom uvođenja eura, tehničkih detalja i ostalih izazova koji bi trebali biti detaljnije riješeni početkom sljedeće godine, a temeljeno na iskustvima i praktičnim izazovima drugih država koje su ušle u eurozonu.
