PwC Hrvatska: S porastom optimizma kupci se vraćaju u trgovine

Optimizam je za 23 postotna boda veći kod ljudi koji su barem djelomično cijepljeni te za 10 postotnih bodova veći kod onih koji rade od kuće, a kupnja u trgovinama oporavlja se dok mobilna kupnja nastavlja rasti – 41% ljudi dnevno ili tjedno kupuje putem mobitela ili pametnog telefona

Prema najnovijem PwC-ovom istraživanju Global Consumer Insights Pulse Survey za 2021., potrošači se u sve većem broju vraćaju kupnji u trgovinama, a zabava i putovanja izvan kuće su u porastu, uz troje od pet ljudi (61%) koji su optimistični u pogledu budućnosti. U istraživanju je sudjelovalo 9.370 potrošača u 26 zemalja koji su trebali ocijeniti situaciju s bolesti Covid-19 u svojoj zemlji.

Rezultati su pokazali da cijepljeni imaju puno pozitivniji stav prema budućnosti u odnosu na one koji će se tek cijepiti – 66% ispitanika koji su barem djelomično cijepljeni su optimistični u usporedbi s 43% necijepljenih ispitanika. Organizacija rada također je utjecala na razinu optimizma, pri čemu su ispitanici koji rade od kuće ili na hibridni način bili 10 postotnih bodova (68%) optimističniji od svojih kolega koji ne rade od kuće (58%).

„Obećavajuće je vidjeti potrošače sve optimističnije. Poslovnim je liderima posebno važno utvrditi čimbenike koji utječu na optimizam, a koje mogu kontrolirati ili na njih utjecati, poput fleksibilnog rada i cijepljenja. Pozitivne politike na radnom mjestu koje promiču zdravlje i dobrobit ne samo da će pomoći tvrtkama preispitati društveni ugovor sa svojim zaposlenicima, već bi mogle potaknuti val aktivnosti i potrošnje koji donose poslovne koristi”, istaknula je Sabine Durand-Hayes, globalna voditeljica tima za usluge tržištima potrošača iz PwC-a Francuska.

OBRASCI KUPNJE SE MIJENJAJU

Baby boomeri su odrasli kupujući u trgovinama, no istraživanje je pokazalo da je u prethodnih 12 mjeseci vjerojatnost (45%) da će generacija Z, koja u našem istraživanju uključuje osobe između 18 do 22 godine starosti, kupovati u trgovinama bila jednaka baby boomerima (44%). Istraživanje je također pokazalo da se za online kupnju sve više koriste mobilni uređaji.

Gotovo polovica (41%) ispitanika izjavila je da kupuje koristeći pametni telefon barem jednom tjedno u usporedbi s 30% u 2020. i 17% u 2018. Milenijalci s entuzijazmom prihvaćaju mobilnu kupnju, a 50% kupuje koristeći svoj pametni telefon barem jednom tjedno. Potrošači više nego ikad prije pri donošenju odluka o kupnji uzimaju u obzir održivost.

Pedeset i dva posto ispitanika kaže da su skloniji ekološkom, nego prije šest mjeseci. Polovica ispitanika (51%) također kaže da kada razmišljaju o kupnji u obzir uzimaju ima li proizvod sljedivo i transparentno podrijetlo. Međutim, i dalje su potrošačima najvažnije cijena i praktičnost. Gotovo 70% ispitanika prednost daje najboljoj ponudi, bez obzira na to radi li se o kupnji u trgovini ili online, a više od polovice kaže da je učinkovita usluga dostave ili preuzimanja uvijek ili vrlo često važna.

ZAŠTITA PODATAKA NA PRVOME MJESTU

Iako tvrtke mogu prihvatiti da potrošači općenito vjeruju da oni ostvaruju svoju svrhu i obećanja, moraju priznati da je to povjerenje krhko. Podaci istraživanja pokazuju da u svim sektorima više od 10% potrošača ne vjeruje da tvrtke žive svoje vrijednosti ili ispunjavaju svoja obećanja. Razina nepovjerenja veća je među mlađim potrošačima, s gotovo troje od 10 (28%) ispitanika generacije Z koji kažu da tvrtke ne čine pravu stvar.

Način na koji tvrtke koriste podatke pojavio se kao jedan od ključnih čimbenika koji utječu na povjerenje. Osamdeset i tri posto ispitanika izjavilo je da prakse zaštite podataka utječu na njihovo povjerenje u tvrtku, a gotovo polovica globalnih potrošača (47%) kaže da im je upotreba njihovih podataka postala glavni prioritet. To se sada smatra puno važnijim od prilagođenog korisničkog iskustva koje obuhvaća 22%.

S obzirom na to da tri od pet (59%) potrošača vjeruje da su tijekom posljednjih šest mjeseci više zaštitnički nastrojeni prema svojim podacima, gotovo isti postotak (55%) također je rekao da ne želi dati svoje podatke kako bi ostvario financijsku naknadu ili popuste.

„Potrošači postaju sve svjesniji snage svojih podataka. Tvrtke koje traže osobne podatke od svojih kupaca moraju imati na umu ključni značaj sigurnosti tih informacija i izbjegavati pretjerano bombardiranje svojih kupaca ciljanim ponudama. Umjesto toga, trebaju ponovno razmisliti o tome na koji način koriste svoj privilegiran pristup osobnim podacima i koristiti ih za osnaživanje ponude vrijednosti i poticanje povjerenja u svoje brendove”, zaključak je globalne anketa o potrošačkim navikama PwC-a.

Radom na daljinu porasla produktivnost zaposlenika

Čini se kako je rad na daljinu / hibridni rad povećao produktivnost – većina poslovnih čelnika izjavila je da je u posljednjih 12 mjeseci njihova organizacija imala bolje rezultate u ostvarivanju ciljeva učinkovitosti i produktivnosti zaposlenika

Novo PwC-ovo istraživanje pokazuje da su se, kako su mnoge tvrtke povećale produktivnost i performanse radne snage tijekom pandemije, pojavile kulturne i rukovoditeljske prepreke koje koče stvaranje robusnih strategija upravljanja radnom snagom. Istraživanje se oslanja na stavove gotovo 4.000 poslovnih rukovoditelja i rukovoditelja ljudskih potencijala iz 26 zemalja i regija te 28 industrijskih sektora o trenutnim izazovima povezanim s radnom snagom i kako bi budućnost mogla izgledati za tvrtke. Rad na daljinu i hibridni rad omogućio je kratkoročno povećanje produktivnosti na većini radnih mjesta, a 57% ispitanika reklo je da je njihova organizacija u posljednjih 12 mjeseci imala bolje rezultate u odnosu na ciljeve učinkovitosti i produktivnosti zaposlenika, u usporedbi sa samo 4% koje je izjavilo da je njihovo poduzeće postiglo znatno lošije rezultate u tom razdoblju.

NARUŠENO POVJERENJE ZAPOSLENIKA

Međutim, povećanje produktivnosti i učinkovitosti možda je narušilo dugoročno povjerenje zaposlenika. Zapravo, samo 31% anketiranih voditelja poslovanja i ljudskih resursa snažno vjeruje da njihova organizacija gradi visoku razinu povjerenja između radnika i njihovih izravnih nadređenih. Preopterećenost može biti djelomično odgovorna – gotovo tri četvrtine (74%) nije u potpunosti uvjereno da se zaposlenici mogu dovoljno dobro nositi s količinom posla kako bi u potpunosti mogli iskoristiti osobno vrijeme.

„Kako poduzeća ubrzavaju digitalnu transformaciju, naši rezultati ističu vodstvo i kulturu kao ključne područja rizika pri izvršenju. Spoj čimbenika kao što su vjerojatnost nepovjerenja radnika, konkurentnost tržišta stručne radne snage i promjenjivost očekivanja zaposlenika stavljaju u ovom trenutku veći naglasak na ulogu rukovoditelja – posebno na potrebu za uključivim vodstvom u hibridnom radnom okruženju”, izjavio je Bhushan Sethi iz PwC-a SAD.

KORIST OD STRATEŠKOG PLANIRANJA

Istraživanje je pokazalo kako se učinkovito organizacijsko planiranje može isplatiti. Tvrtke koje su poduzele planiranje po scenarijima (gdje rukovoditelji predviđaju svoje potrebe za više mogućih budućnosti) i dinamičko planiranje (pri čemu rukovoditelji u planove ugrađuju odzivnost) imala su 30 postotnih bodova veću vjerojatnost postići ili nadmašiti financijske i druge ciljeve od onih koje ne koriste ni jedan ni drugi pristup. Osim toga, poduzeća koja provode samo dinamičko planiranje, u usporedbi s onima koji se upuštaju samo u planiranje po scenariju, imaju prednost od oko 10 postotnih bodova.

„Pandemija je povećala pritisak za integriranije strategije poslovanja i radne snage, temeljene na robusnom planiranju scenarija koje za neke donosi opipljive financijske koristi. Budući da predviđamo veću kratkoročnu i dugoročnu neizvjesnost, važnost uspostavljanja učinkovitih praksi planiranja bit će ključna za rješavanje današnjih i budućih prioriteta poslovanja i radne snage”, stoji u analizi istraživanja.

UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA LJUDSKI RAD

Digitalizacija će i dalje biti glavna briga rukovoditeljima, a trenutačno postoji jaz između povećane uloge koju će tehnologija igrati u strategiji radne snage i razumijevanja rizika. Samo 21% anketiranih rukovoditelja jako se složilo da mogu identificirati potencijalne rizike uzrokovane odlukama da se ljudski rad zamijeni tehnologijom.

Nadalje, samo 25% jako se složilo da jasno i dosljedno komuniciraju sa zaposlenicima i drugim dionicima o utjecaju automatizacije i umjetne inteligencije. Fokus na potrebe za vještinama također bi trebao biti uključen kao imperativ planiranja. Trećina anketiranih rukovoditelja ljudskih potencijala i poslovnih rukovoditelja kaže da je vrlo važno identificirati vještine koje će zbog tehnoloških promjena organizaciji trebati u budućnosti, ali samo 26% se jako slaže da to trenutno mogu učiniti.

„Sada je vrijeme kada rukovoditelji trebaju izgraditi okruženje koje podržava održivu produktivnost. Ljudi su sastavni dio tehnološke formule – rukovoditelji se trebaju uključiti i slušati svoje ljude te biti odgovorni za rješavanje problema izgaranja zaposlenika i želje da ljudi rade u organizacijama koje žive u skladu s njihovom vlastitom svrhom, vrijednostima i kulturom. To je ključno za zadržavanje i motiviranje zaposlenika”, poručuje Peter Brown iz PwC-a UK.