Najveći udio u vrijednosnoj prodaji ima sir sa 46% dok najveći komadni udio od 85% ostvaruje mlijeko. Po komadnom udjelu na drugome mjestu smjestili su se sirevi sa 13% udjela.
Analizira: Zorana Krajinović, Client Executive, NielsenIQ
Grupa kategorija Mlijeko, sirevi i mliječni namazi obuhvaća kategorije mlijeka, sira, topljenog sira/listiće sira i mliječne namaze. Uključuje sve proizvode napravljene od mlijeka, životinjskog (kravlje, kozje, ovčje, mješavina različitih vrsta) ili neživotinjskog (soja, badem, riža, kokos…) podrijetla, dužeg ili kraćeg roka trajanja, s nižim ili višim udjelom mliječne masti.
Mogu biti svježi ili trajni, različitih okusa, oblika, volumena, pakirani u karton, plastične čašice ili boce, kutije. Grupa kategorija Mlijeko, sirevi i mliječni namazi u cjelokupnoj 2021. godini zabilježila je blagi rast vrijednosne prodaje u odnosu na isti period prošle godine i suprotan trend kretanja komadne prodaje u odnosu na isti period godinu prije.
Moderni formati, u koje ulaze hipermarketi (>2.500 m2) i supermarketi (301-2.500 m2), prodaju najviše mlijeka, sireva i mliječnih namaza, preko dvije trećine ukupne vrijednosne prodaje (67,2%) na tržištu Hrvatske (bez diskontera) u cjelokupnoj 2021.
Kroz trgovine mješovitom robom (<300 m2) prolazi 32,7% vrijednosne prodaje dok vrlo mali udio u vrijednosnoj prodaji dolazi iz convenience kanala (kiosci i trgovine na benzinskim postajama), svega 0,1%. Najveći udio u vrijednosnoj prodaji ima sir sa 46% dok najveći komadni udio od 85% ostvaruje mlijeko.
Po komadnom udjelu na drugome mjestu smjestili su se sirevi sa 13% udjela, iza kojih su mliječni namazi sa 2% i topljeni sir/listići sira sa 1%. Po vrijednosnom udjelu, drugi po veličini je mlijeko sa 43%, slijede mliječni namazi sa 8% i najmanji segment su topljeni sirevi/listići sira sa 3%.
Vrijednosni udio vodeća tri proizvođača u ukupnoj prodaji mlijeka, sireva i mliječnih namaza iznosi 54,1%. Abecednim redoslijedom oni su Belje, Lactalis i Vindija.
Bogat izvor važnih hranjivih tvari, vitamina i minerala
Potrošači su vjerni mliječnim proizvodima s dugom tradicijom proizvodnje: najviše konzumiraju sireve i sirne namaze (83%), mlijeko i jogurt (82%) te nešto manje maslac (68%)
Piše: Elma Garibović, Valicon
Mliječni proizvodi bogat su izvor važnih hranjivih tvari (voda, ugljikohidrati, proteini, masti), vitamina i minerala. Usprkos tome, u zadnje vrijeme se sve više spominje kako mlijeko i mliječni proizvodi mogu imati i neke štetne posljedice za ljudsko tijelo. Neki ljudi ne podnose laktozu, mliječni šećer koji se nalazi u mliječnim proizvodima, a intolerancija na laktozu jedna je od najčešćih intolerancija na hranu.
Stoga se u posljednjih nekoliko godina dogodio ‘boom’ u proizvodnji i konzumaciji mliječnih proizvoda bez laktoze. Uz to, sve je veća popularnost zdravijih verzija mliječnih proizvoda koji su obogaćeni proteinima, ne sadrže dodani šećer i onih koji imaju smanjeni udio mliječne masti. Usprkos tome, potrošači su ostali vjerni ‘standardnim’ mliječnim proizvodima s dugom tradicijom proizvodnje.
Tako najviše konzumiraju sireve i sirne namaze (83%), mlijeko i jogurt (82%) te nešto manje maslac (68%). Funkcionalni proizvodi poput onih s proteinima, sa smanjenim udjelom mliječne masti i bez dodanog šećera, konzumira manje od 20% građana. Ipak, potrošači mlađe životne dobi više konzumiraju funkcionalne proizvode u odnosu na starije dobne skupine.
Posebno je ta razlika izraženija za konzumaciju smoothieja i proizvode obogaćene proteinima, što možemo povezati s većom i učestalijom fizičkom aktivnošću osoba mlađe dobi. Popularnost bavljenja fizičkom aktivnošću, koja se u velikoj mjeri promovira i preko društvenih mreža, dovela je do veće usmjerenosti na zdraviju prehranu bogatu hranjivim tvarima.
Poznato je da proteini pomažu rastu mišića i oporavku nakon napornog treninga pa je i očekivana veća konzumacija tih proizvoda kod mlađih koji sudjeluju u fizički napornijim aktivnostima od onih starije životne dobi.
VAŽNI FAKTORI PRILIKOM ODABIRA
Kad se potrošače pita što im je važno prilikom odabira mliječnih proizvoda, velika većina (81%) odgovara da je cijena važan faktor odabira. Kao ostale važne faktore prilikom odabira navode udio mliječne masti, hranjive tvari u proizvodu, marka proizvoda, dok gramažu navodi tek oko 1/3 građana. Manje od 15% građana prilikom odabira mliječnog proizvoda uzima u obzir recenziju proizvoda, ambalažu ili nešto drugo (okus, porijeklo).
Rezultati također pokazuju da više žena, u odnosu na muškarce, razmatra udio mliječne masti, hranjive tvari u proizvodu, ekološku prihvatljivost ambalaže te gramažu proizvoda kada odabire mliječni proizvod koji će konzumirati.
Posljednjih godina sve više se spominju i standardi ljepote za muškarce, iako i dalje u manjoj mjeri nego za žene, a muškarci su poznati i po manjoj brizi za zdravlje, što potvrđuje i ovo istraživanje jer muškarci najčešće navode cijenu i marku proizvoda kao glavne elemente odabira.
Ako pogledamo razlike među dobnim skupinama, primjećuje se da više mlađih građana (42%) uzima u obzir gramažu prilikom odabira proizvoda u odnosu na one srednje i starije životne dobi. No za razliku od potrošača mlađe i srednje životne dobi, više potrošača starije životne dobi navodi da im je važna hranjivost proizvoda koji odabiru te ekološka prihvatljivost ambalaže.
Budući da sa starenjem opada otpornost organizma i smanjuje se funkcija imunološkog sustava, moguće je da osobe starije dobi više paze na tvari koje unose u organizam kako im pojedine tvari ne bi naštetile.
VAŽAN DIO SVAKODNEVNE PREHRANE
‘Standardni’ mliječni proizvodi (oni bez specifičnih funkcija) imaju dulju tradiciju proizvodnje i potrošnje te prednjače pred funkcionalnim (proizvodi s posebnom namjerom, obogaćeni hranjivim tvarima, reduciranom mašću, šećerom…). Rezultati pokazuju da građani češće kupuju ‘standardne’ proizvode: 44% građana češće ih kupuje od funkcionalnih.
Međutim, veliki postotak građana (41%) kupuje i jedne i druge, tako da se čini da se i oni kupuju u velikoj mjeri. Tek mali postotak građana (9%) kupuje češće funkcionalne proizvode dok ih 5% uopće ne kupuje, a samo 1% ne kupuje ‘standardne’ mliječne proizvode, što je i očekivano. U odnosu na žene, više muškaraca češće kupuje ‘standardne’ proizvode od funkcionalnih te uopće ne kupuje funkcionalne proizvode, dok više žena navodi da u jednakoj mjeri kupuje ‘standardne’ i funkcionalne mliječne proizvode.
Također, više građana mlađe životne dobi češće kupuje funkcionalne od ‘standardnih’ mliječnih proizvoda, dok veći postotak potrošača starije životne dobi u jednakoj mjeri kupuje ‘standardne’ i funkcionalne mliječne proizvode.
Mliječni proizvodi konzumiraju se gotovo u svakom kućanstvu i važan su dio naše prehrane. Uz ‘standardne’ mliječne proizvode, na tržištu sve češće izlaze novi mliječni proizvodi obogaćeni dodatnim hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima; zdravije nemasne, bezlaktozne, nezaslađene verzije poznatih proizvoda.
Kako se sve više promovira zdrav način života, razni režimi prehrane, zdrave prehrambene navike, tako raste i broj proizvoda koji su dostupni građanima kako bi dostigli ciljeve zdravog životnog stila. Još uvijek se više konzumiraju i kupuju ‘standardni’ mliječni proizvodi koji su dobro poznati građanima, no s obzirom na životne prilike i trendove, potencijal funkcionalnih proizvoda svakako postoji.
Istraživanje je provedenu u okviru Valicon online panela jaZnam.hr. u ožujku, n=536. Rezultati su reprezentativni za hrvatsku internetsku populaciju od 18 do 75 godina, prema dobi, spolu, starosti, obrazovanju i regiji.
Mlijeko konzumira gotovo 90% građana od 16 do 64 godine
Za 45% konzumenata izuzetno je bitno koji brend mlijeka kupuju dok se taj postotak povećava na 52% ako pitamo heavy usere mlijeka koliko im je bitan brend
Analizirala: Violeta Perčić, Research Executive, Ipsos
Većina Hrvata u dobi od 16 do 64 godine su konzumenti mlijeka, njih 88%, pokazuju podaci istraživačke agencije Ipsos prikupljeni drugoj polovici 2021. Ukoliko ove potrošače dodatno segmentiramo, dobit ćemo 43% heavy korisnika, odnosno onih koji mlijeko konzumiraju jednom ili više puta dnevno, potom 27% medium korisnika koji konzumiraju mlijeko 2 do 6 puta tjedno, te naposlijetku 18% light korisnika koji mlijeko piju jednom tjedno ili rjeđe.
Za 45% konzumenata izuzetno je bitno koji brend mlijeka kupuju dok se taj postotak povećava na 52% ako pitamo heavy usere mlijeka koliko im je bitan brend.
NAJVEĆI LJUBITELJI MLIJEKA
Heavy korisnici kategorije su češće od prosjeka populacije Hrvatske žene te osobe u dobi od 30 do 39 godina. Iznadprosječno dolaze s područja Zagreba i okolice te Istre, Rijeke, Sjevernog hrvatskog primorja i Gorskog kotara.
Ova ciljna skupina voli aktivno i sadržajno provoditi svoje slobodno vrijeme. Posjećuju kina, kazališta i koncerte te se vole družiti sa svojim prijateljima. Također, vole čitati, nadograđivati svoje znanje tečajevima i mnogo putovati.
Čak 70% heavy korisnika kategorije češće kupuje mlijeko u tetrapak ambalaži nego u boci. Više od polovice svježe mlijeko smatra zdravijim od trajnog mlijeka.
BRANDUSAGE
Osim općenitog praćenja kategorije mlijeka, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji pratimo svakako je razina korištenja (usage), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati.
Korisnik brenda koristio je isti u posljednjih mjesec dana. Promatrano na heavy korisnicima mlijeka, najveći broj korisnika u posljednjih mjesec dana ima brend Dukat, na drugom mjestu je Vindija ‘z bregov, a na trećem Pilos mlijeko.
