Vlada: Potpore peradarstvu pet milijuna kuna, stočarstvu 31,6 milijuna kuna

Foto: Slavko Midžor/PIXSELL

Vlada je zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19 donijela program potpore sektoru peradarstva vrijedan pet milijuna kuna, te program potpore za primarne proizvođače u stočarstvu vrijedan 31,6 milijun kuna.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je da su ti programi nastavak onih koje je Vlada donijela 2. prosinca prošle godine. Tada je za peradarstvo osigurano 20, a za stočarstvo 171 milijun kuna,  no sva sredstva nisu potrošena, a neki peradari i stočari nisu uspjeli ostvariti potpore, te im se današnjim Vladinim odlukama ta mogućnost ponovno otvara.

I peradari i stočari su po njezinim riječima gotovo dvije godine bili suočeni s brojnim poteškoćama u poslovanja uslijed potpune obustave i usporavanja gospodarskih aktivnosti. To su, primjerice, nemogućnost plasiranja svježeg mesa peradi na tržište, zbog čega su objekti za klanje bili su primorani na smrzavanje, a prodajne cijene smrznutih proizvoda su znatno niže od sviježih.

Ista se stvar, navela je Vučković, dogodila i u sektoru jaja, pri čemu su jaja klase A zbog nemogućnosti prodaje sektoru ugostiteljstva i turizma bila prodavana industriji, odnosno za preradu. Sve je to dovelo do smanjene prodajne vrijednosti proizvoda, povećanih troškova skladištenja i prijevoza te povećane prodaje jaja za prehrambenu industriju umjesto za turizam, ugostiteljstvo i krajnje potrošače.

Uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom, odnosno uslijed pada potražnje svih stočarskih proizvoda te s tim u vezi pada cijena stočarskih proizvoda, i stočari su se s dugotrajnim poslovnim poteškoćama, rekla je Vučković.

Vlada je donijela i program potpore posrednicima u lancu doniranja hrane i/ili banci hrane, za što se iz proračuna izdvaja 30 milijuna kuna, a donijela i odluku o provedbi Programa školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2022. godinu.

Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta 7. prosinca 2018. godine i polučio je veliki interes javnosti, rekla je ministrica Vučković. U četiri godine njegova održavanja u programu je sudjelovalo ukupno 853 osnovne škole s ukupno 142.840 učenika prvih razreda kojima je dodijeljen med 775 domaćih pčelara.

Država će pomoći pčelarima zbog pomora pčela

Država će financijski pomoći pčelarima suočenima s pomorom pčelinjih zajednica u Međimurju, najavila je nakon sjednice Vlade ministrica Vučković.

Kao i u kolovozu 2020. godine kada se dogodio pomor pčela, i u slučaju aktualnog pomora pčela u Međimurju država će pomoći, rekla je Vučković i podsjetila da je tada država donijela program potpora kojim je donirala četrdesetak pčelara s 1.300 pčelinjih zajednica, uz ukupnu vrijednost potpore od jednog milijuna kuna. 

“Naravno da ćemo činiti isto i za ovaj slučaj”, rekla je Vučković i izvijestila da se čekaju nalazi veterinarske inspekcije o mogućoj zaraznoj bolesti koja je možda pokosila pčele te nalaz poljoprivredne inspekcije o mogućoj uporabi kemijskih zaštitnih sredstava za bilje koja bi bila fatalna za pčele. “Poljoprivredna inspekcija provjerava je li došlo do trovanja uslijed nezakonitog i nepropisnog korištenja zaštitnih sredstava”, rekla je Vučković.

Dodala je i kako se radi na nadogradnji informacijskog sustava kako bi se mogla potpuno informatički povezati kupnja pojedinog zaštitnog sredstva s osobom koja ga je kupila.

Na području Preloga u Međimurskoj županiji dogodio se novi pomor pčela, a otrovano je oko 17,5 milijuna jedinki. Prema trenutno prikupljenim podacima, stradale su pčele u oko 350 košnica.

Predsjednik međimurske Udruge pčelara ‘Agacija’ Željko Trupković smatra da je uzrok tome uporaba pesticida i insekticida. Trupković je za Hinu rekao kako smatra da uzrok nisu bolesti pčela. Smatra da tako veliku štetu nisu napravili samo voćari uporabom insekticida, nego daleko većim dijelom poljoprivrednici neadekvatnom i nepravilnom uporabom pesticida kod tretiranja uljane repice.

“Pitanje je ide li netko u tom slučaju, pošto nema odgovarajući pesticid, za nečim ilegalnim. Može se i to dogoditi, nadam se da će analize to utvrditi jer su navodno uzroci uzeti”, rekao je predsjednik međimurskih pčelara. Među pčelarima koji su pretrpjeli veliku štetu je Ervin Grabant iz Preloga, koji ima 51 košnicu, a u njima pčele još uvijek ugibaju.

Prema njegovim riječima, jedno pčelinje društvo košta 100 eura, košnica dodatnih 50 eura, a ako je dobra paša, dobije se 40-50 kilograma meda po košnici. Kada se sve zbroji, ukupna bi šteta mogla biti veća od 200 tisuća kuna.

“Valjda će ljudi shvatiti da, ako nestane pčela, u roku od tri godine nema života na Zemlji, a ovdje nisu stradale samo pčele, nego su stradali i kukci koji oprašuju”, upozorava Grabant. (Hina)