Najveća je odgovornost na industriji, posebno onoj koja je resursno i energetski intenzivna jer najveći dio problema proizlazi iz potrošnje resursa i energije. Cilj je proizvesti vrijednost i zadovoljiti potrebe potrošača uz minimalan utrošak resursa i energije.
Piše: dr. sc. Mirjana Matešić, direktorica, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj
Održivi razvoj po definiciji je razvoj koji ostavlja dovoljno resursa budućim generacijama za dostojan život, što bi značilo primarno da kao društvo moramo prepoznati da iskorištavamo resurse Zemlje preko granica njezinih kapaciteta, uključujući i njenu sposobnost da apsorbira i obrađuje naš otpad i emisije, te time ugrožavamo opstanak naše djece.
> KORPORATIVNA ODRŽIVOST VISOKO NA LISTI PRIORITETA
> ZANIMANJE INVESTITORA ZA KLIMATSKE TEHNOLOGIJE UBRZANO RASTE
> ŠTO JE UGLJIČNA NEUTRALNOST I KAKO DO NJE DOĆI
Za usklađivanje s kapacitetima Zemlje potrebno je značajno mijenjati način kako proizvodimo i trošimo njena dobra i resurse. U cijelom procesu prilagodbe vrlo je važna i raspodjela vrijednosti, odnosno omogućavanje svima da imaju dovoljno za dostojan život. U ovom trenutku nijedan od ovih osnovnih preduvjeta nije postignut i, dapače, naš utjecaj se pogoršava. To znači da iscrpljujemo Zemlju sve više, smanjujemo njenu sposobnost da obnavlja resurse, a odbacujemo sve više otpada koji ona više nema sposobnost obraditi.
Dodatno, velike količine dobara i usluga koje proizvodimo, te vrijednost koja tako nastaje, raspodjeljuje se na način da ona pripada manjem dijelu privilegiranih dok nejednakost raste, što znači da vrijednost koja pripada siromašnijoj polovici stanovništva pada.
Novi izvještaj Oxfama objavio je kako je 10 najbogatijih pojedinaca u vrijeme pandemije udvostručilo svoje bogatstvo dok je 99% čovječanstva doživjelo pad prihoda zbog čega je u siromaštvo upalo dodatnih 160 milijuna ljudi. Kada bi ovih 10 najbogatijih izgubilo 99,9999% svog bogatstva i dalje bi bili bogatiji od 99% čovječanstva.
Njih 10 u ovom trenutku posjeduje šest puta više bogatstva negoli siromašnija polovica ljudske populacije. Tako, primjerice, Elon Musk kao najbogatiji pojedinac posjeduje više bogatstva nego 40% najsiromašnijih. Ako želimo s manje resursa zadovoljiti potrebe rastuće globalne populacije, onda je ovo primjer trendova koje treba zaustaviti i preokrenuti.
VIDLJIVE POSLJEDICE NEGATIVNIH UTJECAJA
Održivi razvoj je skup procesa koji su predloženi kao alternativa trenutno prisutnim negativnim trendovima. Osmišljeni su kako bismo očuvali postojeće društvene i ekonomske sustave na Zemlji i osigurali da ih ona može i dalje neograničeno podupirati.
Trenutno to nije slučaj, a posljedice negativnih utjecaja na Zemlju vidljive su u recentnim promjenama vremenskih uvjeta kojima svjedočimo, kao što su tornada, tuče, požari, toplinski valovi i slični vremenski ekstremi koji ugrožavaju proizvodnju hrane i činit će je skupljom i teže dostupnom sve siromašnijim donjim slojevima stanovništva.
Stoga je izvjesno da će se uvjeti poslovanja i načina života sve više mijenjati te je potrebno prilagođavati se novim uvjetima kako bi se osigurao opstanak. Dodatno, promjene potiče europska regulativa koja sve više obvezuje gospodarstvo da se ponaša odgovorno i uvodi održive prakse u poslovanju. Promjena gospodarstva prema održivosti je nužna s obzirom na to da o tome ovisi opstanak društva u cijelosti pa je to zajednički interes ne samo gospodarstva, već i države, ali i građana, potrošača.
SMANJITI ŠTETNE UČINKE, JAČATI POZITIVNE
Ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje što tvrtke trebaju poduzimati po pitanju održivosti jer su one različitih veličina i djelatnosti, o čemu onda ovisi i njihova odgovornost i mogućnost da nešto poduzmu. Naravno da je najveća odgovornost na industriji, posebno onoj koja je resursno i energetski intenzivna jer najveći dio problema proizlazi iz potrošnje resursa i energije.
Cilj je proizvesti vrijednost i zadovoljiti potrebe potrošača uz minimalan utrošak resursa i energije. Sve ono što nije nužno, trebalo bi izbjeći trošiti. Ono što se mora potrošiti, trebalo bi biti proizvedeno na učinkovit ili održiv način. Nakon uporabe, ove bi proizvode i ambalažu trebalo vratiti u ekonomski sustav putem ponovne uporabe ili, pak, recikliranjem.
Osim toga, ne treba zanemariti društveni utjecaj koji tvrtke imaju kroz zapošljavanje i odnos prema zaposlenicima, ali i kroz svoje društveno korisne prakse te utjecaj na široke lance vrijednosti, kako na dobavljače, tako i na kupce i potrošače. U svim tim područjima djelovanja važno je da tvrtke maksimalno usmjeravaju utjecaje na način da minimaliziraju štetne učinke te jačaju one pozitivne. No napore gospodarstva moraju slijediti i potrošači, odnosno svi mi koji ćemo proizvode i usluge trošiti na odgovoran način, a otpad koji tada nastaje odlagati tako da on može biti ponovno upotrijebljen ili recikliran.
HRVATSKA I ODRŽIVOST
Situacija u Hrvatskoj do unatrag godinu dvije nikako nije bila zadovoljavajuća jer nismo pratili europske trendove, osim u manjem broju iznimaka. Naša je procjena da se možda dvjestotinjak poduzeća u Hrvatskoj na neki način bavilo temom odgovornog poslovanja koju možemo poistovjetiti s održivim poslovanjem.
Kad kažem da se na neki način bavilo, onda to znači da su možda upravljali jednim od niza utjecaja koje bi trebali pratiti kako bismo mogli govoriti o nekakvom strateškom pristupu. Stvari su se počele vrlo intenzivno mijenjati zbog Europskog zelenog plana, strateškog okvira Europske komisije koji je iznjedrio niz zakonskih propisa koji ozbiljno usmjeravaju gospodarstvo prema održivom načinu poslovanja.
Od tada vidimo da se javlja želja za usklađivanjem s europskim standardima što je u kratkom periodu koji je na raspolaganju, prilično zahtjevno. Tu se sad pokazuje da su naše članice u velikoj prednosti s obzirom na to da su one ove standarde na dobrovoljnoj bazi počele uvoditi prije mnogo godina.
