Utjecaj pandemije: Češće kupujemo online, a na prodajnom mjestu plaćamo beskontaktno

Online kupnja je u porastu, kao i beskontaktno plaćanje te plaćanje pametnim telefonima, a u internetskim trgovinama najčešće kupujemo odjeću, obuću i modne dodatke

Sve se više oslanjamo na kartice za plaćanje, pa čak i za iznose manje od 100 kuna, a online kupnja postaje sve prisutnija, pokazalo je redovno istraživanje MasterIndex.

Preferirani način plaćanja na prodajnim mjestima su debitne kartice koje koristimo minimalno tri puta tjedno, a plaćanje na rate biramo radi lakšeg plaćanja većih iznosa i bolje raspodjele troškova. Online kupnja je u porastu, kao i beskontaktno plaćanje te plaćanje pametnim telefonima, a u internetskim trgovinama najčešće kupujemo odjeću, obuću i modne dodatke.

TRI ILI VIŠE KARTICA

Čak 97% sudionika u provedenom istraživanju koristi barem jednu karticu za plaćanja, većina ima debitne kartice (91%), a polovica posjeduje kreditne kartice (49%). Kreditne kartice koriste više od prosjeka stariji ispitanici, posebno oni između 50 i 55 godina. Istraživanje pokazuje i da je korištenje kreditnih kartica u pozitivnoj korelaciji s osobnim primanjima.

Korisnici platnih kartica u prosjeku imaju 2,7 kartica (isto kao i prethodne godine), a gotovo polovica korisnika kartica ima tri ili više kartica. Prosječan broj kartica raste s osobnim primanjima i dobi, a prema istraživanju muškarci posjeduju nešto više kartica od žena (2,9 naspram 2,5). Čak 81% ispitanika preferira upravo plaćanje karticama, a koristi ih minimalno tri do pet puta tjedno.

Istovremeno, gotovina je omiljena metoda plaćanja za tek 19% ispitanika. Konkretnije, ispitanicima su na prvom mjestu debitne kartice (za 60% njih) pa čak i za iznose manje od 100 kuna. Mobilno plaćanje preferira mlađa populacija, više muškarci nego žene, obrazovaniji i s višim prihodima, pretežno u Istri i Primorju.

Kao i prošle godine, 61% korisnika interneta među ispitanima plaća na rate. Lakoća plaćanja velikih iznosa – što je presudniji čimbenik nego 2021. – i bolja raspodjela troškova glavni su razlozi za prihvaćanje obročnog plaćanja.

PROMJENA NAVIKA PLAĆANJA

Ispitanici su promijenili svoje navike vezane uz plaćanje tijekom pandemije. Čak 53% njih je istaknulo da češće koriste beskontaktne kartice dok 51% njih više plaća karticama općenito. Gotovo polovica ispitanika češće kupuje online, dok 27% njih ističe da više nego prije pandemije izbjegava plaćanje pouzećem. „Kako bi pružili izbor i fleksibilnost koju potrošači trebaju – i sve više očekuju – trgovci moraju ponuditi niz rješenja za plaćanje”, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda za Hrvatsku i Rumunjsku.

„Kako se potražnja za novim metodama plaćanja nastavlja, bit će potreban još širi raspon rješenja, uvida i proizvoda kako bi se zadovoljio sve veći entuzijazam potrošača. Tržišni udio digitalnih i mobilnih novčanika će rasti, kao i bankovnih prijenosa i opcija buy now pay later. Očekujemo da će se trgovci nastaviti prilagođavati ovim promjenama.“

Značajan dio ispitanika (91%) koristi kartice za online kupnju. Većina ljudi to čini 1-2 puta mjesečno (36%) ili 1-2 puta svaka tri mjeseca (33%). Kartice za online kupnju češće koriste osobe s višim osobnim primanjima (12.000 kn+). Svi oni koji posjeduju kartice su ih koristili za online kupnju barem povremeno, a 61% to čini mjesečno ili češće.

ODJEĆA, OBUĆA I ELEKTRONIKA

Nešto više od polovice ispitanih izjasnilo se da podjednako kupuju u stranim i hrvatskim internetskim trgovinama, a manju popularnost u odnosu na rujan 2021. bilježe strane trgovine. Najčešće se preko interneta kupuju odjeća, obuća, modni dodaci, elektronika i kozmetika.

Istraživanje je pokazalo da ispitanici online planiraju češće kupovati ponajprije odjeću, obuću i modne dodatke (60%), elektroniku (42%) te ulaznice za kina, kazališta i koncerte (33%). Što se pak tiče fizičkih trgovina, one su najmanje poželjne za kupnju videoigara, ulaznica, knjiga i časopisa.

O istraživanju: Istraživanje MasterIndex o upotrebi kartica u Hrvatskoj u travnju 2022. za kompaniju Mastercard provela je agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1.010 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina