Ako gledamo pojedinačno segmente, najveći količinski i vrijednosni rast bilježe mješavine alkoholnih pića, tekila i vermut
Analizira: Božana Lovaković, Client Business Partner, NielsenIQ
U kategoriju jakih alkoholnih pića prema klasifikaciji istraživačke agencije Nielsen pripadaju sljedeće vrste: gorki likeri tzv. biteri, vinjaci (brandy, konjak), džin (gin), likeri, rum, rakije, tekile, vermuti, votke, viskiji, mješavine alkoholnih pića (npr. Smirnoff Ice, Bacardi Breezer…, sve mješavine na bazi jakih alkoholnih pića) te likeri na bazi anisa.
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2021. godine, ukupno kategorija jakih alkoholnih pića bilježi rast vrijednosne i količinske prodaje. Ako gledamo pojedinačno segmente, najveći količinski i vrijednosni rast bilježe mješavine alkoholnih pića, tekila i vermut.
Najveći segment jakih alkoholnih pića su likeri koji čine trećinu kategorije, slijede ih viski, vinjak, votka, rakija, džin i rum dok su mješavine alkoholnih pića, tekila i vermut najmanji segmenti u kategoriji.
Promatrajući aspekt mjesta prodaje, 56% ukupne vrijednosne prodaje jakih alkoholnih pića ostvaruje se kroz moderne formate (hipermarketi i supermarketi), 38% ostvaruje se kroz tradicionalne formate velikih, srednjih i malih trgovina mješovitom robom, a kroz convenience kanal (kiosci i benzinske postaje) se proda 6% ukupne vrijednosne prodaje.
U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2021., promatrajući vrijednosno, vodeća tri proizvođača zastupala su 48% vrijednosne prodaje u cjelokupnoj kategorije jakih alkoholnih pića. Abecednim redoslijedom oni su Badel 1862, Maraska i Pernod Ricard.
Profil konzumenata koji ‘popiju čašicu’ barem jednom mjesečno
Regionalnih razlika u odnosu na prosječnog Hrvata nema, pa ako promatramo samo u postotku, Zagreb i okolica te Dalmacija broje najviše konzumenata kategorije
Analizira: Violeta Perčić, Project Executive, Ipsos
Hrvati vole popiti koju čašicu žestokog alkoholnog pića. Tome u prilog ide podatak BRANDpuls istraživanja agencije Ipsos, provedenog u prvoj polovici ove godine, da gotovo dvije trećine Hrvata barem ponekad konzumira navedenu kategoriju. Žestoka alkoholna pića jednom tjedno pije njih barem 12%.
Ipak, u nastavku ćemo analizirati one u dobi od 18 do 64 godine koji piju žestoka alkoholna pića barem jednom na mjesec, a kojih brojimo 34%. U promatranoj ciljnoj skupini uvjerljivo dominiraju muškarci s gotovo dvije trećine konzumenata na mjesečnoj razini.
Pogledamo li dobne kategorije, čak dvije petine konzumenata čine osobe u dobi od 20 do 39 godina. Iako ih je najviše sa srednjoškolskim obrazovanjem, iznad prosjeka populacije ih nalazimo i među visoko obrazovanima.
Regionalnih razlika u odnosu na prosječnog Hrvata nema pa ako promatrano samo u postotku, Zagreb i okolica te Dalmacija broje najviše konzumenata kategorije. Kako osobni, tako i ukupni prihodi kućanstva promatrane ciljne skupine su visoki prema najvišima.
Od društvenih vrijednosti istaknuo se natjecateljski individualizam koji najčešće obuhvaća osobe mlađe i srednje dobi. Natjecateljski individualizam podrazumijeva očekivanje da se pojedinac u društvu snalazi vlastitim sposobnostima te se na taj način nadmeće s drugim pojedincima. Društvena jednakost u načelu je promatrana kao pomalo iluzorna.
Od životnih stilova su se istaknuli Bezbrižni hedonisti i Statusni potrošači. Bezbrižne hedoniste opisuje težnja za dobrim provodom i zabavom što je najčešće karakteristika mlađe populacije. S druge strane, Statusni potrošači su skloni kupovati proizvode kako bi njima izrazili svoju osobnost i pokazali drugima da su trendu.
Jesu li obavezna zdravstvena upozorenja sljedeći potez EU-a
Europska komisija razmatra uvođenje obaveznih zdravstvenih upozorenja na jakim alkoholnim pićima za područje Europske unije. Takva upozorenja već postoje u nekima od zemalja članica Europske unije, no ona se primjenjuju samo na nacionalnom nivou dotične zemlje.
Piše: dr.sc. Jasna Čačić, MBA, direktorica GIUPPH-a
Europska komisija je početkom 2021. predstavila Europski plan za borbu protiv raka koji sadržava ciljeve politike, deset vodećih inicijativa i brojne prateće mjere koje će se primijeniti u državama članicama s ciljem borbe protiv raka. U Europskom planu za borbu protiv raka ističe se da je šteta povezana s alkoholom velika prijetnja javnom zdravlju.
Prema Europskom planu za borbu protiv raka, namjera je Europske komisije preispitati zakonodavstvo Unije o oporezivanju alkohola kao jednu od mogućih mjera koja bi vodila prema smanjenju potrošnje alkohola.
U Europskom planu je također predviđeno da Komisija preispita svoju politiku u odnosu na promociju alkoholnih pića i predloži uvođenje obveze navođenja popisa sastojaka i nutritivne deklaracije te zdravstvenih upozorenja na deklaracijama alkoholnih pića.
IRSKOJ ODOBRENA ZDRAVSTVENA UPOZORENJA
Kada je riječ o obaveznom uvođenju zdravstvenih upozorenja na deklaracije, važno je naglasiti da je to povezano uz dvije zakonske inicijative Europske komisije: reviziju Uredbe 1169 iz 2011. godine o informiranju potrošača o hrani i ažuriranje Europskog kodeksa protiv raka.
Europski kodeks protiv raka usmjeren je na aktivnosti koje građani mogu poduzeti u cilju sprečavanja raka, a napravljen je u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom odnosno Međunarodnom agencijom za istraživanje raka.
U međuvremenu je Uprava za zdravstvo Europske komisije prešutno odobrila uvođenje zdravstvenih upozorenja navedenih u prijedlogu irske Uredbe o označavanju alkohola. Odobrenje je dano iako je takva odluka u suprotnosti s postojećim zakonodavstvom Europske unije stvarajući trgovinske barijere s obzirom na to da će europski proizvođači jakih alkoholnih pića kod izvoza za Irsku morati mijenjati deklaracije i usklađivati ih s irskim propisima.
To će posebno predstavljati veliki financijski problem malim europskim proizvođačima dok će srednje veliki proizvođači i distributeri zbog povećanih troškova biti nekonkurentni u odnosu na domaće, irske proizvođače jakih alkoholnih pića.
MOGUĆI SCENARIJI UVOĐENJA UPOZORENJA
Na tragu navedenog, Europska komisija razmatra uvođenje obaveznih zdravstvenih upozorenja na jakim alkoholnim pićima za područje Europske unije. Takva upozorenja već postoje u nekima od zemalja članica Europske unije, no ona se primjenjuju samo na nacionalnom nivou dotične zemlje.
Sada još nije razvidno na koji način i kroz koje zakonodavstvo će se implementacija zdravstvenih upozorenja provesti, ali postoji nekoliko mogućih scenarija.
• Prije svega, moguće je iskoristiti reviziju Uredbe o informiranju potrošača i ovlastiti Komisiju za donošenje odgovarajućeg delegiranog akta koji je, kada se usvoji, obvezujući za sve zemlje članice.
• Isto tako, moguće je dati amandmane na već postojeći prijedlog revizije navedene Uredbe. U tom slučaju obveza bi stupila na snagu zajedno s danom stupanja na snagu revidirane Uredbe.
• Zadnja mogućnost bila bi putem Vijeća donošenjem Preporuke. U ovom slučaju Preporuke Vijeća imaju političko značenje, ali nisu obvezujuće za proizvođače.
U ovom trenutku se ne može sa sigurnošću reći za koju od predloženih opcija se Komisija zalaže i nema li možda još neku varijantu za uvođenje zdravstvenih upozorenja na deklaracije jakih alkoholnih pića. To otvara prostor proizvođačima za daljnji razgovor i komunikaciju s Europskom komisijom. Ono što treba naročito istaknuti jest da donošenje svake nove inicijative ili zakonske odredbe treba biti potkrijepljeno argumentima dobivenim na osnovu sveobuhvatnog znanstvenog istraživanja, a ne rezultat nečije političke odluke koja će rezultirati samo u povećanju troškova proizvodnje, a neće polučiti očekivane rezultate.
Europska komisija zajedno sa svojim institucijama trebala bi se više usredotočiti na podizanje stupnja znanja potrošača kroz njihovo educiranje i pravilno informiranje uključujući umjereno i odgovorno pijenje jakih alkoholnih pića te izbor o kupovini jakih alkoholnih pića prepustiti potrošačima.
Porast i uvoza i izvoza jakih alkoholnih pića u 2021.
U 2021. godini u Hrvatsku je uvezeno 9.790 tona jakih alkoholnih pića što je 31% više nego lani. Što se tiče izvoza, prošle je godine iz Hrvatske izvezeno 5.889 tona ili 17% više jakih alkoholnih pića u odnosu na prethodnu godinu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini uvoz u Hrvatsku iznosio je 55,6 USD što je 36% više nego u 2020. godini. Istovremeno, iz Hrvatske je izvezeno jakih alkoholnih pića u vrijednosti od 29,8 USD ili 27% više nego prethodne godine.
Vanjsko trgovinska bilanca je negativna u iznosu od 25,8 mil USD u odnosu na 17,2 mil USD iz 2021. godine, što je povećanje od gotovo 50% u usporedbi s prethodnom godinom.
Na slici 1. može se pratiti kretanje uvoza i izvoza u zadnjih osam godina. Uvoz pada od 2014. do 2015. te od 2019. do 2020. Svih ostalih godina uvoz raste, pri čemu je najviše jakih alkoholnih pića uvezeno 2019. Istovremeno, izvoz pada od 2014. do 2016. godine, nakon čega raste neprekidno.
Najveći izvoz ostvaren je 2021. godini kada je u Hrvatsku uvezeno 9.790 tona jakih alkoholnih pića, što je 31% više nego u 2020.
Što se tiče izvoza, u 2021. je iz Hrvatske izvezeno 5.889 tona ili 17% više jakih alkoholnih pića u odnosu na prethodnu godinu. Kada se promatra razdoblje od 2014. do 2021. vidljivo je kako su najveći i uvoz i izvoz ostvareni upravo u zadnjoj promatranoj godini 2021.
