Za brojne web trgovce blagdanska kupnja predstavlja značajan dio godišnjih prihoda i označava vrhunac prodajne sezone. Iako i ova godina sa sobom nosi specifične izazove, analiza potražnje i kupovnog ponašanja potrošača koju su napravili na portalu Jeftinije.hr pokazuje pozitivne trendove.
Rastući troškovi života i nestabilna ekonomska situacija ove su godine oblikovali ponašanje potrošača i utjecale na prilagodbu kupovnih navika u tjednima i mjesecima koji su iz perspektive trgovine tradicionalno najpoznatiji prema obilatoj potrošnji.
Kupci su se prilagodili tako da su svoju blagdansku kupnju počeli planirati ranije nego inače, a trend online kupnji ove godine ukazuje na još veći oprez potrošača koji žele osigurati povoljnu cijenu proizvoda koje planiraju, odnosno žele kupiti.
NAJTRAŽENIJI PROIZVODI
Analiza potražnje i ponašanja potrošača u studenome i na samom početku prosinca istaknula je nekoliko kategorija koje su privukle najveću pažnju potrošača. Očekivano, u studenom je eksplodirala potražnja za tematskim ukrasima za dom. Tako su među najtraženijim proizvodima bili božićni ukrasi za kojima je potražnja porasla za 105% u odnosu na prošlu godinu, božićne lampice s 82% porasta potražnje te božićna drvca s 57% rasta.
Jedna od tradicionalno najpopularnijih kategorija u blagdansko vrijeme su dječje igračke, među kojima je – za uvijek popularnim Lego kockicama – zabilježena 49% veća potražnja nego prošle godine.
Popularan izbor ove godine su i drvene igračke sa čak 110% višom potražnjom, vlakovi i željeznice s 51%, ali i knjige, bojanke i slikovnice za kojima je potražnja porasla za 79%. Uz navedeno, među najtraženijim proizvodima su i proizvodi iz segmenta ljepota i zdravlje, ali i modni dodaci te oprema za različite sportove.
VEĆINA TROŠI KAO I LANI
Unatoč krizi s kojom smo suočeni, izgleda da ne planiramo previše štedjeti u božićno vrijeme. Takvi su barem rezultati ankete koju je proveo Jeftinije.hr (dio grupe Heureka) među više od 5.400 online korisnika. Više od polovice potrošača ove će godine za božićne poklone potrošiti jednak iznos novca kao i lani.
Ipak, primjećuju se određene promjene u kupovnim navikama domaćih potrošača. U prvom redu, promišljenija kupnja i veći oprez pri odabiru i usporedbi željenih proizvoda kako bi se izbjegla kupnja beskorisnih ili nepotrebnih poklona. Odlična vijest za svakog web trgovca je i podatak da će čak 44% potrošača ove godine barem polovicu svih poklona kupiti online.
A pri odabiru poklona najviše ispitanika, njih 60%, je navelo cijenu kao odlučujući faktor dok je gotovo 53% njih istaknulo i važnost kvalitete, odnosno dugotrajnosti proizvoda. Što se tiče potrošnje, 24% ispitanih potrošit će između 700 i 1.000 kuna, a najveći dio hrvatskih potrošača u prosjeku će darivati tri do četiri osobe.
Nešto manje (24%) će kupiti poklone za pet ili šest osoba, a samo 4% potrošača će kupiti poklone za više od 20 ljudi. Više od polovice ispitanika (57%) će potrošiti isti iznos novca kao i prošle godine dok će 31% ispitanika biti štedljivije u odnosu na prošlu godinu i potrošit će manji iznos na kupnju blagdanskih poklona.
MALI KUĆANSKI APARATI, BIJELA TEHNIKA I KNJIGE
Prema podacima Jeftinije.hr, portala za usporedbu cijena u web trgovinama, ove je godine najveće iznenađenje Black Friday rasprodaja bila činjenica da su najmanje traženi bili proizvodi koji se tradicionalno najviše kupuju za vrijeme Crnog petka poput televizora, mobitela, laptopa i pametnih satova dok su među najtraženijima bili usisavači, sušilice, perilice rublja i parfemi.
BLACK FRIDAY 2022, ANALIZA JEFTINIJE.HR
Najveći hit ove godine bile su knjige s potražnjom većom od 1100%, odvlaživači zraka za kojima je potražnja porasla više od 100% te muške jakne koje su bile 85% traženije nego prošle godine. Među najpopularnijim kategorijama našli su se usisavači (+40%), perilice rublja (+27%), sušilice rublja (+9%) te parfemi (+27%).
Najveći pad potražnje, u odnosu na prošlu godinu, zabilježen je u kategorijama mobitela (-13%), televizora (-20%), pametnih satova (-20%), laptopa (-32%) te robotskih usisavača (-56%). Iako su Black Friday akcije uglavnom završile, vrhunac online prodaje odvija se u prva dva tjedna prosinca.
Najkasniji datum za ovogodišnje blagdanske online narudžbe ovisi o pojedinim trgovcima i dobavljačima, ali za opuštenu božićnu kupnju preporuka je da se narudžbe obave do 18. prosinca kako bi sve bilo dostavljeno na vrijeme.
Gotovo pola milijarde kuna potrošeno na ‘Crni petak’
Na ovogodišnji Crni petak, 25. studenoga, trgovci u Hrvatskoj ispostavili su 3,96 milijuna računa, 11% više no na isti taj dan lani, a vrijednost im je dosegnula 493 milijuna kuna, što je skok na godišnjoj razini od 16%, podaci su Porezne uprave iz sustava fiskalizacije. Podaci iz sustava fiskalizacije u djelatnosti trgovine na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikala, dostavljeni na upit Hine, pokazuju da je na prošlogodišnji Crni petak, koji je ‘pao’ na 26. studenoga, fiskalizirano 3,6 milijuna računa, ukupne vrijednosti 424,1 milijun kuna.
Ovogodišnji broj i iznos fiskaliziranih računa očekivano je nadmašio i pandemijski Crni petak, onaj u 2020., i to za 19% u broju, a za 26% u iznosu, a također i onaj iz 2019. godine, pri čemu je ove godine izdano četiri posto više računa, uz rast njihove vrijednosti za 16%, pokazuju podaci Porezne uprave.
Crni petak (Black friday) kolokvijalni je naziv petka nakon Dana zahvalnosti u Sjedinjenim Državama, koji označava početak predblagdanske kupovine. Taj se običaj, kojeg karakteriziraju sniženja u trgovinama, proširio diljem svijeta, pri čemu se popusti i promotivne prodaje najčešće protežu i na razdoblje duže od samo jednog dana.
Podaci Porezne uprave tako pokazuju da je u tjednu u kojem je Crni petak na godišnjoj razini u trgovini na malo ostvaren skok u broju računa za pet posto, a u iznosu za 14%. Pritom je od 21. do 27. studenoga izdano 22,9 milijuna računa, čija je vrijednost dosegnula 2,5 milijardi kuna dok je u razdoblju od 22. do 28. studenoga lani bilo izdano 21,8 milijuna računa, ukupne vrijednosti 2,2 milijarde kuna.
Brojke iz ovogodišnjeg tjedna nadmašuju i one iz pretkrizne 2019., kada su trgovci od 25. studenoga do 1. prosinca izdali 21,7 milijuna računa, čija je vrijednost dosezala 1,9 milijardi kuna.
