Proteini su ključni čimbenik u rastu i razvoju naših mišića, kože, kose, noktiju, ali i unutarnjih organa, kao što su srce i mozak, te u nadomještanju oštećenih i odumrlih stanica. Oni poboljšavaju i proizvodnju hormona te jačaju imunološki sustav.
Pišu: Elma Garibović i Laura Horvatuš, analitičarke, Valicon
Da trendovi mogu biti itekako korisni i imati izravne benefite po nas kao izravne ili neizravne sljedbenike, svjedoči trend ‘zdravog’, odnosno ‘fitness’ životnog stila koji je aktualan već duži vremenski period. Kada se prisjetimo lockdowna i ‘korona razdoblja’ te da smo svi bili znatno više vremena nego inače u svojim domovima, vjerujemo da je dosta nas pratilo zbivanja po društvenim mrežama, pa tako i razne fitness trenere, influencere koji su nesebično dijelili savjete i razne videe treninga i prikaza vježbi koje su neki od danas počeli primjenjivati kod kuće ili su nas potakli na odlazak u teretanu.
U svakom slučaju, više smo hodali, trčali, vozili bicikl te općenito bili na svježem zraku. Svatko tko se iole bavi nekom vrstom fizičke aktivnosti, razmišlja o povećanom proteinskom unosu u organizam ili barem dovoljnom unosu proteina kroz svoje obroke u danu kako bi zadovoljio potrebe svog organizma.
Kako bismo saznali paze li građani na povećani unos proteina u svojoj prehrani, u kojim sve oblicima unose proteine, koje proizvode bogate proteinima i koliko često konzumiraju, koju marku industrijskih proizvoda bogatih proteinima kupuju, konzumiraju li whey ili biljni protein te, naposljetku, prati li taj povećani unos proteina i bavljenje nekom fizičkom aktivnosti, proveli smo kratko istraživanje na općoj populaciji Valicon JaZnam.hr panela u dobi od 18-75 godina, u razdoblju 18 – 20. siječnja 2023.
ZAŠTO SU KLJUČNI ZA ORGANIZAM
Za početak bi valjalo objasniti što su to bjelančevine, odnosno popularno zvani proteini, zašto su upravo oni ključni za naš organizam i koliki je njihov optimalni dnevni unos? Dakle, proteini ili bjelančevine su tvari, koje su uz vodu, najvažnije našem organizmu za njegovo pravilno funkcioniranje. Upravo su proteini ključni čimbenik u rastu i razvoju naših mišića, kože, kose, noktiju, ali i unutarnjih organa, kao što su srce i mozak, te u nadomještanju oštećenih i odumrlih stanica.
Također, proteini poboljšavaju i proizvodnju hormona te jačaju imunološki sustav. Svaka stanica u našem tijelu sadrži bjelančevine te je njihova dnevna doza neophodna za zdravlje. Uloga aminokiselina je izgradnja bjelančevina.
Postoje dvije vrste aminokiselina: one koje se ne mogu samostalno obnavljati u organizmu te ih moramo unositi prehranom – esencijalne aminokiseline; i neesencijalne aminokiseline koje organizam može stvoriti ili iz ugljikohidrata ili iz esencijalnih aminokiselina. Proteine nalazimo u različitim vrstama namirnica, od onih životinjskog podrijetla, poput mesa, riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, sira do biljnih bjelančevina kao što su mahunarke, žitarice, grah, leća, pšenica, riža, kukuruz, ječam raž te soja.
DNEVNI UNOS
Dnevni unos proteina ovisi o raznim čimbenicima kao što su godine, tjelesna težina, količina tjelesne aktivnosti te ciljevi pojedinca, ovisno o tome želi li smršaviti, održavati ili izgraditi mišićnu masu. Smatra se da je minimalna dnevna porcija proteina 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine, no ujedno da je to i nedovoljna količina proteina za većinu ljudi. Različite studije dolaze do zaključka da je optimalna količina barem 1,2 grama po kilogramu tjelesne težine, s tendencijom na više što je naš stil života aktivniji.
Također, trenutno ne postoji dokazana štetnost prekomjernog unosa proteina na naš organizam, no osobe koje imaju zdravstvene probleme s bubrezima ili jetrom o korištenju proteinskih suplemenata trebale bi se konzultirati s liječnikom.
Dapače, uslijed manjka unosa proteina u organizam dolazi do bolesti kvašiorkor koja najviše oboljelih bilježi u zemljama u razvoju, posebno kod djece, a mogli bismo je okarakterizirati kao kroničnu proteinsko-energetsku pothranjenost.
Kada smo naše ispitanike upitali paze li na povećani dnevni unos proteina u prehrani, njih 36% odgovara potvrdno. Velika većina njih (Graf 2.) proteine unosi isključivo iz namirnica (biljnog ili životinjskog podrijetla), čak njih 79%, te je među njima značajno više onih u dobi 45-59 i 60-75 godina u odnosu na mlađe (18-29 godina).
Oko ¼ ispitanika kombinira namirnice i proizvode s povećanim udjelom proteina, a među njima je značajno više najmlađe populacije u odnosu na dvije starije skupine građana. Zanimljivo, 1/10 građana proteine crpi isključivo iz proizvoda s povećanim udjelom proteina, a značajno više onih iz Sjeverne Hrvatske u odnosu na ispitanike iz Slavonije, što nas ne čudi zbog tipične slavonske prehrane koja je bogata mesnim prerađevinama bogatim proteinima.
NAJČEŠĆE KONZUMIRANI PROIZVODI
Na pitanje koje sve proizvode bogate, odnosno obogaćene proteinima ispitanici konzumiraju (Graf 3.), vidimo da najveći broj njih, 62%, konzumira posni sir, slijede različiti mliječni napitci, popularno zvani shakeovi (43%), proteinski pudinzi (40%), skyr (38%). Oko 1/3 ispitanika konzumira suho meso (beef, chicken, turkey jerky) te proteinske čokoladice, pločice. Proteinski čips i proteinske kolačiće konzumira najmanji broj ispitanika, njih 8%.
Gotovo polovica ispitanika navodi da namirnice, odnosno proizvode bogate proteinima konzumira nekoliko puta tjedno (Graf 4.). Iz uvodnog dijela smo saznali kako je za pravilno funkcioniranje našeg organizma poželjno da kroz cjelodnevni unos namirnica uvrstimo proteine, a to čini 17% ispitanika. Njih 20%, značajno više iz Sjeverne Hrvatske naspram Slavonije, Zagreba i Dalmacije, se trudi da barem 1-2 obroka u danu sadrži proteine.
Otprilike 1/10 ispitanika namirnice ili proizvode bogate proteinima konzumira svega nekoliko puta mjesečno ili rjeđe.
Naše domaće marke, ’z bregov (Vindija) (22%) i Dukat (16%), su upravo one marke koje ispitanici najčešće konzumiraju kada je riječ o proizvodima s povećanim udjelom proteina. Na trećem mjestu se nalazi Lidlova robna marka Pilos (14%), a zatim slijede marke specijaliziranih web shopova kao što su Me first, Proteinella – HealtyCo, Nutrend, My protein i ostale (11%).
MJESTO KUPOVINE
Gotovo polovica ispitanika koji konzumiraju whey ili biljni protein navode kako taj proizvod najčešće kupuju preko web shopova specijaliziranih trgovina (Graf 6.). Žene su te koje takav oblik kupovine prakticiraju značajno češće od muškaraca. Otprilike ¼ ispitanika whey, odnosno biljni protein kupuje u fizičkim specijaliziranim trgovinama, dok 17% njih takav proizvod kupuje u fizičkim trgovinama široke potrošnje.
Whey, odnosno biljni protein, 29% ispitanika najčešće naručuje preko My protein web shopa, zatim slijedi Gym beam s 20% ispitanika te Proteini.si sa 17% ispitanika. Tvornica zdrave hrane se nalazi na četvrtom mjestu s udjelom od 13% ispitanika kojima je ta trgovina prvi izbor kada je riječ o whey ili biljnom proteinu. (Graf 7.)
FIZIČKA AKTIVNOST ISPITANIKA
Nešto više od polovice ispitanika navodi da se bavi nekim oblikom fizičke aktivnosti te su muškarci ti koji se značajno više nego žene bave nekim oblikom fizičke aktivnosti. Kao aktivnost kojom se najčešće bave (Graf 9.) ispitanici navode hodanje (61%), vožnju bicikla (30%), kućne treninge (25%) te trčanje (18%).
Najmanji broj ispitanika se bavi dvoranskim sportovima poput košarke, odbojke, rukometa te plesom, klizanjem i rolanjem. Hodanje i kućne treninge žene prakticiraju značajno više od muškaraca.
Preko 50% ispitanika koji su rekli da aktivno hodaju kažu kako tu aktivnost provode svakodnevno, dok su trčanje (49%), vožnja biciklom (38%), planinarenje (39%), teretana (37%) te kućni treninzi (33%) aktivnost kojom se ispitanici najčešće bave jednom do dva puta tjedno.
RAST POZITIVNOG TRENDA
Iz provedenog istraživanja smo saznali da, iako nešto više od trećine ispitanika pazi na povećani unos proteina, čak 79% njih proteine unosi iz namirnica biljnog ili životinjskog podrijetla. Podatak za koji se nadamo da će samo rasti je taj koji nam govori da gotovo polovica ispitanika nekoliko puta tjedno konzumira proizvode ili namirnice bogate proteinima.
Kada je riječ o vjernosti marki proizvoda s povećanim udjelom proteina, saznali smo da su naše domaće marke, ’z bregov i Dukat, prvi, odnosno drugi izbor ispitanika. Konzumenti whey, odnosno biljnog proteina, kupnju obavljaju preko web shopa specijaliziranih trgovina te nas je za kraj obradovao podatak da se nešto više od polovice ispitanika bavi nekim oblikom fizičke aktivnosti na tjednoj razini.
Nadamo se da će ovaj pozitivan trend samo rasti i da će sve većem broju građana proteinska prehrana postati dio svakodnevice.
Izvor: VALICON, online anketa na nacionalno reprezentativnom uzorku n=528, od 18. – 20. siječnja 2023., stat. pogreška uzorka: +/- 4,21%. Rezultati su reprezentativni za hrvatsku internetsku populaciju od 18 do 75 godina, prema dobi, spolu, starosti, obrazovanju i regiji.
GLOBALNI TRENDOVI NA TRŽIŠTU PROTEINA
Tržište proteina na globalnom nivou se širi i evoluira kako potražnja potrošača za njima raste. Od ‘biljnog mesa’ sljedeće generacije do proteinskih grickalica za konzumaciju ‘u pokretu’ i bioaktivnih sastojaka mliječnih proteina važnih za sportske aktivnosti – proteini ispunjavaju sve potrebe današnjih potrošača.
Na vrhu top liste proteina po volumenu na globalnom tržištu, prema podacima Američkog instituta za mliječne proizvode, nalaze se soja i mliječni proizvodi, a zatim slijede grašak, pšenica, krumpir i riža. Snažan interes potrošača za proteine, koji je u stalnom porastu, otvara nove mogućnosti kada se radi o funkcionalnim prednostima različitih proteina, raznolikosti proteina u prehrani i novim izvorima proteina.
RAST POTRAŽNJE ZA BILJNIM PROTEINIMA
Biljni proteini nastavljaju dobivati na značaju, posebno u Europi i Sjevernoj Americi. Kako sve više potrošača usvaja fleksitarijanski način života, potražnja za mesom biljnog podrijetla raste. U SAD-u je, primjerice, skoro polovina (45%) potrošača probala ili redovito jela govedinu biljnog podrijetla, a kao glavni razlog za odabir biljnog mesa ispitanici su naveli da se zbog njega osjećaju zdravije – prema istraživanju Glanbia Nutritionalsa o mesu biljnog podrijetla, provedenom u siječnju 2020.
Mliječni proizvodi biljnog podrijetla također nastavljaju rasti na globalnom nivou, a globalni istraživač tržišta FMCG Gurus u istraživanju iz srpnja 2021. navodi da su glavni pokretači njihove konzumacije životno okruženje (63%), zdravlje (62%) i okus (60%). Proizvodi za sportaše napravljeni od biljnih proteina također se razvijaju.
Dok sojini proteini ostaju glavni biljni proteini za prehrambene proizvode, problemi GM kontaminacije usjeva (posebno u Europi) i zabrinutost oko alergena i fitoestrogena, dovode do približavanja biljnim proteinima koji nisu sojini. Proteini graška su biljni proteini koje sve više biraju proizvođači koji žele zaobići probleme oko soje. Iako je tržište proteina graška još uvijek malo, samo djelić tržišta proteina soje, brzo se širi kako bi zadovoljilo potražnju.
MLIJEČNI PROTEINI PREDNJAČE U PREMIUM PROIZVODIMA
Mliječni proteini, koji uključuju proteine sirutke i mlijeka, nastavljaju biti vodeći u premium segmentu kao što su sportska prehrana, klinička prehrana i formula za bebe. Poznati kao potpuni izvor proteina, mliječni proteini također nude važne prednosti u odnosu na sojine proteine kada je riječ o okusu i funkcionalnosti.
Očekuje se da će mliječni proteini dobiti udio u nišama koje naglašavaju kvalitetu proteina. Primjeri uključuju svježe mliječne proizvode poput jogurta i sladoleda, proizvode za dojenčad i djecu te proizvode sportske prehrane kao što su gotovi napitci i proteinske pločice (barovi).
Kategorija sportske prehrane posebno je karakteristična zbog toga što se njezini potrošači dosta bave prehranom i vjerojatno razumiju ne samo koncept kvalitete proteina, već i kakav učinak na organizam ima upotreba različitih vrsta proteina. Na primjer, proteini sirutke koji se brzo apsorbiraju su popularni za izgradnju i održavanje mišića poslije treninga, dok su mliječni proteini koji se sporo apsorbiraju poznati po tome što osiguravaju produženo oslobađanje i sitost. U SAD-u, mliječni proizvodi su preferirani izbor proteina za piće.
ALTERNATIVNI PROTEINI
Rastuća potražnja za proteinima pokrenula je interes za alternativnim proteinima bilo da je u pitanju kulinarska avantura ili cjelokupan način prehrane. Upotreba novih proteina dobivenih iz sjemenki, orašastih plodova, mahunarki, gljiva ili algi dobar su način da se svakom proizvodu ‘doda’ uzbuđenje uz, naravno, zdravstvene benefite korištenja raznovrsnih proteina. Proizvođači sada mogu birati i razne novije proteinske sastojke, kao što su proteini konoplje, suncokreta, bundeve, lana i chia sjemenki.
Mješavine životinjskih i biljnih proteina ili životinjskih i proteina gljiva predstavljaju još jedan pristup zadovoljavanju potreba potrošača za raznovrsnim proteinima. Ovakve vrste proteinskih mješavina omogućavaju potrošaču da, s jedne strane, uživa u potpunim prednostima životinjskih proteina, a s druge strane – i u prednostima superhrane kakvu predstavljaju određene vrste biljaka i gljiva.
Miješani hamburgeri od govedine i gljiva te mliječno bademovo mlijeko rani su primjeri ovog trenda. Biljne mješavine proteina su također u porastu, posebno u proizvodima za vegansku sportsku prehranu koji su formulirani tako da budu izvor kompletnog proteina.
KAKO SU PROTEINI POSTALI ‘MAINSTREAM’
Europa i Sjeverna Amerika prednjače u potrošnji proteina po glavi stanovnika, a među potrošačima su popularni i životinjski i biljni proteini. Najmanja potrošnja proteina po glavi stanovnika može se naći u podsaharskoj Africi i u azijskim zemljama (s izuzetkom Kine), gdje većina proteina u prehrani dolazi iz biljaka.
Rastući prihodi u Kini, kao i u mnogim drugim ekonomijama u razvoju, potiču povećanje potrošnje proteina u skladu s približavanjem zapadnom načinu prehrane. U zemljama s visokim dohotkom, potražnja za proteinima u kombinaciji s visokim raspoloživim prihodima dovela je do baze potrošača koja je počela očekivati proteine. Proteini više nisu važni samo za konzumente sportske prehrane.
‘Mainstream’ potrošači znaju da proteini podržavaju sitost, gubitak težine, kao i izgradnju i održavanje mišića. S većim postotkom stanovništva s prekomjernom težinom ili gojaznošću i rastućom populacijom starijih osoba koja se trudi prehranom ublažiti efekte starenja (kao što je gubitak mišića), jasno je da proteini zadovoljavaju opće potrebe. Potrošači traže više proteina u svojim obrocima, kao i u pićima i grickalicama. Kao rezultat toga, mnogi redovno provjeravaju koliko grama proteina sadrži pojedini proizvod.
ŠTO POTROŠAČI ŽELE
Proizvođači hrane, pića i suplemenata su svjesni interesa potrošača za proteine, ali razumijevanje onoga što potrošači traže kada se radi o vrsti proteina, količini, obliku, proporciji i zdravstvenim benefitima nije uvijek tako jasno. U nastavku donosimo pregled vodećih globalnih trendova kada su u pitanju proteini.
Fleksitarijanci: miješanje mliječnih i biljnih opcija
Diljem svijeta, sve veći postotak potrošača mijenja svoju prehranu kako bi uključio više opcija temeljenih na biljkama. Mliječni proizvodi na bazi biljaka popularan su način da se to napravi, s 41% globalnih potrošača koji kažu da jedu ili piju alternative mliječnim proizvodima. Međutim, istraživanje FMCG Gurusa pokazuje i da se većina ovih potrošača ne odriče tradicionalnih mliječnih proizvoda, već umjesto toga prihvaća fleksitarijanski način prehrane. Preklapanje u postotcima potrošača koji koriste mliječne proizvode i alternative mliječnim proizvodima ukazuje na značajan postotak onih koji konzumiraju obje vrste. Faktori koji utječu na izbor proizvoda uključuju motivaciju potrošača za potrošnju, kao i gdje i s kim jedu i piju. Ovaj fleksitarijanski pristup omogućava potrošačima da svojoj prehrani dodaju benefite mliječnih proizvoda na bazi biljaka koje traže (kao što su održivost, zdravlje i okus), bez eliminiranja svojih omiljenih mliječnih proizvoda.
Proteinske grickalice za konzumaciju ‘u pokretu’
Potrošači ‘koji su u gužvi i žurbi’ također su potrošači ‘u pokretu’. Proteinska užina koja se može pojesti ‘s nogu’ dobro funkcionira s ovim načinom života. Proteinske grickalice za konzumaciju ‘u pokretu’ mogu se jesti / piti na poslu, u automobilu, u teretani, u školi ili vani tijekom džogiranja ili planinarenja. Užina s proteinima nudi potrošačima opciju zdrave grickalice i osigurava sitost, kao i podršku vježbanju. Proteinima obogaćene pločice (barovi) i Ready-todrink proteinski napitci su višegodišnji favoriti među potrošačima koji grickaju u pokretu, a proteinske vode su važna kategorija u nastajanju. Vrećice grickalica sa sjemenkama i orašastim plodovima, mljeveni sir, maslac od orašastih plodova i jogurt su također jednostavne opcije za konzumaciju proteina ‘u pokretu’. Male veličine porcija i pakiranje za jednu osobu / porciju su ključne prednosti grickalica za konzumaciju ‘u pokretu’.
Unaprijeđeno ‘meso’ na biljnoj bazi
Tržište ‘biljnog mesa’ brzo se proširilo. Novi igrači u industriji su udvostručili optimizaciju proizvoda kako bi riješili nedostatke ranijeg mesa biljnog podrijetla, s fokusom na teksturu i okus. U SAD-u, 71% potrošača preferira meso biljnog podrijetla koje u velikoj mjeri oponaša okus mesa, prema istraživanju Mintela iz 2020. Okus nije jedino poboljšanje ‘biljnog mesa’ za kojim potrošači žude. Meso biljnog podrijetla s jasnim etiketama i tvrdnjama trend je proizašao iz zabrinutosti potrošača oko dugih, kompliciranih etiketa sastojaka koje se često nalaze na pakiranjima ‘biljnog mesa’. Skraćivanje izjava o sastojcima, uz održavanje prihvatljive teksture, je glavni izazov. Meso biljnog podrijetla koje nutritivno može parirati životinjskom mesu također je u fokusu, posebno kada je riječ o sadržaju vitamina, minerala i natrija.
Održivi proteini
Pitanje oko ekološki održivih proteina u velikoj su meri pokrenuli milenijalci, ali ga također podržava generacija Z. Hrana i pića napravljeni od održivijih proteina daju potrošačima mogućnost da podrže proizvode koji su u skladu s njihovim vrijednostima. Održivi proteini mogu zahtijevati manje zemlje ili svježe vode za proizvodnju ili mogu biti povezani s manje stakleničkih plinova. Proteini iz usjeva otpornih na klimatske promjene, kao što su autohtoni proso otporan na sušu u Indiji i kvinoja u Boliviji, također se mogu smatrati održivijim, kao i proteini iz stočarske poljoprivrede koji su više povezani sa zemljom, poput mliječnih proizvoda dobivenih od životinja hranjenih travom. Iza prerađenih proteina – iz sporednih tokova proizvodnje hrane, proteina povezanih s regenerativnim poljoprivrednim praksama i morskih proteina, kao što su alge, također mogu stajati uvjerljive priče o održivosti.
Bioaktivni proteini
Potrošači koji se bave sportom potiču potražnju za bioaktivnim sastojcima na bazi proteina, a zbog niza prednosti koji oni mogu pružiti vezano uz sintezu mišića i izdržljivost. Kontrola tjelesne težine još je jedan razlog upotrebe bioaktivnih supstanci na bazi proteina – na primjer, izolat mliječnih proteina može utjecati na brzinu probave i povećati sitost. S globalnim porastom stope pretilosti, upotreba bioaktivnih sastojaka u proizvodima za mršavljenje ključno je područje djelovanja. Postoje i bioaktivni sastojci na bazi proteina koji mogu doprinijeti boljem imunitetu, pa čak i zdravlju kože. Ove bioaktivne supstance nisu ograničene samo na prehrambenu industriju. Također, raste potražnja na tržištu osobne njege pa se tako bioaktivni sastojci koji povećavaju kolagen koriste u anti-aging proizvodima za njegu lica.
Izbor prave proteinske opcije
Potrebe potrošača za proteinima mogu biti različite pa je dobro da na tržištu postoji veliki broj proteinskih proizvoda koji mogu zadovoljiti ove potrebe – uključujući proteinske koncentrate, izolate, hidrolizate i bioaktivne supstance, dostupne iz životinjskih i biljnih izvora. Postoje proteinske opcije pogodne za sve vrste hrane, pića i suplemenata, kao i za proizvode za osobnu njegu.
Najjednostavniji pristup odabiru pravog proteinskog sastojka – da bi se napravio najbolji proizvod za ciljanog potrošača – je da se najprije utvrdi koji su to benefiti koji su njemu potrebni. Nisu svi proteini jednaki. Razlike u kvaliteti hranjivih sastojaka, funkcionalnosti, okusu, troškovima, zdravstvenim prednostima i percepciji potrošača utjecat će na izbor proteina.
Ono što najbolje funkcionira u proteinskoj pločici možda nije idealno za proteinsku vodu ili meso biljnog podrijetla. U razvoju novog proteinskog proizvoda ili povećanju proteina u postojećem proizvodu u skladu s današnjim vrhunskim globalnim trendovima na tržištu proteina – od održivih biljnih i mliječnih proteina do najsuvremenijih bioaktivnih proteina, odabir dobavljača kvalitetnih sastojaka koji su eksperti u istraživanju i razvoju proteina je ključan.
