S obzirom na sve veći interes potrošača za povećanim unosom proteina, prehrambena industrija nastavlja razvijati sve širu paletu proteinskih proizvoda koji odgovaraju različitim prehrambenim potrebama
Proteini su osnovni gradivni elementi ljudskog tijela i igraju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima. Njihov adekvatan unos neophodan je za pravilno funkcioniranje organizma, oporavak mišića, zdravlje kostiju te održavanje energije i sitosti. S obzirom na sve veći interes potrošača za povećanim unosom proteina, prehrambena industrija razvija sve širu paletu proteinskih proizvoda koji odgovaraju različitim prehrambenim potrebama.
Važnost unosa proteina
Proteini su sastavljeni od aminokiselina, koje su ključne za mnoge biološke funkcije. Njihova uloga u organizmu uključuje:
• Izgradnju i obnovu mišićnog tkiva – Proteini su ključni za rast i regeneraciju mišića, osobito nakon tjelesne aktivnosti.
• Podršku imunološkom sustavu – Antitijela, koja štite tijelo od infekcija, sastoje se od proteina.
• Regulaciju hormona i enzima – Mnogi hormoni i enzimi su proteinske strukture koje omogućuju normalno funkcioniranje metabolizma.
• Održavanje zdravlja kože, kose i noktiju – Keratin, kolagen i elastin, koji su odgovorni za zdrav izgled kože i kose, također su proteini.
• Dugotrajan osjećaj sitosti – Proteini se sporije probavljaju od ugljikohidrata i masti, čime smanjuju osjećaj gladi i podržavaju kontrolu tjelesne težine.
Gdje nalazimo proteine
Proteini se mogu pronaći u raznim namirnicama, a dijelimo ih na životinjske i biljne izvore.
1. ŽIVOTINJSKI IZVORI PROTEINA
• Meso i perad – Govedina, piletina, puretina, svinjetina i janjetina bogati su visokokvalitetnim proteinima.
• Riba i plodovi mora – Losos, tuna, sardine i školjke pružaju obilje proteina i zdravih masti.
• Jaja – Jedan od najkompletnijih izvora proteina, sadrže sve esencijalne aminokiseline.
• Mliječni proizvodi – Mlijeko, sir, jogurt i skuta sadrže proteine poput kazeina i sirutke, koji su lako probavljivi.
2. BILJNI IZVORI PROTEINA
• Mahunarke – Grah, leća, slanutak i soja su bogati proteinima i vlaknima.
• Orašasti plodovi i sjemenke – Bademi, orasi, lanene i chia sjemenke sadrže proteine i zdrave masti.
• Cjelovite žitarice – Kvinoja, zob i smeđa riža osiguravaju dobru količinu proteina i složenih ugljikohidrata.
• Biljni proteini u prahu – Proteini graška, soje i riže često se koriste kao dodatak prehrani za povećanje unosa proteina.
Odgovor proizvođača
Potrošači danas sve više traže proizvode koji im omogućuju jednostavan i praktičan način povećanja unosa proteina. Tržište proteinskih proizvoda raste, a proizvođači odgovaraju na ovaj trend razvojem inovativnih prehrambenih opcija. Nekoliko je načina kako se može zadovoljiti rastuća potražnja:
Proteinske pločice i napici
Proteinske pločice i shakeovi postali su popularni među osobama koje vode aktivan način života. Ovi proizvodi nude brz i jednostavan izvor proteina koji se može konzumirati u pokretu.
Obogaćeni mliječni proizvodi
Mliječni proizvodi s povećanim udjelom proteina, poput grčkog jogurta, pudinga i proteinskog mlijeka, predstavljaju izvrstan način za povećanje unosa proteina bez promjene prehrambenih navika.
Biljni proteinski proizvodi
S obzirom na rastući broj vegetarijanaca i vegana, sve je veća potražnja za biljnim proteinskim proizvodima. Proteinski burgeri, biljni mliječni proizvodi i tofu odlične su alternative za one koji žele smanjiti unos životinjskih proteina.
Proteinska tjestenina i kruh
Obogaćivanje osnovnih prehrambenih proizvoda proteinima omogućuje lakše uključivanje proteina u svakodnevnu prehranu. Suplementi i proteinski dodaci Za sportaše i osobe s povećanim potrebama za proteinima, proteinski prašci i dodaci prehrani mogu biti koristan dodatak prehrani.
Proteini su ključni za zdravlje i dobrobit organizma, a njihova prisutnost u prehrani je neophodna za pravilno funkcioniranje tijela. Raznoliki izvori proteina omogućuju potrošačima da prilagode unos svojim prehrambenim preferencijama i potrebama.
Kada rastu potrebe za unos proteina
Povećanu potrebu za unosom proteina imaju određene skupine ljudi čiji organizam zahtijeva više proteina zbog specifičnih fizioloških potreba, životnog stila ili zdravstvenog stanja. Tko najviše treba povećan unos proteina?
Sportaši i fizički aktivne osobe
• Intenzivni treninzi uzrokuju mikrooštećenja mišića, a proteini su ključni za oporavak i rast mišićnog tkiva. • Sportaši, posebno oni koji se bave bodybuildingom, atletikom ili izdržljivostim sportovima, trebaju više proteina kako bi održali mišićnu masu i ubrzali regeneraciju.
Osobe koje žele izgraditi mišićnu masu
• Povećan unos proteina neophodan je za ljude koji žele dobiti na mišićnoj masi, jer tijelo koristi proteine za sintezu novih mišićnih vlakana.
Starije osobe
• S godinama dolazi do prirodnog gubitka mišićne mase (sarkopenije), a veći unos proteina može pomoći u očuvanju mišićne snage i mobilnosti.
Osobe koje se oporavljaju od ozljeda ili operacija
• Tijelo treba više proteina za regeneraciju tkiva, zacjeljivanje rana i oporavak od medicinskih zahvata ili trauma.
Trudnice i dojilje
• Tijekom trudnoće i dojenja povećava se potreba za proteinima jer su oni ključni za rast i razvoj fetusa i kasniju proizvodnju mlijeka.
Osobe koje žele smršavjeti
• Proteini povećavaju osjećaj sitosti i pomažu u očuvanju mišićne mase dok se gubi masno tkivo, što ih čini važnim u dijetama za mršavljenje.
Osobe s određenim zdravstvenim stanjima
• Dijabetičari mogu imati koristi od povećanog unosa proteina kako bi stabilizirali šećer u krvi.
• Osobe s kataboličkim bolestima (npr. rak, kronične bolesti) često trebaju više proteina za održavanje mišićne mase.
Povećan unos proteina može se postići kroz prehranu bogatu kvalitetnim izvorima proteina ili pomoću dodataka prehrani, ovisno o individualnim potrebama.
Kada ih konzumirati
Proizvodi s povećanim udjelom proteina mogu se konzumirati u različito doba dana, ovisno o ciljevima i potrebama pojedinca.
Ujutro za dobar početak dana
• Konzumiranje proteinskog doručka pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi i osigurava dugotrajan osjećaj sitosti.
• Primjeri: grčki jogurt, proteinske palačinke, jaja, proteinski smoothie.
Prije treninga
• Proteini prije treninga mogu pomoći u smanjenju mišićnog umora i podržati oporavak.
• Najbolji izvori: proteinski shake, orašasti plodovi, jaja ili nemasni mliječni proizvodi.
Nakon treninga za oporavak mišića
• Konzumacija proteina unutar 30-60 minuta nakon vježbanja pomaže u obnovi mišićnog tkiva i rastu mišića.
• Primjeri: whey protein shake, pileća prsa, tuna, skuta ili proteinske pločice.
Kao međuobrok
• Proteinski međuobroci smanjuju osjećaj gladi između obroka i sprečavaju prejedanje.
• Primjeri: bademi, proteinske pločice, sir s orašastim plodovima ili proteinski jogurt.
Tijekom mršavljenja
• Visokoproteinski obroci povećavaju sitost i pomažu u očuvanju mišićne mase tijekom gubitka kilograma.
• Najbolji izvori: nemasno meso, mahunarke, kvinoja, proteinski kruh.
Prije spavanja za noćni oporavak
• Spori proteini poput kazeina pomažu u regeneraciji mišića dok spavamo i sprječavaju razgradnju mišićne mase.
• Primjeri: svježi sir, grčki jogurt, proteinski shake na bazi kazeina.
