Prema regulativi EU-a, kao i prema hrvatskim propisima, stranci moraju biti izjednačeni u svojim pravima i plaći, odnosno primanjima s hrvatskim državljanima zaposlenima kod tog istog poslodavca. Razlog tome jest da se ne stvori nelojalna konkurencija, ali i da se zaštite neka osnovna prava stranaca na radu u Republici Hrvatskoj.
Piše: Krešimir Lipovšćak, Partner, Crowe Hrvatska
Uz potvrđeni manjak stanovnika u Hrvatskoj, koji je veći od drugog najvećeg grada u Hrvatskoj, te dva trenda koji su slični u cijeloj Europskoj Uniji – a to su pad nataliteta i manjak interesa za određena radno intenzivna zanimanja – ne treba čuditi da je u Hrvatskoj došlo do ‘masovnog’ uvoza strane radne snage.
Naravno, niti FMCG sektor nije imun na takva kretanja. Rad stranaca u FMCG sektoru obuhvaća niz kulturoloških i socijalnih aspekata života i rada stranaca u Hrvatskoj (npr. integracija u društvu i na radnome mjestu, radne i ostale navike, stopa kriminaliteta, itd). To su sve zasigurno interesantne i bitne teme, no mi ćemo se ovdje posvetiti pitanju što mora učiniti proizvođač ili trgovac kada želi zaposliti stranca u svom poduzeću?
POJAM STRANCA
Kada govorimo o zapošljavanju stranaca i radnim dozvolama ne govorimo o definiciji iz udžbenika i svakodnevnoga govora nego o onome kako taj pojam definira Zakon o strancima. Premda su stranci svi koji nemaju hrvatsko državljanstvo, radnu dozvolu načelno trebaju svi koji nisu državljani EU, a to su oni koje zakon naziva državljani trećih zemalja (npr. SAD, Australija, Indija). Stoga za takve strance treba izvidjeti način dobivanja radne dozvole.
NAČIN DOBIVANJA RADNE DOZVOLE
Način dobivanja radne dozvole (službeni naziv je ‘dozvola za boravak i rad’) ovisi o vrsti radnog mjesta i dužini boravka u Hrvatskoj.
1. Dozvole za boravak i rad na temelju testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Korak 1.
Poslodavci u FMCG sektoru moraju se za pronalaženje radne snage najprije obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji će provesti test tržišta rada (pronalazak radne snage na domaćem tržištu rada). Stoga je prvi korak da poslodavci zatraže provedbu testa tržišta rada u HZZ-u. Naravno, postoje i iznimke.
Test tržišta rada ne traži se kod sljedećih stavki bitnih za FMCG sektor:
• produljenja dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje,
• deficitarnih zanimanja (lista Upravnog vijeća HZZ-a)
• zapošljavanja u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine,
• ključnog osoblja u trgovačkim društvima,
• EU plave karte,
• osobe premještene unutar društva itd.
Ako HZZ ne može pronaći domaću radnu snagu, poslodavcu će dostaviti obavijest o rezultatu tržišta rada, a poslodavac može u roku od 90 dana od zaprimanja te obavijesti podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za stranca.
Korak 2.
Nakon podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravka i rad, Hrvatski zavod za zapošljavanje će elektroničkim putem dostaviti mišljenje za izdavanjem dozvole za boravak i rad za stranca kod hrvatskog poslodavca. Ovaj korak, tj. mišljenje HZZ-a nije potrebno u slučaju produženja dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog stranca te ako se radi o sezonskom zapošljavaju u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine. Uvjete koje mora ispunjavati poslodavac za izdavanjem pozitivnog mišljenja provjerava Hrvatski zavod za zapošljavanje, a uvjete za boravak stranca Ministarstvo unutarnjih poslova (to rade nadležne policijske postaje).
2. Dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada i bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Policijska postaja može samostalno izdavati dozvole za boravak i rad, odnosno kada nije potrebno provođenje testa tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zahtjevi za izdavanjem dozvole boravak i rad za koje nije potrebno provesti test tržišta rada niti pribaviti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odnose se na:
• produženje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje,
• sezonsko zapošljavanje državljanina treće zemlje u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine,
• ključno osoblje u trgovačkim društvima,
• EU plavu kartu,
• osobe premještene unutar društva itd.
Za gore navedene kategorije dozvola, zahtjev za izdavanjem dozvole za boravak i rad mogu podnijeti stranci ili poslodavac neposredno ili e-mailom u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema:
• mjestu namjeravanog boravka
• rada stranca ili
• sjedištu poslodavca.
O zahtjevu za radnom dozvolom odlučuje policijska uprava, odnosno policijska postaja prema mjestu boravišta, odnosno namjeravanog boravka državljanina treće zemlje.
3. Produljenje dozvole za boravak i rad
Zahtjev se podnosi najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad. Ako se traži produljenje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje, zahtjev se podnosi u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje, koja i odlučuje o produljenju. Ako se traži produljenje dozvole za boravak i rad za drugog poslodavca i/ili drugog državljanina treće zemlje, zahtjev se podnosi putem platforme HZZ/MUP.
O zahtjevu za produljenje dozvole za boravak i rad policijska uprava, odnosno policijska postaja, dužna je odlučiti prije isteka roka važeće dozvole za boravak i rad. Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad podnosi se najkasnije 15 dana prije isteka roka važenja navedene dozvole, a o zahtjevu se odlučuje u roku od tri dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
OMJER HRVATSKIH I STRANIH RADNIKA
Osnovno ograničenje kod zapošljavanja stranaca jest pitanje zaposlenih hrvatskih državljana, odnosno državljana europskog gospodarskog prostora u odnosu na strance, odnosno minimalnog broja zaposlenih hrvatskih državljana. Načelno, taj omjer ne postoji kod tzv. deficitarnih zanimanja s posebne liste HZZ-a te još nekih kategorija stranih radnika.
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Stranac koji ulazi u Hrvatsku i koji se zapošljava mora imati važeće zdravstveno osiguranje s propisanim pokrićem.
PLAĆA I DRUGA PRAVA
Prema regulativi EU-a, kao i prema hrvatskim propisima, stranci moraju biti izjednačeni u svojim pravima i plaći, odnosno primanjima s hrvatskim državljanima zaposlenima kod tog istog poslodavca. Razlog tome jest da se ne stvori nelojalna konkurencija, ali i da se zaštite neka osnovna prava stranaca na radu u Republici Hrvatskoj.
Svakako su zanimljive i statistike koje govore koja su najtraženija zanimanja za strance u FMCG sektoru. Prema zadnjim podacima HZZ-a u 2022. godini podneseno je gotovo 130 tisuća zahtjeva koji prethode izdavanju radne dozvole.
U dolje prikazanoj tablici odabrali smo zanimanja iz FMCG sektora koja su bila najtraženija za strance te koliko su bile bruto plaće. Zaključno, pred nama su još brojni izazovi zapošljavanja stranaca i očekivani značajniji porast njihovog zapošljavanja u svim zanimanjima u FMCG sekotru. Za takve je trendove vrlo bitno pripremiti se unaprijed.
Lista deficitarnih zanimanja relevantnih za
FMCG sektor po županijama:
Sve županije:
• Vozač teretnog vozila
• Vozač teretnog vozila s prikolicom
• Električar održavanja
• Slastičar
• Pekar
• Mesar
• Programer
• Dizajner korisničkog sučelja
• Sistemski administrator
Istarska, Primorskogoranska i Dubrovačkoneretvanska županija:
• Čistač
Sve morske županije, Grad Zagreb i Zagrebačka županija:
• Sezonski čistač
