Hrvatska se na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne u 2023. godini nalazi na 50. mjestu od ukupno 64 zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
Rezultat je to ovogodišnje ankete IMD-a provedene među višim rukovoditeljima u gospodarstvu (prosječno se anketira 100 rukovoditelja po gospodarstvu).
Iako je ove godine zabilježen pad na ljestvici konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je i dalje 10 mjesta bolje rangirana nego je bila u 2020. godini. Naime, lani je Hrvatska napredovala za 13 mjesta pa je ove godine zabilježena tek manja korekcija u ocjeni konkurentnosti, koja u posljednjih nekoliko godina bilježi značajno poboljšanje.
I ove godine prvo mjesto zauzima Danska, a slijede ju Irska i Švicarska.
Hrvatska je najbolje ocijenjena u tri područja: konkurentnosti vanjske trgovine, socijalne zaštite i cijena.
Najveća poboljšanja zabilježena su u javnim financijama s naglaskom na suficit proračuna opće države i rast kreditnog rejtinga zemlje, rastu izvoza usluga te rastu udjela žena u menadžmentu dok smo nazadovali zbog visoke stope inflacije, usporavanja rasta BDP-a, ali i pada efikasnosti u upravljanju vodama.
Ispitanici su kao najvažnije odlike hrvatskog gospodarstva istaknuli visoku kvalificiranost radne snage, dobro obrazovanje, kvalitetnu infrastrukturu i dinamičnost ekonomije.
Zanimljiva su i područja u kojima je Hrvatska među tri najkonkurentnije zemlje u svijetu. Najbolji smo po turističkoj potrošnji i rastu zaposlenosti, a među najbolje tri zemlje po stopama rasta BDP-a, radne snage i minimalne plaće.
S druge strane Hrvatska je među najgore tri ocijenjene zemlje zbog pada ukupno broja stanovnika, odljeva visoko kvalificiranih radnika iz gospodarstva, financijskoj pismenosti i učestalosti pripravništva na tržištu rada.
Po opterećenosti porezima smo na 61. mjestu među 64 zemlje, koje su sudjelovale u istraživanju, u kategoriji koja je ocjenjivala realno porezno opterećenje građana. Taj podatak je u skladu sa zahtjevima HUP-a za značajnim poreznim rasterećenjem.
„Hrvatska ima visoko kvalificiranu radnu snagu i dobru infrastrukturu i to joj daje ogroman potencijal za povećanje konkurentnosti, ali su za jači iskorak nužne reforme sustava u cilju efikasnije uporabe javnog novca i resursa koje Hrvatska ima. HUP konstantno poziva na reforme koje bi olakšale poslovanje u Hrvatskoj, a time i ubrzale rast BDP-a, plaća zaposlenicima i standarda svakog građanina“, komentirao je dr. sc. Ivan Mišetić, v. d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Cjelokupno izvješće dostupno je na ovoj poveznici.
