Ulazak u EU omogućio je hrvatskim poduzetnicima da povećaju izvoz, što je ključni razlog zašto je Hrvatska preokrenula kronične deficite u tekućem računu platne bilance i proračuna u suficite i time smanjila zaduženost javnog sektora, poduzeća i kućanstava, istaknuo je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja na konferenciji za medije “Prvih 10” koju je održala HGK – Županijska komora Dubrovnik, u cilju rezimiranja efekata desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Šaravanja je istaknuo kako su sredstva iz EU svakako su pridonijela tom razduživanju, ali još važnije prisilila su nas da strateški razmišljamo o politikama koje vodimo.
“Kada vidimo koliko smo se brzo oporavili od duboke recesije, izazvane pandemijom, u odnosu na recesiju nakon globalne financijske krize, jasno je koliko je Hrvatska ekonomija stabilnija i otpornija, ne samo kao članica NATO-a i EU, nego i kao članica euro područja i Schengena.Od ulaska u EU stvoreno je 200.000 radnih mjesta, veći dio u privatnom sektoru. Prvi puta u povijesti imamo manjak radne snage, čime smo se pridružili razvijenim zemljama Zapada. Došlo je do smanjenja zaduženosti privatnog sektora, a razlika kamatnih stopa po kojima se domaći poduzetnici i građani zadužuju je smanjena tj. izjednačila se s kamatnim stopama u ostatku zapadne Europe”, rekao je Šaravanja
Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž predstavila je učinke europskih fondova po sektorima ističući kako su najveći efekti postignuti kroz Europski kohezijski fond, kroz koji je Hrvatska investirala u prometnu infrastrukturu.
“Za istaknuti su Pelješki most, Zračna luka Dubrovnik, LNG terminal te brojne luke, marine, prometnice koje su Hrvatsku učinile dostupnijom. Također, 200.000 kućanstava dobilo je pristup pitkoj vodi te kanalizacijskom sustavu, koje realno, bez europskih sredstava ne bi bilo moguće”, istaknula je Raguž.
U financijskoj perspektivi 2014. – 2020. Hrvatska je ugovorila 14,04 milijardi eura ili 123,92 posto mogućih sredstava, od čega je do sad iskorišteno 85 posto, a do kraja ove godine će se taj podatak još dodatno poboljšati, na što moramo biti izrazito ponosni.
“Hrvatska je zemlja neto korisnica europskih sredstava, gdje je u deset godina ostvarila 10 milijardi prihoda iz ovih fondova. BDP po stanovniku po EU prosijeku iznosio je 2013. godine 61 posto, a 2022. godine 73 posto”, rekla je Raguž.
Župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, naglasio je kako je Dubrovačko-neretvanska županija s povučenih 742 milijuna eura u prethodnoj financijskoj perspektivi jedna od vodećih županija u iskorištenju sredstava koja su joj bila na raspolaganju.
Predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić, istaknula veliki put koji je Hrvatska prošla kroz pretpristupni proces kako bi postala punopravna članica.
“Ulaskom u EU Hrvatska je u svim segmentima društva napredovala: razvilo se civilno društvo; što smo mogli vidjeti na primjeru projekta Golfa na Srđu, otvorilo se tržište s preko 500 milijuna potrošača, omogućilo se kretanje ljudi s naglaskom na mlade koji se kroz program Erasmus mogu školovati diljem EU, a ono najvažnije ulaskom u euro zonu smanjen je kreditni rizik i za gospodarstvo i za građane. Ono što nas čeka idućih deset godina jest veći rad na povjerenju u pravni sustav, ubrzavanje sudskih procesa te smanjenje birokracije i administracije, što se može postići uvođenjem digitalizacije”, zaključila je Trojić.
